Okuti Ovitumino Huku Apele ova Isilayeli ankho Viaviuka Umwe?
OMUVO umwe konyima, onombonge mbokukoyesa kotyilongo tyimwe Koutakelo, mbahitisa kononkhia ovalume vevali vahungwa okuti vaipaa. Etyi tyamoneka nawa okuti ovalume ovo kavaipaele nawike, ovaameni mombonge avaundapa nononkhono, iya avevili okuyovola-ko wike. Mahi ovaameni vokuavila-po kavetyivilile okulinga na tyimwe konthele ya mukuavo, mokonda ankho waipauale.
Mokonda ouviuki upondola okupengeswa mo nomphela, Ombimbiliya ilondola okuti: “Ouviuki—Ouviuki, oo muna okulandula.” (Deuteronômio 16:20) Tyina ovakoyesi vaundapesa ouviuki, ovanthu vapolako ouwa. Ovitumino Huku apele ova Isilayeli kohale konthele yokukoyesa, ankho vituma okukoyesa nouviuki nokuhalingi okapungulula. Tutalei Ovitumino ovio opo utale inkha “onondyila ambuho mba [Huku] mbaviuka umwe.”—Deuteronômio 32:4.
“OVAKOYESI OVANONGO NOKUALUNGUKA NOKUNA ENOÑGONOKO”
Tyina ovakoyesi ovaviuki nokuna enoñgonoko, vehetavela okuhongiliyua, vakuatesako omasuka-suka ovanthu. Ovitumino Huku apele ova Isilayeli, ankho vipandwa unene novakoyesi vokuna ovituwa ovio. Ponthyimbi moungendi wavo moluhandya, Moisesi ankho watuminue opo aholovone “ovalume vena enoñgonoko nonthilo na Huku nokuayumbwa onthumbi, ovalume veyele olumono luhaviukile,” opo vakale ovakoyesi. (Êxodo 18:21, 22) Etyi palamba omanima omakwi ekuana, atoneka okupopia vali okuti ovakoyesi vesukisa okukala “ovanongo, nokualunguka, nokuna enoñgonoko,” opo vakoyese nawa ovanthu.—Deuteronômio 1:13-17.
Konyima Yovityita viomanima, Jeosafaa Ohamba yo Judaa, wapopilile ovakoyesi okuti: “Talei nawa etyi mukahi nokulinga, mokonda onwe kamukahi nokukoyesila-ko ovanthu, mahi mukoyesila-ko Jeova, iya oe ukahi nonwe tyina mukoyesa. Pahe, kalei nonthilo na Jeova. Lungukei netyi mukahi nokulinga, mokonda Jeova Huku yetu, kalingi etyi tyihaviukile, ine okapungulula, nokupatekeswa.” (2 Crônicas 19:6,7) Ngotyo, ohamba wahinangelesa ovakoyesi okuti, inkha valinga omatokolo avo nokapungulula ine nelungavi, Huku mevekoyesa mokonda yovivi vitundililako.
Tyina ovakoyesi vo Isilayeli ankho valandula ovitumino ovio viavilapo, elongo ankho lilitehelela okuti likahi nokuamenwa nokuapama. Mahi, Ovitumino via Huku tupu ankho viava onondonga mbukuatesako ovakoyesi okulinga omatokolo aviuka, alo umwe mo nomphela mbepuiya unene. Mbumwe ponondonga opo ombupi?
ONONDONGA MBUKUATESAKO OKULINGA OMATOKOLO AVIUKA
Ovakoyesi ankho vaholovonwa vena okukala ovalume ovanongo, nokuna enoñgonoko. Mahi ankho kavayekwa okukoyesa nonthumbi mounongo wavo muene. Jeova Huku wevepele onondonga ankho mbuvekuatesako okulinga omatokolo aviuka. Onondonga mbumwe ovakoyesi ova Isilayeli vapelwe, ombombu:
Okuovolola nawa atyiho. Huku watumine Moisesi okulongesa ovakoyesi ova Isilayeli okuti: “Tyina mutehelela omphela yovakuatate venyi, muna okuikoyesa nouviuki.” (Deuteronômio 1:16) Ovakoyesi vapondola okulinga vala etokolo liaviuka, inkha vanoñgonoka ovipuka aviho viakutikinya motyitateka vakoyesa. Moluotyo, Huku walongesile vana vakoyesa okuti: “Onwe muesukisa okunoñgonoka nawa otyitateka, okuovolola nawa, nokupula-pula.” Ovakoyesi mombonge vena okukala nonthumbi yokuti, etyi vavasa meovololo valinga konthele yomphela, “otyotyili umwe” tyina nkhele vehe-netokole.—Deuteronômio 13:14; 17:4.
Tehelela etyi onombangi mbupopia. Komukoyesi, onondaka mbo nombangi ankho mbakolela unene. Ovitumino via Huku viati: “Omunthu wike vala kapondola okuava oumbangi konthele yotyiponyo ine onkhali mukuavo alinga. Muna okutavela oumbangi wovanthu vevali ine vetatu opo otyitateka tyitetululwe.” (Deuteronômio 19:15) Konthele yokuava oumbangi ovitumino via Huku vituma okuti: “Uhayandyanese onondaka mbuhe-mbotyotyili. Uhakuateseko ondingavivi mokuava oumbangi wokukemba.”—Êxodo 23:1.
Vana vaava oumbangi vena okupopia otyili. Ehitiso liokuava oumbangi wokukemba mombonge, ankho elondolo enene kuaveho: “Ovakoyesi vena okuovolola nawa, iya inkha una waava oumbangi wakemba, atendeleya omukuatate wae, muna okumulinga ngetyi oe apanga okulinga omukuatate wae. Ngotyo, muna okupola otyivi pokati kenyi.” (Deuteronômio 19:18, 19) Inkha omunthu ukemba opo atambule epingo lia mukuavo, oe una okufeta etyi tyilifwe puetyi apanga okupunda mukuavo. Inkha ukemba aipaesa omunthu uhena onombei, oe una okutyifeta nomuenyo wae. Otyitumino otyo, ankho tyilunda unene ovanthu okupopia otyili.
Koyesei tyihalingi okapungulula. Tyina ovakoyesi vamavasi omalekeso ayandyuluka nawa, pahe vaovola okulinga etokolo. Monkhalelo oyo, Ovitumino via Huku vina otyipuka tyimwe tyakolela unene: “Muhalingei okapungulula omuhepi ine okuama komuhona. Muesukisa okukoyesa nouviuki omukuatate wenyi.” (Levítico 19:15) Mo nomphela ambuho, ovakoyesi ankho vena okutokola mo nonkhalelo mbaviuka, ha kutalela konkhalelo ya vana vekahi mo nomphela ombo.
Onondonga ombo, mbokuapopiwa omanima omanyingi kohale movitumino Huku avelele ova Isilayeli, nkhele mbakolela unene mo nombonge hono. Tyina ovakoyesi vaendela-mo, velityilika okaamenena noviponyo mekoyeso.
Tyina ovanthu valandula Ovitumino via Huku, velityilika okulinga oviponyo mekoyeso
Ovanthu Vapola Ouwa Kouviuki wo Tyotyili
Moisesi wapulile ova Isilayeli okuti: “Elongo patyi enene lina onondonga mbaviuka, nomatokolo ekahi ngo Vitumino evi aviho ame nemuavela hono?” (Deuteronômio 4:8) Tyotyili, petupu elongo ekuavo lina ouwa ngoo. Moutumini wo Hamba Salomau, una vaovolele okuendela movitumino via Jeova tunde pouna, ovanthu “vakalele nepamo” nokuna ombembwa nomalumono. Ankho “valia, vanwa nokuhambukwa.”—1 Reis 4:20, 25.
Tyihaetesa ehambu, konyima ova Isilayeli avayekepo okuendela movitumino via Huku. Huku watuma Jeremia apopie okuti: “Tala! Vaanya ondaka ya Jeova, ounongo patyi vena?” (Jeremias 8:9) Moluotyo, o Jelusalei aikala “epundaumbo lina onkhali yohonde” nokueyula “ovipuka vitoyesa.” Okuhulililako alihanyua-po iya alikala etunthu omanima 70.—Ezequiel 22:2; Jeremias 25:11.
Omuuli Isaia wakalele-ko pomuvo wo nonkhumbi mbo Isilayeli. Iya tyina ankho atala konyima, tyemupele ondundo yokupopia otyili otyinene konthele ya Jeova Huku Novitumino Viae, okuti: “Tyina kuna ekoyeso liove pala ohi, vokuatunga kombanda yohi, tyotyili velilongesa ouviuki.”—Isaías 26:9.
Pala ehambu liae, Isaia watumua okuula konthele youtumini wo Hamba Mesiya Jesus Kristu, okuti: “Kamakoyesa ngetyi eete nomaiho ae, ine o ngetyi eiva vala nomatwi ae. Makakoyesa omapongo nouviuki, iya akaava eviyulo nouviuki, pala ouwa wonondalaua kombanda yohi.” (Isaías 11:3, 4) Olio, ekevelelo ewa ngatyi, pala aveho mavakala moutumini wo Hamba Mesiya Mouhamba wa Huku!—Mateus 6:10.
a Enyina Jeosafa lihangununa okuti “Jeova Omukoyesi”