Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
6-12 YA KUPUPU
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 127-134
Vohe Yovana — Twaleiko Okusuka Nepingo Lienyi
Omutala Womulavi 8/2021 pefo 5 § 9
Panda Omphangu Yove Mombunga ya Siovaa
9 Siovaa waavela ovanthu elao liokukala novana, nokulongesa ovana ovo okumuhumba nokumuumbila. Inkha una ovana, okuti upanda otyipuka otyo otyiwa wapewa? Siovaa Huku walinga onoandyu nounongo wokulinga ovipuka ovinyingi, mahi okukala novana wetyiavela vala ovanthu. Naina ovohe vena otyilinga otyinene tyokulongesa ovana vavo. Muna ‘okuveviyula nokuvelongesa etyi tyelikuata netyi Siovaa apopia.’ (Efe. 6:4; Epal. 6:5-7; Ovii. 127:3) Eongano lya Huku opo likuateseko ovohe, lilinga omikanda ovinyingi viapolwa mo Mbimbiliya no novidiu noviimbo, novipuka ovikuavo vipakwa mo site yetu. (Luka 18:15-17) Tyina ovohe vayumba onthumbi mu Siovaa nokulinga atyiho vevila opo vakuateseko ovana vavo, Siovaa uhambukwa. Tupu, ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okukala mombunga ya Siovaa pala apeho.
Omutala Womulavi 12/2019 pefo 27 § 20
Vohe — Longesei Ovana Venyi Okukala Nohole na Siovaa
20 Noñgonoka ovana vove. Oviimbo 127 yaeleka ovana nohevo ine omuhongo. (Tanga Oviimbo 127:4.) Omihongo vilingwa nomiti vielikalela iya vimwe ovilale, vimwe ovisupi. Novana ongotyo vekahi. Petupu omona welifwa na mukuavo. Mokonda yotyo, ovohe vesukisa okunoñgonoka oñgeni mavalongesa kese umwe povana vavo. Ovalinepi vamwe vakala ko Isilayeli, vapopia etyi tyevekuatesako okulongesa ovana vavo okukala nohole na Siovaa. Vati: “Tyina tulongesa ovana vetu, ankho katuvelongesila kumwe.” Kese onkhalamutwe yombunga, oe una okutokola inkha otyo mavalongesa ovana vavo.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 543
Omiti viapopiwa m’Ombimbiliya
Omwiimbi waeleka etyi tyilinga omiti viomindyambi, opo alekese etyi matyimoneka novanthu vena onthilo na Siovaa, wati: ‘Ovana vove mavakakala ngonomphapule mbomundyambi mbeliseta notyoto tyove.’ (Ovii 128:1-3) Ovimpha viatetwa komiti viomindyambi, pamwe vitwikwa avitwame. Tupu pamwe momiti omikulu viomindyambi mombwelo yatyo mumena vali omindyambi omikwavo, otyo omiti ovio vikalelako vali ehimbwe. Ovana vaelekwa nonomphapule mbomundyambi, veliseta na he, otyo atyitungu eumbo.
13-19 YA KUPUPU
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 135-137
‘Tatekulu Yetu Omunene Vali Kono Huku Ambuho’
Perspicaz Vol. 2 pefo 666 §§ 3-4
Ononkhono, Ovilinga Ovinene
Huku ululika ovipuka aviho viononkhono. Opo tyimoneke okuti Siovaa o Huku yotyotyili, tyatamo umwe okukevela alulike ononkhono mbovipuka aviho viatungwa, mahi etyilingi tyokupa omunkhima enyina liae. (Ovii 135:5, 6) Mokonda ekumbi, nohanyi, no nopulaneta onokwavo meulu omu, no nonthungululu mbeendela umwe apeho omu mbalulikilwa, nomphepo omu ifilila, nombila novipuka ovikwavo vitavela umwe ovitumino vivilulika, novimphunia-mphunia vieenda ovinkhunkha-ovinkhunkha, nondyandya yoviila vienda ovilongo-pale, ovipuka ovio novikwavo vali okulinga vala etyi vilinga-le katyituuka pala okupa omunkhima enyina lya Huku liyelwe, alisukuka kefendelo liomatutu.
Mahi, Siovaa Huku upondola okuundapa novipuka viatungwa, novikwavo vali, evilingi vipe oumbangi Ounene wae, mokulinga navio etyi ahanda, avilingi ovipuka ovinene vali tyipona etyi vilinga-le, haunene mwene momuvo akoya. Namphila ovipuka mwene vimonekale, onombila okwahaloko, ovinimawe, onomphepo ononene, mahi apa viamonaika pokwafwisapo omaulo a Siovaa, opo pahe viamoneka tyomaelema. (Tyeeleka na 1Oh 17:1; 18:1, 2, 41-45.) Mahi movipuka ovinyingi nga alinga ngootyo, tyilinga umwe otyipuka otyinene, atyiti otyo omaelema otyo otyipo (Oku 9:24), mokonda otyipuka ovanthu vehenemone, tupu pamwe tyilingwa pomuvo ovanthu ankho vehetyikevela. — Oku 34:10; 1Sa 12:16-18.
Omutala Womulavi 11/2021 pefo 6 § 16
Oityi Tyihangununa Oluembia Olunene Lwa Siovaa Pala Ove?
16 Tyina tuyeka Siovaa akale Otyiholamo tyetu, tukala nawa, tukala tyapoleya. Mahi no ngotyo, pamwe tusoya. Tyina tuasoya oityi Siovaa alinga etukuateseko? (Tanga Oviimbo 136:23.) Opo Siovaa etukuatesako, utukatula atuhasoyo vali. (Ovii. 28:9; 94:18) Okuti onondaka ombo mbupameka? Yoo, onthue tutyii okuti Siovaa apeho metukuatesako, tupu utukuatesako movipuka vivali. Tete, katyesukisile apa tukala, tuna otyiholamo tyapama, Siovaa apeho metuyakulila. Vali, Siovaa mokonda o tate una oluembia apeho metukuatesako.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 15
Sah
Ondaka Sah, haunene apa yapopiwa opapa omunthu ahambukwa, ahilivika, aimba, elikwambela, elivondela, ya tupu pamwe haunene ovanthu vapopia ondaka oyo tyina vayovolwa, na tyina pamwe omunthu anoñgonoka okuti apa pena enkhanya lya Huku. Tala vimwe vityelekesa umwe nawa. Onondaka: “Hilivikei Sah!” (Aleluya!) m’Oviimbo omu, omunthu ankho ukahi nokuhilivika Huku. Mbapopiwa tete m’Oviimbo 104:35. Ya m’Oviimbo ovikwavo, mbumoneka konthyimbi (Ovii 111, 112), no m’Oviimbo (135:3), pamwe no konthyulilo (Ovii 104, 105, 115-117), pamwe tupu mbuvasiwa konthyimbi no konthyulilo (Ovii 106, 113, 135, 146-150). Momukanda Eholololo, onoandyu mbawana-wana onondaka ombo, opo mbulihilivike Siovaa. — Eho 19:1-6.
Momikanda omikwavo ondaka “Sah” ipopia oviimbo nokwiita ku Siovaa. Etyi ova Isilayeli vayovolwa, Mwisesi aimbi otyiimbo tyeyovo. (Oku 15:2) Isaiya pokwapopia ondaka oyo, weyeenda ñgaa: “Sah Siovaa.” (Is 12:2; 26:4)Etyi Isekiya ahakulwa ouvela umwe ankho enao, alekesa okuti wapandula unene etyi awana-wana ondaka Sah. (Is 38:9, 11) Pokupopia ovanthu vokwankhia Ombimbiliya yati, vokwankhia kavetyivili okuhivilika Sah, mahi vana vokuna omwenyo vetyivila okumuhilivika. (Ovii 115:17, 18; 118:17-19) Nkhele m’Oviimbo ovikwavo, ondaka oyo yapopiwa pomalikwambelo okupandula etyi vayovolwa, nokwayakulilwa, nokwaviyulwa. — Ovii 94:12; 118:5, 14.
20-26 YA KUPUPU
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 138-139
Wahayeke Owoma Ukutyike
Omutala Womulavi 1/2019 pefo 10 § 10
Hilivika Siovaa Mewaneno
10 Okuti ukala nowoma tyina usoka okuyelula enkhanya opo ukumbulule? Inkha ongotyo ukala, have-ko vala. Ovanyingi puonthue ongotyo tulitehelela tyina tuava omakumbululo. Opo ufinde otyitateka otyo, tete una okuimbuka omokonda yatyi unela owoma. Okuti una owoma wokuti hamwe molimbwako etyi uhanda okupopia ine hamwe mokumbulula omapita? Ine ulitehelela okuti kumakumbulula nawa nga vakuenyi? Okulitehelela ngotyo tyikahi nawa. Tyilekesa okuti weliola omutima iya utala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuove. Iya Siovaa uhole ovanthu veliola omutima. (Ovii. 138:6; Fili. 2:3) Mahi tupu hinangela okuti Siovaa uhanda umuhilivike iya opameka ovakuatate momaliongiyo. (1 Tes. 5:11) Siovaa ukuhole iya mekukuatesako okukola omutima opo waave omakumbululo.
Womutala Womulavi 4/2023 pefo 21 § 7
Lipamekei na Vakwenyi Momaliongiyo
7 Tyimwe upondola okulinga matyikukwatesako, okutala etyi tyapopia Omutala Womulavi womanima okwalamba. Otyikwavo tupu tyipondola okukukw atesako, okulifwiika nawa. (Omih. 21:5) Tyina unoñgonoka nawa etyi mamukelilongesa, matyikekupepukila vali okwaava omakumbululo. Pokukumbulula tupu wahapopie onondaka ononyingi. (Omih. 15:23; 17:27) Okupopia vala onondaka mbehehi tyipondola umwe okukutulisa omutima awahavete unene. Okupopia onondaka mbehehi, natyo tyipepukila-le vali ava veli nokutehelela avanoñgonoka nawa etyi wapopia, tyipona okupopia ehimbwe opopi vala ovipuka ovinyingi. Okupopia onondaka mbehehi mahi opopi umwe monondaka mbove, matyimoneka okuti welifwiika umwe nawa, tupu wanoñgonoka umwe nawa onthele muli nokulilongesa.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 630 § 5
Okwevela
Tyokwevela vakwetu otyitumino, tuna umwe okutyilinga apeho. (Lu 17:3, 4; Ef 4:32; Klo 3:13) Huku kaevela vana vahaevela vakwavo. (Mt 6:14, 15) Namphila pamwe omunthu walinga onkhali imwe onene upolwa mewaneno, mahi ine omunthu oo mokweenda kwomuvo ulivela wevelwa. Ovanthu aveho mewaneno vena okulekesa okuti vemuhole. (1Ko 5:13; 2Ko 2:6-11) Mahi ovakilisitau kavapondola okwevela omunthu una ulingila vala tyawina ononkhali otyo ehelivele. Omunthu ulinga ngootyo ukala ondyale ya Huku. — Heb 10:26-31; Ovii 139:21, 22.
27 YA KUPUPU ATEE 2 YA HITANDYILA
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 140-143
Tyina Wiita Okukwateswako Noove Likwatehila
Omutala Womulavi 2/2022 pefo 12 §§ 13-14
“Tehelela Onondaka Mbovanongo”
13 Okuviyulwa na Huku, tyilekesa okuti utuhole. Siovaa utuhandela otyiwa. (Omih. 4:20-22) Tyina Siovaa etuviyula Nombimbiliya, nomikanda tupewa neongano liae, novakuatate vapama motyili, otyo tyilekesa umwe okuti utuhole. Omukanda Ova Hembeleu 12:9, 10, upopia okuti Siovaa “utuviyula pala ouwa wetu.”
14 Tala kuetyi waviyulilwa, ohatale komunthu wekuviyula. Pamwe tupondola okusoka okuti wokuetuviyula ketyilingile nawa. Tyotyili, omunthu wokuetuviyula tyipondola walinga umwe ononkhono opo etyilinge monkhalelo ikahi nawa. (Ngal. 6:1) Mahi inkha onthwe tukahi nokuviyulwa, otyiwa tusoke omokonda yatyi etuviyulila, namphila pamwe tusoka okuti ketyipopile nawa. Tupondola okulipula okuti: ‘Namphila nahahandele onkhalelo etyipopia, mahi okuti pena etyi ndyipondola okulilongesilako? Okuti mandyitale vala koukuankhali wou ukahi nokumphopila, anehesuki netyi amphopila?’ Tyina tuamaviyulwa, matulekesa okuti tuvanongo tyina tuovola okulilongesila kuetyi tuaviyulwa. — Omih. 15:31.
Omutala Womulavi 15/3/2010 pefo 32 § 4
Twalako okukala ‘nomutima wasukuka’ mononthiki mbuno mbepwiya
Tyimwe tyihole okusoyesa ovafendi va Siovaa, okuyelwe, noluhepo, nomauvela. Ovipuka viatyo ovio vihole umwe okuveihama komutima. Otyipuka otyo tyamonekele nohamba Ndaviti. Watile: “Ononkhono mbange ombombo mbwenda. Omutima wange mokati weliponda. (Ovii. 143:4) Tyina noove wamakala ngootyo, oityi wesukisa okulinga? Ndaviti ankho usoka kovipuka oviwa Huku alingilile ovanthu vae, neetyi mwene ankho emuyovola. Tupu ankho usoka kovipuka ovinene Huku alingile opo ayakulile onyina liae. Ankho usuka novilinga vya Huku. (Ovii. 143:5) Noonthwe otyo tuna okulinga ngootyo, tuna okusoka Komutungi wetu, atusoko kovipuka oviwa etulingila-le. Ine otyo tulinga otyo matyitupe ononkhono atutyivili okukoleleya.
Omutala Womulavi 15/3/2015 pefo 32 § 2
Okunepa “Vala mu Tatekulu” Okuti Nkhele Tyakolela?
Pamwe upondola okulitehela nga David wapopia okuti: “Nkhumbulule liwa Jeova, ononkhono mbange mbukahi nokupuamo. Uhanthyoleke otyipala tyove.” (Oviimbo 143:5-7, 10) Uhasoye. Yeka Jeova ekulekese etyi una okulinga. Tehelela Jeova pokutanga Ombimbiliya nokusokolola kuetyi watanga. Otyo matyikukuatesako okunoñgonoka etyii Jeova ahanda kuove iya oñgeni akuatesileko ovaumbili vae vokohale. Inkha umutehelela, matyikukuatesako okutualako okumutavela.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 609
Oulio
Omuhe. Onondaka mbomatutu, no mbokutendeleya, mbo nondingavivi mbusilisa una watendeleywa, mbaelekwa noulio wonyoka. (Ovii 58:3, 4) Vokuyondya vakwavo vatiwa: “Momilungu viavo muna oulio ngo wombuta.” Ovanthu ovo vekahi umwe ngoulio wonyoka. (Ovii 140:3; Lo 3:13) Tyina omunthu ahapopi ovipuka vikahi nawa, atendeleya, alongesa omatutu, nokupopia ovivi, opo ngootyo elaka liae “lieyula oulio wiipaa.” — Tia 3:8.
3-9 YA HITANDYILA
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 144-146
“Mavahambukwa Ovanthu Vokuna Huku Yavo Siovaa!”
Omutala Womulavi 10/2022 pefo 28 §§ 16-17
Tualako Okupameka Ekevelelo Liove
16 Ekevelelo lietu liomuenyo wahapu otyipuka tyimwe otyiwa Huku etuavela. Onthue tuhanda ñgeno otyipuka otyo tyilifuilapo liwa mokonda tuna onthumbi yokuti tyili matyikamoneka umwe. Ekevelelo olio likahi ngo hako, mokonda litukuatesako okukoleleya tyina tuna ovitateka natyina tumoneswa ononkhumbi iya atee umwe tyina ovanthu vahanda okutuipaa. Tupu likahi Ngo kapasete, mokonda liyakulila omalusoke etu atutyivili okulityilika ovipuka viapenga. Ovipuka tukevelela viapopiwa Mombimbiliya vitukuatesako okufuena ku Huku nokunoñgonoka okuti ngwe utuhole unene. Naina tyina tupameka onthumbi yetu movipuka Huku etulaa tupolako ouwa.
17 Apositolu Paulu wapopilile ovakilisitau vepundaumbo lio Loma okuti, “Hambukilwei ekevelelo lienyi.” (Loma 12:12) Paulu ankho uhambukilwa ekevelelo liae mokonda ankho utyii okuti inkha utualako okukala omukuatyili, makakala umwe keulu. Nonthue tuhambukilwa ovipuka Siovaa etulaa mokonda tuna onthumbi yokuti mekevifuisapo umwe. Omuhoneki umwe wo Salmo wahoneka okuti: “Uhambukwa oyouna ukevelela mu Siovaa Huku, . . . una wokuyumbwa onthumbi apeho.” — Ovii. 146:5, 6.
Omutala Womulavi 1/2018 pefo 26 §§ 19-20
Ohole Patyi Ituetela Ehambu Liotyotyili?
19 Ouye wa Satanasi ukahi nokumonesa ovanthu ononkhumbi mokueenda kuomanima 6.000. Mahi pahe, mononthiki mbuno mbonthyulilo, ouye weyula ovanthu vasoka vala kuvo muene, ko nombongo, no kovitalukiso. Vasoka okuti ovipuka vahanda, ovio viakolela vali momuenyo wavo. Mahi ovanthu ovo kavapondola okukala nehambu liotyotyili! Tyelikalela notyo, Ombimbiliya ipopia okuti: “Vena ehambu ovo vana vena Huku ya Jako ngomukuatesiko wavo, vana vakevelela ku Jeova, Huku yavo.” — Ovii. 146:5.
20 Ovanthu va Jeova vemuhole vali unene tyipona ovipuka ovikuavo. Omanima aeho, ovanthu ovanyingi vemunoñgonoka iya avakala nohole nae. Otyo otyilekeso tyokuti Ouhamba wa Huku ukahi nokutumina iya apa katutu mautuetela ononkhano onongwa! Tyina tulinga etyi Jeova etutuma, tumuhambukiswa iya otyo tyituetela ehambu. Vana vehole Jeova mavakakala nehambu pala apeho! Monthele mailandulako, matulilongesa konthele yovituwa vimwe ovivi, vietwa nohole ilundwa nelungavi. Tupu matutale oñgeni ovituwa ovio vielikalela novituwa oviwa ovaumbili va Jeova vena.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 1 pefo 135 § 5
Ovinyama
Ombimbiliya ipopia okuti tuna okutekula nawa ovinyama. Siovaa oe Ohekulu yomwenyo, ya utekula nawa ovipuka atunga nokuvipa okulia. (Omih 12:10; Ovii 145:15, 16) Ovitumino vya Mwisesi ankho vipopila ova Isilayeli okuti vena okutekula nawa ovipako. Tyina omunthu amavasi otyipako tyaomba, una okutyilinga nawa etyitwala kuhekulu; otyimbulu ankho katyipondola okutyindiswa onosaku mbalema unene. (Oku 23:4, 5) Ongombe ankho kaipondola okupakwa kokanga notyimbulu, tupu ankho kaipondola okukutwa komulungu tyina yapandekwa. (Epa 22:10; 25:4) Monthiki yotyasapalo, ankho tyiti umwe ovinyama vina okupululukwapo, ovanthu vena okupululukwapo. (Oku 20:10; 23:12; Epa 5:14) Ovinyama viokulia ovanthu ankho vina okuyungwa ine okwiipawa umwe. (Ehi 9:5; Oku 21:28, 29) Ankho tyailikwa ovinyama okuhonyeka olutyito. — Le 19:19.
10-16 YA HITANDYILA
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OVIIMBO 147-150
Tuna Ovinyingi Tuhilivikila Sah
Omutala Womulavi 7/2017 pefo 16 §§ 5-6
“Hivilikei Jah!” — Omokonda Yatyi?
5 Jeova kapamekele vala elongo liatyo aliho, mahi tupu wapamekele kese wike. Na hono Jeova utupameka. Omuhoneki wo salmu wahoneka okuti, Huku “ukahi nokuvelula vo kuna omutima wateka-teka nokukuta ovipute via vana vaihamenwa.” (Ovii. 147:3) Tuna onthumbi yokuti Jeova usuka nonthue tyina tuavela natyina tuasoya. Jeova wafuapo pala okutupameka, nokuvelula vana vena emone. (Ovii. 34:18; Isa. 57:15) Utuavela ounongo, nokutupameka opo tutyivile okufinda kese tyitateka tyitumonekela. — Tia. 1:5.
6 Omuhoneki wo salmu apopi vali otyikuavo, watalele peulu iya ati Jeova “uvalula ononthungululu, iya ambuho umbuihana komanyina.” (Ovii. 147:4) Ngwe ankho upondola okumona ononthungululu, mahi ketyivili okumbuvalula. Hono, ovanongo vetyii okuti kuna ononthungululu ononyingi. Tupu mbayapaulwa omikeka-keka ominyingi! Ovanthu kavetyivili okuvalula ononthungululu ambuho, mahi Omutingi utyivila. Moluotyo wii nawa kese nthungululu iya waavela enyina kese imwe. (1 Kol. 15:41) Huku wii opi kese nthungululu ikahi, nove ukwii. Huku apeho weete apa ukahi, oñgeni ulitehelela netyi wesukisa!
Omutala Womulavi 7/2017 pefo 17 § 7
“Hivilikei Jah!” — Omokonda Yatyi?
7 Jeova weete ovitateka ukahi nokulambela iya una epondolo pala okukukuatesako movitateka viove. (Tanga Oviimbo 147:5.) Upondola hamwe ukahi nokulambela motyitateka osoka okuti otyinene unene iya kumetyivili okutyifinda. Huku wii nawa etyi tuhevili, “uhinangela okuti tuatunda keheke.” (Ovii. 103:14) Onthue tuvakuankhali, tulinga oviponyo apeho iya otyo tyipondola okutusoyesa. Tupondola okulitehelela omapita konthele yovipuka tuapopia, nomahando omavi tuna ine hamwe onkhi tuna! Jeova kalingi otyivi natyike, mahi wii nawa oñgeni tyitukalesa. — Isa. 40:28.
Omutala Womulavi 7/2017 pefo 20 § 18
“Hivilikei Jah!” — Omokonda Yatyi?
18 Omuhoneki wo salmu ankho utyii okuti, Jeova waholovonene elongo lio Isilayeli opo likale ovanthu vae pomalongo aeho kombanda yohi. Ankho olio vala liapewa “ondaka” ya Huku “novitumino viae.” (Tanga Oviimbo 147:19, 20.) Hono, tuna elao enene liokuihanwa enyina lia Huku. Tupandula unene Huku mokonda tumwii, tuna Ondaka yae opo ituhongolele iya tupondola okukala noupanga nae. Ngo muhoneki w’Oviimbo 147, ove una omahunga omanyingi “Okuhilivika Jah!” iya avela ondundo vakuenyi opo navo vetyilinge.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 1 pefo 262
Oviila
Omwiimbi ou wati “oviila” navio vihilivika Siovaa (Ovii. 148:1, 10), oviila etyi viatungwa tyihilivika Huku. Otyiila tyike tyikala nomainya akatuuka 1.000, pamwe 20.000. Kanda einya lina omuwesu, komuwesu oko kwiima omilinya ominyingi-nyingi vitunga einya, komilinya viatyo akumene vali oumusinya oututu, moumusinya oo oututu, muna vali oulwauvi. Einya like liokepapatelo liopomba lina vala 15 cm, omu vetyivalulila vati lina omilinya ominyingi, ya omisinya viatyo vilimo vina ovityita-novityita. Ovipuka viatungilwa mepapatelo liotyiila opo tyityivile okunthanana no molutu lwatyo etyi lukahi, ovinyingi vali ya viaviuka vali tyipona etyi tyatungwa onoaviyau mbopehepano. Omankhipa otyiila mokonda ena onombundi mokati, etyipepukisa tyityivile okunthanana. Omankhipa omapapatelo oviila ovinene atungwa novipuka vityikwatesako okunthanana, ngo vyo momapapatelo oaviyau.
17-23 YA HITANDYILA
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 1
Vakwendye — Okulie Mamutehelela?
Omutala Womulavi 11/2017 pefo 32 §§ 16-17
Uhayeke Natyike Tyikupumbiswe Okukamona Ondyambi
16 Hamwe umukuendye iya ulitehelela okuti ovoho kanoñgonoka etyi usoka nokuyunga etyi ulinga. Otyo tyipondola okukusoyesa unene iya alo umwe upondola okusoka okuyekapo okuumbila Jeova. Mahi inkha uyekapo okuumbila Jeova moimbuka okuti mouye mutupu ovanthu vekuhole vali unene tyipona ovoho nomapanga ove o mewaneno.
17 Soka kuetyi: Inkha ovoho kavekuviyula, oñgeni monoñgonoka okuti vesuka umwe noove? (Hemb. 12:8) Ovoho navo vapengesa, ngotyo onkhalelo vekuviyula pamwe ipondola okukunumanesa. Wahasoke vala kuotyo, mahi ovola okunoñgonoka omokonda yatyi valingila ngotyo. Kala tyahiliya, ohevetañgunisa. Ondaka ya Huku yati: “Una utyilika onondaka mbae una enoñgonoko, iya omunthu upunga ovipuka, oe wapoleya omutima.” (Omih. 17:27) Kala omunthu walongoka nawa, wokutavela tyina aviyulwa nokulilongesila kuetyi apopiwa, alo umwe tyina uviyulwa monkhalelo yapenga. (Omih. 1:8) Wahalimbueko okuti okukala no voho vafenda Jeova, elao limwe enene. Ovo tate yove vahanda okukukuatesako okukamona omuenyo uhapu.
Omutala Womulavi 15/2/2005 pefo 19-20 §§ 11-12
Wahasilise Otyilimbo Tyetu Tyoukilisitau
11 Hambukiswa Huku, wahahambukiswe ovanthu. Mwene etyi omunthu ekahi tyiimbukilwa kovanthu akala navo. Atuho tusukisa umwe omapanga, ya okuliongaiya na vakwetu tyitukalesa nawa. Omukwendye tyina omututu — na tyina umwe ekula-le — otyindywe tya vakwavo tyipondola umwe okumutyinda ahande okulinga etyi vakwavo valinga, evehambukiswe. Mahi tyati umwe nomapanga novanthu tukala navo kavesukile-ale neetyi matyitukalesa nawa. Pamwe etyi vahanda okumona vala ou uvelingisako ovivi. (Omihe 1:11-19) Tyina omukilisitau etavela okulinga etyi vakwavo valinga, uholeka etyi ekahi. (Oviimbo 26:4) Omutumwa Paulu watulondola wati: “Tyiyekei-po tyokukamangwa nouye uno.” (Ova Loma 12:2) Siovaa utwavela ononkhono, mokati ketu atuyala ovivi, atwehetavela okukamangwa nouye ou. — Ova Hembeleu 13:6.
12 Tyina otyindywe tya vakwetu tyahanda okutyopola omwenyo wetu woukilisitau, tuna okuhinangela okuti oukwatyili wetu ku Huku, oo otyipuka tyesukisa vali tyipona okuhambukilwa novanthu. Momukanda Okutunda 23:2 muna onondunge mbumwe mbukahi nawa mbati: “Wahalandule vala movanyingi, olingi otyivi.” Etyi ova Isilayeli ovanyingi vahayumbile onthumbi okuti Siovaa utyivila okufwisapo etyi alaa, Kalembe aanye umwe tyokwamana-mo, ahalandula movanyingi. Ngwe ankho utyii umwe nawa okuti etyi Huku apopia tyiyumbwa onthumbi, ya apewa oviwa ovinyingi. (Onombalulo 13:30; Susuwee 14:6-11) Okuti noove wahanda okulityilika otyindywe tya vakwanyi opo uyakulile oupanga wove na Huku?
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 1140
Omuhima
M’Ombimbiliya ondaka “ouhima” kaipopi vala omunthu otyova, mahi ipopia nomunthu wehesukile neetyi tyaviuka, weendela mondyila yokwahasimbuka alingi omusenyo ovitumino viaviuka vya Huku. Mo Hembeleu ipopiwamo nonondaka ononyingi, ngoombu: kesíl (“omuhima”;Omih. 1:22), no lets (“omphwiiliki”; Omih. 13:1). Mo Ngeleku ondaka á·fron ipopia okuti “otyova” (Luka 12:20), a·nó·e·tos ipopia ‘ovahima’ (Ngal. 3:1), mo·rós ipopia “onondamba” (Mat. 23:17; 25:2).
24 YA HITANDYILA ATEE 2 YA TYITALALE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 2
Oityi Usukisila Okupaka Omutima Melilongeso Liove Lioulike?
Omutala Womulavi 8/2022 pefo 19 § 16
‘Tutualeiko Okuendela Motyili’
16 Onthue atuho tutyihole unene tyokutanga nokulilongesa Ombimbiliya. Mahi Siovaa utupopila okuti tuesukisa okutualako “okuovola” okunoñgonoka vali nawa otyili Tyombimbiliya. (Tanga Omihe 2:4-6.) Tyina tulinga ngotyo apeho matupoloko ouwa. Umwe utiwa o Corey wapopia okuti tyina atanga Ombimbiliya wovola umwe okunoñgonoka o tesitu ike-ike. Wati: “Tyina ndyitanga, ndyitanga outoi auho, pahe andyitange ono tesitu ononkhuavo mbelikuata netyi ndyili nokutanga, andyiovolola. . . . okulinga ovipuka ovio tyinkhuatesako okunoñgonoka ovipuka ovinyingi!” Tyilinge pokatanga Ombimbiliya tulinga ngotyo, tyilinge katulingi ngotyo, mahi tyina tulinga ononkhono, nokuovola omuvo wokulilongesa Ondaka ya Huku, tulekesa okuti tuhole otyili. — Ovii. 1:1-3.
Omutala Womulavi 10/2022 pefo 19 §§ 3-4
Ounongo Wotyotyili Ukahi Nokulaveleya
3 Ounongo okusoka nawa tyina nkhele uhenelinge otyipuka tyimwe. Mahi ounongo wotyotyili ha yoo vala. Ombimbiliya yati: “Okukala nowoma na Siovaa tyeeta ounongo, Okunoñgonoka Ou Ukola tyeeta ekungunyiko.” (Omih. 9:10) Onondaka mbokuati tuna “okunoñgonoka Ou Ukola” mbupopia-tyi? Mbupopia okuti tyina tuhanda okulinga otyipuka tyimwe tuna okueendela muetyi Siovaa apopia. Otyo tutyilinga tyina tutanga Ombimbiliya nomikanda vietu viapolwa Mombimbiliya. Tyina tulinga ovipuka ovio opo vala matulekesa okuti tuvanongo. — Omih. 2:5-7.
4 Ounongo wotyotyili utunda vala ku Siovaa. (Loma 16:27) Omokonda yatyi tupopila okuti ounongo wotyotyili utunda vala ku Siovaa? Tete, omokonda oe wetutunga iya wii nawa oñgeni etutunga. (Ovii. 104:24) Vali, omokonda atyiho Siovaa atunga tyilekesa okuti omunongo. (Loma 11:33) Tatu, vana vetavela kuetyi Siovaa evepopila vapolako ouwa. (Omih. 2:10-12) Inkha tuhanda tukale ovanongo tyina tuhenelinge otyipuka tyimwe tuna okuendela muetyi tyipopia ondaka ya Huku Ombimbiliya.
Omutala Womulavi 9/2016 pefo 20-21 §§ 2-3
Vakuendye, Pamekei Ekolelo Lienyi
2 Ovanthu ovanyingi hono kavetavela okuti Huku Wetutunga. Inkha ove umukuendye uumbila Jeova ine ukahi nokulilongesa konthele yae, ovola omuvo wokulipula omokonda yatyi utavela okuti Huku oe wetutunga. Ombimbiliya itukuatesako tusokolole nawa konthele yetyi tutehelela ine etyi tutanga. Ondaka ya Huku yati: “Paka nawa omalusoke ove.” Ñgeni ngotyo? Otyo matyikukuatesako okuanya omalusoke apenga nokupameka ekolelo liove mu Jeova. — Tanga Omihe 2:10-12.
3 Opo tukale nekolelo mu Jeova, tuesukisa okumunoñgonoka nawa. (1 Tim. 2:4) Ngotyo tyina utanga Ombimbiliya nomikanda vietu, tyakolela utalame iya osoko. Ovola okunoñgonoka etyi watanga. (Mat. 13:23) Inkha ulilongesa monkhalelo ngoyo, movasi ovipuka ovinyingi vilekesa okuti Jeova Omutungi wetu iya omuene Wombimbiliya. (Hemb. 11:1) Tutalei oñgeni tupondola okutyilinga.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 1 pefo 1237 § 1
Okukoleleya
Omunthu kakoleleya kononkhono mbae mwene, mahi ukoleleya mokonda yonthumbi ena mu Siovaa no mononkhono mbae mbokuyovola. (Ovii. 25:21) Huku walaa okuti ngwe makala “ondyakulilo,” vana vaendela monondyila mbae omwee ‘vahupila.’ (Omih. 2:6-8; 10:29; Ovii. 41:12) Mokonda ove usuka umwe vala nokuhanda okutavelwa na Siovaa, omwenyo wove ukala nawa, otyo atyikupe okutwalako tyahatenga-tenga, okayovoka. (Ovii. 26:1-3; Omih. 11:5; 28:18) Namphila Sombe etyimwene okuti omunthu wehena etyi alinga upondola ukumoneswa ononkhumbi, ya aloo umwe pamwe unkhila kumwe nonondingavivi, mahi onthwe tuna onthumbi yokuti Siovaa utyii okuti omunthu oo utupu etyi alinga, ya ngwee wapopia okuti epingo liae malikakalako apeho, ya omwenyo wae komutwe maukakala nawa, akamona oviwa. (Som. 9:20-22; Ovii. 37:18, 19, 37; 84:11; Omih. 28:10) Nga Sombe, opo omunthu ahumbwe alingwa onthilo, hakukala-ko nomalumono mahi okukala omunthu ulinga etyi tyaviuka. (Omih. 19:1; 28:6) Ovana vena ovohe vekahi ngootyo, vena ehambu (Omih. 20:7), mokonda vakala nelao liokuhetekela etyi tyilinga ovohe, avakala nenyina ewa potyilongo ngovohe.