Undapesa Ondaka ya Huku Ina Omuenyo!

1, 2. Oityi Jeova atumine Moisesi, iya oityi alaele?

SOKA ñgeno mokapopilako ovanthu va Jeova komutumini umwe omunene. Oñgeni ñgeno welitehelela? Ñgeno wakala notyiho, nowoma, nokusoka okuti kumetyivili okupopia nae. Oñgeni mopongiya ine mofuiika etyi mopopi? Okuti motyivili okupopia nonthumbi ngatyina umutumwa wa Huku?

² Moisesi wali notyitateka ngotyo. Ankho omunthu weliola unene omutima. (Núm. 12:3) Mahi Jeova wemutumine akapopie na Farao, omulume umwe ankho omukalavi unene, una elungavi. Jeova waitile Moisesi apopile Farao opo ayovole ovanthu vae moupika. (Êxo. 5:1, 2) Tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi Moisesi apulila Jeova okuti: “Ame lie pala okuenda ku Farao opo ndyikapole ova Isilayeli mo Egitu?” Tyafuile Moisesi ankho usoka okuti kametyivili okukapopia na Farao. Mahi Huku walaele Moisesi okuti kamakala aike. Wemupopilile okuti: “Ame mandyikala nove.”​—Êxo. 3:9-12.

3, 4. (a) Oityi Moisesi ankho atilila owoma? (b) Omonkhalelo patyi ove upondola okulitehelela nga Moisesi?

³ Oityi Moisesi ankho atilila owoma? Ankho watila owoma wokuti Farao kametavela okuti tyotyili watumua na Jeova Huku. Tupu Moisesi ankho watila owoma wokuti ova Isilayeli kamavetavela okuti Jeova wemuholovona opo eveyovole mo Egitu. Wapopilile Jeova okuti: “Inkha kaventhavela iya avahatehelela ondaka yange, iya avati, ‘Jeova kekumonekeleliale.’”​—Êxo. 3:15-18; 4:1.

⁴ Iya ove? Hamwe kunepopie nomutumini umwe omunene. Mahi oityi molingi inkha tyikupuiya okupopia novanthu vo potyilongo tyove konthele ya Huku Nouhamba wae? Etyi Jeova atumine Moisesi, netyi tyamonekelepo konyima, tyipondola okutulongesa otyipuka tyimwe tyakolela unene.

“OITYI OTYO TYILI PEKE LIOVE?”

5. Oityi Jeova apakele peke lia Moisesi, iya oñgeni otyo tyakuatesileko Moisesi okukala nonthumbi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

⁵ Etyi Moisesi apopila Huku okuti watila owoma wokuti ovanthu kamavemutavela, Huku emukuatesako opo etyivile okulinga etyi emutuma. Ombimbiliya yati: “Jeova wapopila [Moisesi] okuti: ‘Oityi otyo tyili peke liove?’ Ngwe akumbulula okuti: ‘Omphangoti.’ Huku ati: ‘Iyumba pohi.’ Eiyumbu pohi, aityituka onyoka, Moisesi ekeihateka. Pahe Jeova apopila Moisesi okuti: ‘Tandaveka okuvoko kuove oikuate komutyila.’ Atandaveka okuvoko eikuate, iya etyi eikuata aikala omphangoti. Iya Huku ati: ‘Mokonda yotyo, mavekutavela okuti Jeova . . . wekumonekela.’” (Êxo. 4:2-5) Nepondolo lia Huku, omphangoti yatyitukile onyoka pomavoko a Moisesi! Ehuviso olio ankho malilekesa okuti Moisesi omutumwa wa Huku, iya una epondolo liatunda Kwe. Jeova wapopilile Moisesi okuti: “Motyindi omphangoti ei peke liove, opo ukalinge nayo omanyingilikilo.” (Êxo. 4:17) Otyo tyakuatesileko Moisesi okukala nonthumbi ankho esukisa opo akapopie na Farao, novanthu va Huku.​—Êxo. 4:29-31; 7:8-13.

6. (a) Oityi tuesukisa okukala natyo peke lietu tyina tuivisa, iya omokonda yatyi? (b) Hangununa oñgeni “ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene.”

⁶ Tyina tukapopila vakuetu konthele ya Huku, oityi tutyinda peke? Tutyinda Ombimbiliya, iya tuhanda unene okuyundapesa. Ovanthu vamwe vasoka okuti Ombimbiliya omukanda vala ukahi nawa. Ombimbiliya ha mukanda vala ukahi nawa. Mahi muna ondaka ya Jeova pala onthue. (2 Ped. 1:21) Muna omilao via Huku, iya itupopila etyi Ouhamba wae maukalinga. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene.” (Tanga Hebreus 4:12.) Oñgeni Ondaka ya Huku ina omuenyo? Omilao aviho via Jeova vikahi nokufuiswapo, iya aviho mavikafuisuapo. (Isa. 46:10; 55:11) Putyina omunthu anoñgonoka otyili otyo konthele Yondaka ya Jeova, etyi atanga Mombimbiliya tyipondola okupilulula omuenyo wae.

7. Oñgeni tupondola okuundapesa “nawa ondaka yotyili”?

⁷ Jeova wetuavela Ondaka yae ina omuenyo, Ombimbiliya. Otyiti otyo tyipondola okutukuatesako okulekesa okuti etyi tupopia tyipondola okuyumbwa onthumbi iya tyatunda ku Jeova. Moluotyo, etyi Paulu ankho ekahi nokulongesa Timoteo, wemuavelele ondundo opo aundapese nawa “ondaka yotyili.” (2 Tim. 2:15) Oñgeni tupondola okuundapesa Ondaka ya Huku nounongo? Omokukoya nawa ono testu matukatangela vakuetu. Etyi tuhanda, okuhika komitima via vana vetutehelela. Ono tratadu tuatambula mo 2013 mbalingwa opo mbutukuateseko okulinga ngotyo.

TANGA OTESTU YAKOYUA NAWA!

8. Oityi omukulu umwe wovilinga apopia konthele yono tratadu?

⁸ Ono tratadu ombo onomphe ambuho mbalingwa vala otyipuka tyike. Ngotyo, inkha tulilongesa oñgeni tyundapeswa ike, opo matutyivili okumbuundapesa ambuho. Omukulu umwe wovilinga ko Havaí, mo Estados Unidos da América, wahoneka okuti: “Ankho katuetyinoñgonokele nawa okuti oviti ovio ovitutu vikahi nawa pala okuenda navio movilinga viokuivisa umbo na umbo, no mounyingi.” Omokonda yatyi ono tratadu ombo mbapepukila okumbuundapesa? Omukuatate oo usoka okuti omokonda mbuna epulo nomakumbululo. Omunthu kesukisile okusoka okuti hamwe makumbulula omapita. Omukuatate wapopia okuti, mokonda yonkhalelo ono tratadu ombo mbahonekwa, ovanthu ovanyingi vakala tyafuapo pala okutomphola, iya otyo tyikuatesako okukala netompho limwe ewa.

9, 10. (a) Oñgeni ono tratadu mbetu mbalingwa opo mbutukuateseko okuundapesa Ombimbiliya? (b) Oipi o tratadu uvila vali okuundapesa, iya omokonda yatyi?

⁹ Kese o tratadu ina o testu imwe yakoyua nawa tupondola okutangela ou tuavasa. Mongeleka, tala o tratadu yati, Okuti Ononkhumbi Mambukapuako? Linga epulo liokondye. Tyilinge omunthu wavasa ukumbulula okuti “enga,” “au,” ine “hamwe,” ikula mokati, iya opopi okuti, “Tala etyi Ombimbiliya ipopia.” Iya otange Revelação 21:3, 4.

¹⁰ Tupu ongotyo ulinga tyina uundapesa o tratadu yati, Oñgeni Utala Ombimbiliya?, katyisukisa ekumbululo patyi omunthu maave, ikula mokati, iya opopi okuti, “Ombimbiliya yati, ‘Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku.’” Upondola okuyawisako okuti: “Mahi, hatyoko vala ipopia.” Iya oikula Ombimbiliya otange 2 Timóteo 3:16, 17.

11, 12. (a) Oñgeni upondola okuundapesa ono tratadu opo ovilinga viokuivisa vikuhambukiswe? (b) Oñgeni ono tratadu mbupondola okukukuatesako tyina ukatalelapo ovanthu?

¹¹ Upondola okutanga, nokutomphola vali konthele yo tratadu. Mahi otyo tyitei konkhalelo omunthu ekutambula. Tyilinge ovanthu vekutambula nawa ine kavekutambula nawa, mavatehelela onondaka mbukahi mo tratadu, iya ove movetangela Ondaka ya Huku. Inkha watanga vala otestu ike ine onombali otyikando tyotete muelivasa nae, upondola okukondokako vali amutualako netompho.

¹² Kefo liahulililako lia kese o tratadu kuna osapi yati, “Soka Kuetyi.” Pombuelo yosapi oyo, pena ono testu, nepulo mupondola okuhipulula tyina wamekemutalelapo. Mo tratadu yati, Oñgeni Utala Ovipuka Komutwe Wandyila? muna epulo liati: “Oñgeni Huku makapilulula ouye opo ukale vali nawa?” Pena otestu ya Mateus 6:9, 10 na Daniel 2:44. Mo tratadu yati, Okuti Tyotyili Vokuankhia Vapondola Umwe Okututila? muna epulo liati: “Omokonda yatyi tukulupila nokunkhia?” Iya pena otestu ya Gênesis 3:17-19 na Romanos 5:12.

13. Hangununa oñgeni tyiundapeswa ono tratadu opo tuhimbike okulongesa omunthu Ombimbiliya.

¹³ Ono tratadu ombo mbalingwa opo mbutukuateseko okuhimbika okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Omunthu upondola okutala konyima yo tratadu opo avaseko o site yetu www.pr2711.com. Mo site omo mapewa ondundo opo elilongese Ombimbiliya. Ono tratadu tupu mbuna olutalatu luombruchula Onondaka Onongwa Mba Huku! iya mbulekesa elongeso patyi lipopia konthele yotyo. Mongeleka, o tratadu yati, Olie Tyilityili Utumina Ouye? ilekesa elongeso 5 liombruchula oyo. O tratadu yati, Oityi Tyipondola Okutukalesa Nehambu Mombunga? ilekesa elongeso 9. Ono tratadu ombo mbalingwa pala okutukuatesako okuundapesa Ombimbiliya tyina tuelivasa nomunthu otyikando tyotete, natyina tukemutalelapo. Ngotyo, tupondola okuhimbika okulongesa omunthu Ombimbiliya. Oityi vali upondola okulinga opo uundapese Ondaka ya Huku nounongo?

POPIA KONTHELE YETYI OVANTHU VESUKA NATYO

14, 15. Oñgeni upondola okuhetekela Paulu movilinga viokuivisa?

¹⁴ Movilinga viae viokuivisa, Paulu ankho usuka unene nokunoñgonoka etyi ovanthu ovanyingi vasoka. (Tanga 1 Coríntios 9:19-23.) Omokonda yatyi? Omokonda ankho uhanda okukuatesako “ovanthu vatyo aveho,” tyilinge ova Judeu, novakuavo vali, opo velilongese otyili na vayovolwe. (Atos 20:21) Oñgeni tupondola okuhetekela Paulu putyina tulipongiya opo tukaivise “ovanthu vatyo aveho”?​—1 Tim. 2:3, 4.

¹⁵ Onohanyi ambuho, omukanda Ovilinga Vietu Viouhamba weeta onondonga konthele yoñgeni matuhimbika etompho movilinga viokuivisa. Ovola okuundapesa onondonga ombo. Mahi, oityi molingi inkha ovanthu potyilongo tyove vesuka novipuka vielikalaila? Lipongiya opo upopie otyipuka vesuka natyo. Oityi ovanthu vo potyilongo tyove vesuka vali natyo? Holovona otestu imwe yelikuata netyi ovanthu ovo vesuka natyo. Omutalelipo umwe womauaneno, nomukai wae, vapopia oñgeni vetyivila oku­undapesa vali nawa Ombimbiliya movilinga viokuivisa, vati: “Ovanthu ovanyingi mavetuyeke tuvetangele o versikulu ike inkha katupopi ehimbwe, nokupopia etyi omunthu esuka natyo. Tyina tuamakukunya, tuikula Ombimbiliya, atutange otes­tu.” Mono palagrafu mbulandulako, tala onosapi mbumwe, nomapulo, no notestu upondola okuundapesa potyilongo apa wivisa.

16. Hangununa oñgeni Isaías 14:7 ipondola okuundapeswa movilinga viokuivisa.

¹⁶ Inkha ukala apa pena onongangala, upondola okupula omunthu okuti: “Oñgeni mokola inkha wiiva onondaka ombu: ‘Ohi aiho pahe yapululukwa, yayovoka kovivi. Ovanthu vakuilila nehambu’? Otyo Ombimbiliya ipopia mu Isaías 14:7. Tyotyili, Mombimbiliya muna omilao ominyingi vipopia konthele yomuvo wombembua maukeya komutwe.” Konyima, otange umwe pomilao ovio Mombimbiliya.

17. Oñgeni tupondola okuundapesa Mateus 5:3 metompho?

¹⁷ Okuti ovalume ovanyingi potyilongo tyove tyivepuiya okutekula ombunga? Inkha ongotyo, upondola okuhimbika etompho nepulo eli: “Onombongo mbulifuepi omulume esukisa okukala nambo opo ahambukiswe ombunga yae?” Tyina omunthu amakumbulula, upondola okupopia okuti: “Ovalume ovanyingi vafetwa vali onombongo ononyingi tyipona ombo, mahi onombunga mbavo mbutupu ehambu. Naina, oityi tyilityili tyesukisa?” Otange Mateus 5:3, iya omulongesa Ombimbiliya.

18. Oñgeni upondola okuundapesa Jeremias 29:11 opo upameke vakuenyi?

¹⁸ Okuti ovanthu vo potyilongo tyove vekahi nokumona ononkhumbi mokonda yotyiponga tyaendapo mononthiki omu? Upondola okuhimbika etompho mokupopia okuti: “Neya peumbo liove pala okukupameka. (Tanga Jeremias 29:11.) Okuti wamona ovipuka vitatu Huku etuhandela? ‘Ombembwa,’ ‘ekevelelo’ novipuka oviwa ‘komutwe.’ Otyiwa okunoñgonoka okuti Huku utuhandela omuenyo omuwa. Mahi oñgeni metyilingi?” Iya omulekesa mombruchula Onondaka Onongwa melongeso lipopia konthele yotyo.

19. Hangununa oñgeni tupondola okuundapesa Revelação 14:6, 7 opo tutomphole na vana vekahi monongeleya.

¹⁹ Okuti ukala potyilongo pena ovanthu ovanyingi vekahi monongeleya? Inkha ongotyo, upondola okuhimbika etompho mokupopia okuti: “Inkha oandyu imwe ipopia nove, okuti motehelela etyi ihanda okupopia? (Tanga Revelação 14:6, 7.) Oandyu oyo yati, ‘tilei Huku,’ o Huku patyi oandyu oyo ankho ikahi nokupopia? Ankho ikahi nokupopia ‘Una wokuatunga eulu nohi.’ Olie?” Otange Salmo 124:8, yati: “Ombatelo yetu ikahi menyina lia Jeova, Una walinga eulu nohi.” Omulae okuti mokondoka opo muhipulule vali konthele ya Jeova Huku.

20. (a) Oñgeni tupondola okuundapesa Provérbios 30:4 opo tulongese omunthu enyina lia Huku? (b) Otestu patyi uhole okuundapesa nawa movilinga viokuivisa?

²⁰ Inkha wavasa omukuendye ine omuhikuena upondola okuhimbika etompho no nondaka ombu: “Nahanda okukutangela otestu imwe ina epulo limwe liakolela unene. (Tanga Provérbios 30:4.) Petupu omunthu upondola okulinga ovipuka evi, ngotyo, oversikulu ei ikahi nokupopia Omutungi wetu.a Oñgeni tupondola okunoñgonoka enyina liae? Nahanda okukulekesalio Mombimbiliya.”

UNDAPESA ONDAKA YA HUKU MOVILINGA VIOKUIVISA

21, 22. (a) Oñgeni otestu yaholovonwa nawa ipondola okupilulula omuenyo womunthu? (b) Oityi watokola okulinga movilinga viokuivisa?

²¹ Kutyii oñgeni ovanthu mavakala tyina uvetangela onotestu mbaholovonwa nawa. Mongeleka, Onombangi vevali ko Austrália vatotolele pepito liomukai umwe. Umwe puvo apulu omukai oo okuti: “Enyina lia Huku ulii?” emutangela Salmo 83:18. Omukai oo wati: “Andyihuvu! Etyi vapita, andyiende netuku-tuku ono kilometu 56, alo kovenda imwe mulandeswa omikanda opo nkhaovolemo Onombimbiliya ononkhuavo, iya andyiovola enyina olio mo disionaliu. Etyi nanoñgonoka umwe nawa okuti enyina lia Huku, o Jeova, andyilipulu oityi vali ankho nehei.” Pakala vala katutu, omukai oo nomulume wae avahimbika okulilongesa Ombimbiliya, iya konyima avambatisalwa.

²² Ondaka ya Huku ina epondolo liokupilulula omuenyo wovanthu. Tyina omunthu eitanga, upondola okupameka ekolelo mu Jeova, no momilao viae. Ekolelo olio malimuavela ondundo yokuendela muetyi elilongesa. (Tanga 1 Tessalonicenses 2:13.) Etyi Ombimbiliya ipopia, tyina vali epondolo tyipona etyi onthue tupopia. Ngotyo, movilinga viokuivisa, tuna okutokola okuundapesa Ondaka ya Huku, mokonda ina omuenyo!