Wahayeke Natyike Tyikutyilike Okunkhimanekwa

1, 2. (a) Melaka lio Hebreu ondaka “omunkhima” ihangununa tyi? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

TYINA wiiva ondaka “omunkhima,” otyityi usoka? Usoka kovipuka oviwa viatungwa na Huku? (Salmo 19:1) Ine usoka ko vanthu vahilivikua, nokunkhimanekua mokonda yokuna omalumono, nounongo ine omokonda yokulinga ovipuka ovinyingi? Mombimbiliya ondaka “omunkhima” melaka lio Hebreu yaava olusoke luotyipuka tyalema. Kohale, etyi ankho onombongo mbulingwa novivela, ombongo yalema vali oyo ikala vali nesilivilo. Otyo ondaka omunkhima yundapesilwa pala okulekesa otyipuka tyesukisa unene, otyinene ine tyihuvisa.

² Ovanthu pamwe vahuva navana vena epondolo ine vokuankhimana. Mahi, oityi Huku aovola movanthu opo evenkhimaneke? Provérbios 22:4 ipopia okuti: “Ondyambi yokuliola omutima nokukala nonthilo na Jeova, omalumono, nomunkhima, nomuenyo.” Iya omulongwa Tiago wahonekele okuti: “Liolei omutima komaiho a Jeova, iya oe mekemunkhimaneka.” (Tiago 4:10) Omunkhima patyi Jeova aavela ovanthu? Oityi tyipondola okututyilika okukala nomunkhima oo? Iya oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu okukala nomunkhima oo?

3-5. Oñgeni Jeova etunkhimaneka?

³ Omuhoneki wono Salmo ankho una onthumbi yokuti Jeova memunkhimaneka. (Tanga Salmo 73:23, 24.) Mahi, oñgeni Jeova ankhimaneka ovanthu ovataveli? Jeova utyilinga mokuvepanda, nokuveyamba mononkhalelo ononyingi. Mongeleka, uvekuatesako okunoñgonoka ehando liae, nokuveyeka vakale omapanga ae.—1 Coríntios 2:7; Tiago 4:8.

⁴ Tupu Jeova utunkhimaneka mokutuyeka tuivise onondaka onongwa. (2 Coríntios 4:1, 7) Tyina tuhivilika Jeova movilinga viokuivisa, Jeova utunkhimaneka, tupu tukuatesako vakuetu. Moluotyo, Jeova utulaa okuti: “Ame mandyikankhimaneka vana vankhimaneka.” (1 Samuel 2:30) Jeova unkhimaneka vana vaundapa movilinga viokuivisa mokuveavela enyina ewa, ine omokuvepanda. Iya vakuavo mewaneno vevepopia nawa.—Provérbios 11:16; 22:1.

⁵ Oityi vana “vakevela ku Jeova nokutualako okueendela mondyila yae” mavakamona komutwe wandyila? Valawa okuti: “Oe [Jeova] mekekupanda unene opo upingane ohi. Tyina onondingavivi mbamanyimuako, ove moketyimona.” (Salmo 37:34) Mavakapewa omunkhima omunene womuenyo wahapu.—Salmo 37:29.

“AME HITAVELA OMUNKHIMA WOVANTHU”

6, 7. Omokonda yatyi ovanyingi vehetavelele okuti Jesus o Mesiya?

⁶ Otyityi tyipondola okututyilika okutambula omunkhima Jeova ahanda okutuavela? Tyimwe, okutavela omalusoke avana vehena oupanga omuwa na Huku. Tala etyi apostolu João ahonekele konthele yovatumini vamwe vo pononthiki mba Jesus: “Ovanyingi povatumini vakalele nekolelo mwe [Jesus], mahi mokonda yova Faliseu, kavemupopiletyo, opo vahapolwe mondyuo yokufendela; ankho vehole vali omunkhima wovanthu tyipona omunkhima wa Huku.” (João 12:42, 43) Ñgeno tyakalele vali nawa inkha ovatumini vana kavetavelele etyi ankho ova Faliseu valongesa.

⁷ Etyi Jesus ahimbika ovilinga viae viokuivisa, wapopile nawa omokonda yatyi ovanthu ovanyingi maveheketavelela okuti oe o Mesiya. (Tanga João 5:39-44.) Ova Isilayeli vakevelele okuya kwa Mesiya momanima omanyingi. Etyi Jesus ahimbika okulongesa, ovanthu vamwe velilongesile eulo lia Daniele, hamwe vanoñgonokele okuti omuvo wokuya kwa Kristu wehikapo. Etyi ankho nkhele kuakambela onohanyi mbumwe opo Mesiya eye, João Batista wahimbika okuivisa, iya ovanyingi ankho velipula: “Okuti ou oe Kristu?” (Lucas 3:15) Mahi etyi Mesiya eya, vana ankho valongesa Ovihonekwa kavemutavelele. Omokonda yatyi? Jesus wetyipopile etyi evepula okuti: “Oñgeni mamutavela, tyina onwe mutavela omunkhima wavakuenyi, amuahaovola omunkhima wa Huku wike vala?”

8, 9. Ngetyi tyapopia elekeso liotyimimi, oñgeni tupondola okupanda vali okunkhimanekwa novanthu tyipona na Huku?

⁸ Opo tunoñgonoke oñgeni tupondola okupanda vali omunkhima tupewa novanthu tyipona okunkhimanekwa na Jeova, tuelekei omunkhima notyimimi. Eulu lialaima lina omunkhima omunene. Uhinangela onthiki watalele peulu kounthiki, iya omono ononthungululu ononyingi mbuli keulu? Hamwe wahuvile mokonda youwa wononthungululu. (1 Coríntios 15:40, 41) Mahi, momapundaumbo amwe muna omalusi, iya otyo katyimonekesa nawa otyimimi tyo nonthungululu mbuli keulu. Omokonda yatyi? Okuti omokonda otyimimi tyo momatapalo, notyo monondyuo otyinene ine otyiwa vali tyipona tyononthungululu? Au! Omokonda otyimimi tyomepundaumbo tyikahi vali popepi nonthwe iya tyitutyilika okutala ononthungululu. Opo tutale nawa ouwa wononthungululu, tuesukisa okutalela pana pehena omalusi.

⁹ Tupu, tyina tunkhimanekwa novanthu tupondola okutala okunkhimanekwa na Jeova ngatyina tyehesilivila. Ovanthu ovanyingi kavetavela onondaka Mbouhamba mokonda vena owoma wetyi omapanga avo ine onombunga mbupondola okusoka konthele yavo. Alo umwe ovaumbili va Huku vapondola okusukalala unene netyi vakuavo vapopia. Soka ñgeno omukuendye umwe utumwa okukaivisa potyilongo pena ovanthu vemui nawa, mahi vehetyii okuti Ombangi ya Jeova. Okuti makala nowoma, ahaiko? Ongeleka onkhuavo o yomunthu uhanda okukala vali novilinga meongano, mahi ovakuavo vemukuela. Okuti mayeke ovanthu ovo vahamonopo nawa mopaspilitu vemutolele etyi ena okulinga nomuenyo wae? Ine hamwe Omukristau walinga onkhali imwe onene. Okuti metyiholeka mokonda yokuhanda okutualako noupanga ena mewaneno ine opo tyeheihamese ombunga yae nomapanga ae? Tyotyili, inkha ehando liae liavilapo okukala noupanga omuwa na Jeova, “maihana ovakulu vewaneno” opo vemukuateseko.—Tanga Tiago 5:14-16.

10. (a) Oityi tyipondola okumoneka inkha tusukalala unene netyi vakuetu vasoka konthele yetu? (b) Inkha tukala nomutima weliola tupondola okukala nonthumbi patyi?

¹⁰ Hamwe ulitehela okuti ukahi nokuundapa unene opo ukale Omukristau walongoka nawa, mahi olondolwa no Mukristau mukuenyi. Upondola okutavela elondolo olio opoloko ouwa. Ine upondola okuhesuku nalio mokonda yokulipakako ine omokonda yokusukalala unene netyi vakuenyi mavapopi ine wovola okutatesila mutyimwe. Ine soka ñgeno ukahi nokuundapa motyilinga tyimwe no Vakristau vakuenyi. Okuti moundapa vala mokonda uhanda okupopiwa nawa navakuenyi, mokonda yomalusoke ove aviuka ine ovilinga viove oviwa? Ankho una tyimwe povitateka ovio, hinangela okuti “wokueliola omutima makankhimanekwa.”—Provérbios 29:23.

11. Oñgeni tuna okulitehela tyina vakuetu vetupanda? Omokonda yatyi?

¹¹ Ovakulu vewaneno, na vana vekahi nokuundapa nombili opo vapewe ovilinga mewaneno, vesukisa okulunguka konthele yokuovola okunkhimanekwa novanthu. (1 Timóteo 3:1; 1 Tessalonicenses 2:6) Oityi omukuatate esukisa okulinga tyina apandulwa mokonda yokualinga nawa otyilinga tyimwe? Tyotyili, kamatutungu ine okuikila otyipuka tyimwe tyokuhinangelelako, ngetyi tyalingile Ohamba Saulu. (1 Samuel 15:12) Mahi, okuti maimbuka okuti etyi alinga wetyivila mokonda Jeova wemukuatesako iya atyiho makalinga komutwe wandyila nkhele tyitei kononkhano onongwa mba Huku, nombatelo yae? (1 Pedro 4:11) Onkhalelo tulitehela momutima tyina vakuetu vetupanda mailekesa omunkhima patyi tukahi nokuovola.—Provérbios 27:21.

“ONWE MUHANDA OKULINGA OMAHANDO A TATE YENYI”

12. Oityi tyalingisile ova Judeu vamwe okuhatehelela Jesus?

¹² Otyipuka otyikuavo tyipondola okututyilika okunkhimanekwa na Huku, omahando etu omavi. Mokonda yomahando oo tupondola okuhahande okutehelela otyili. (Tanga João 8:43-47.) Jesus wapopilile ova Judeu vamwe okuti ankho kavatehelela onondaka mbae mokonda ankho ‘vahanda okulinga omahando a tate yavo Eliapu.’

13, 14. (a) Oityi ovanongo vapopia konthele yonkhalelo tutehelela? (b) Etyi tuholovona okutehelela tyilekesa tyi?

¹³ Ovanongo vanoñgonoka okuti onthue tupondola okutehelela vala omunthu wike. Otyo tyilekesa okuti tyina utehelela ovanthu vevali vekahi nokupopila kumwe, una okuholovonapo ou motehelela nawa. Moholovonapo una uhanda okutehelela. Ova Judeu vo pononthiki mba Jesus kavemutehelele, mokonda ankho vahanda okulinga omahando a tate yavo, Eliapu.

¹⁴ Ombimbiliya ipopia okuti nthue tukahi ngatyina tukahi nokuihanwa “nounongo” “noulai.” (Provérbios 9:1-5, 13-17) Tuna okuholovonapo olie matutehelela. Eholovono lietu malilekesa olie tuhanda okuhambukiswa. Inkha tunongi mba Jesus matutehelela ondaka yae atumulandula. (João 10:16, 27) Jesus wapopile okuti onongi mbae mbukahi “konthele yotyili.” (João 18:37) “Kambwi ondaka ya vana mbehei.” (João 10:5) Vana valandula Jesus nomutima weliola vankhimanekwa na Huku.—Provérbios 3:13, 16; 8:1, 18.

“ETYI TYIHANGUNUNA OMUNKHIMA PALA ONWE”

15. Omokonda yatyi Paulu apopile okuti ononkhumbi mbae “omunkhima” pala ova Efesu?

¹⁵ Tyina tutualako nokulinga ehando lia Jeova, tukuatesako vakuetu opo vankhimanekwe. Paulu wahonekelele ewaneno ko Efesu okuti: “Ndyimuiita okuti muahayekeiko mokonda yononkhumbi ombu ndyinambo pala ouwa wenyi, mokonda etyi tyihangununa omunkhima pala onwe.” (Efésios 3:13) Omonkhalelo patyi ononkhumbi mba Paulu ankho “omunkhima” pala ova Efesu? Mokonda Paulu watuailako novilinga viokuivisa namphila ankho amoneswa ononkhumbi, kova Efesu tyalekesile okuti, kwe ovilinga via Huku ankho viakolela unene. Inkha Paulu wayekelepo ovilinga viae mokonda yokumoneswa ononkhumbi, otyo ñgeno tyelekesile okuti oupanga wae na Jeova, novilinga via viokuivisa, nekevelelo liae, vitupu esilivilo. Ekoleleyo lia Paulu liankhimanekele Ovakristau aveho, nokulekesa okuti tyesukisa okulinga ononkhono pala okukala omulongwa wa Kristu.

16. Ononkhumbi patyi Paulu akalele nambo ko Listra?

¹⁶ Soka oñgeni ombili ya Paulu nekoleleyo liae viakuatesileko ovakuatate. Atos 14:19, 20 yati: “Kueile ova Judeu voko Antioquia novo ko Ikoniu, iya avakuluminya otyinyingi tyovanthu, avavete Paulu nomamanya iya avemukokela kondye yepundaumbo [lio Listra], avati hamwe wankhia. Moluotyo, etyi ovalongua veliseta nae, akatuka iya aende nomepundaumbo. Iya monthiki onkhuavo aende na Mbarnabe ko Derbe.” Soka omunthu ankho vasoka okuti wankhia, mahi monthiki yalandulako aendela pohi ono kilometu 100!

17, 18. (a) Omonkhalelo patyi Timoteo alandulile nawa ononkhumbi mba Paulu mo Listra? (b) Oñgeni ekoleleyo lia Paulu liakuatesileko Timoteo?

¹⁷ Okuti Timoteo nae ankho ukahi na Paulu etyi vemuveta nomamanya? Ehipululo momukanda wa Atos kalityipopi nawa, mahi Timoteo ankho utyii. Tala etyi Paulu apopile etyi ahonekela Timoteo omukanda wae wavali: “Ove walandula nawa okulongesa kuange, nonkhalelo yomuenyo wange.” Timoteo ankho utyii okuti Paulu wavetelue nomamanya ko Listra, tupu ankho utyii okuti Ova Judeu vataatele Paulu mo Antiokia, iya avahande vali okumuveta nomamanya mo Ikoniu.—2 Timóteo 3:10, 11; Atos 13:50; 14:5, 19.

¹⁸ Timoteo “walandulile nawa” ovipuka ovio iya ankho utyii nawa oñgeni Paulu akoleleya. Otyo tyakuatesileko unene Timoteo. Etyi Paulu akondoka vali ko Listra wavasa Timoteo Omukristau wovituwa oviwa, ankho ‘upopiwa nawa novakuatate mo Listra no mo Ikoniu.’ (Atos 16:1, 2) Etyi palamba omuvo umwe, Timoteo ankho wafuapo pala okupewa ovilinga viakolela.—Filipenses 2:19, 20; 1 Timóteo 1:3.

19. Oñgeni vakuetu vapondola okukala tyina tukoleleya movitateka?

¹⁹ Tyina tutualako okulinga ehando lia Huku namphila tupita movitateka, tupu tukuatesako vakuetu, haunene ovakuendye, opo vakale ovaumbili vakolela va Huku. Ovalongwa ovape, kavelilongesila vala kuetyi tupopia ine okounongo tuna movilinga viokuivisa, mahi tupu velilongesila kuetyi tulinga tyina tuna ovitateka. Paulu wapopile okuti ‘wakoleleyile movipuka aviho’ opo akuateseko vakuavo okukamona omuenyo wahapu.’—2 Timóteo 2:10.

20. Omokonda yatyi tuesukisila okutualako okuovola omunkhima wa Huku?

²⁰ Tuna omahunga omawa okutualako “okuovola omunkhima wa Huku wike vala.” (João 5:44; 7:18) Jeova wavela “omuenyo wahapu vana vekahi nokuovola omunkhima!” (Tanga Romanos 2:6, 7.) Tupu, tyina “tutualako nokulinga ovilinga oviwa” tukuatesako vakuetu okutualako tyapama, opo vapoleko ouwa wahapu. Moluotyo, tuahayekei natyike tyitutyilike okukala nomunkhima Huku etuavela.