Lipola Omalusoke Ehelikuatele Nounongo wa Huku!

1. Elondolo patyi Paulu avelele Ovakilisitau ovalembulwa?

APOSITOLU Paulu walondolele okuti: “Yekeipo.” Okuyekapo-tyi? Okuyekapo “okukala novituwa viouye uno.” (Loma 12:2) Paulu wahonekelele onondaka ombo Ovakilisitau vo potyita tyo tete. Omokonda yatyi Paulu alondolele ngotyo Ovakilisitau ankho velipakula-le ku Huku iya ankho vena ekevelelo liokukakala keulu? — Loma 1:7.

2-3. Oñgeni Satanasi aovola okutuyapula ku Siovaa? Iya oñgeni onthue tupondola okulipola omalusoke omavi?

² Paulu ankho wasukalala unene mokonda vamwe po vakuatate vae ankho vekahi nokuhongiliyua nomalusoke ayandyaneswa na Satanasi. (Efe. 4:17-19) Iya otyo tupu tyipondola okumoneka na kese umwe pu onthue. Satanasi omutumini wouye uno iya uundapesa omaliva omanyingi opo etuyapule ku Siovaa. Mongeleka, inkha Satanasi wiimbuka okuti onthue tuhanda okukala nomunkhima mouye uno, upondola okukuatelela-mo opo etuyapule ku Siovaa. Upondola okuundapesa ovipuka tualongeswa meumbo, no kosikola, nevi tualongeswa novanthu ovakuavo, opo etuhongiliye okusoka ngae.

³ Okuti tyitavela okulipola “ovipuka viakola unene” vikahi momutima wetu? (2 Kol. 10:4) Tala oñgeni Paulu akumbulula epulo olio, wati: “Tukahi nokuhanya omalusoke novipuka aviho vityika enoñgonoko lya Huku iya atuyungu omalusoke aeho ngatyina onkhuatwa opo etavele ku Kilisitu.” (2 Kol. 10:5) Otyo tyilekesa okuti nekuateso lya Siovaa, onthue tupondola okulipola omalusoke apenga. Ngetyi ovihemba vipola oukola molutu luomunthu, tupu Ondaka ya Huku itukuatesako okulipola ovituwa viouye wa Satanasi.

“PILULULEI OMALUSOKE ENYI”

4. Omapiluluko patyi ovanyingi vesukisile okulinga etyi vanoñgonoka otyili?

⁴ Soka komapiluluko wesukisile okulinga etyi wanoñgonoka otyili, otokola okuumbila Siovaa. Ovanyingi pu onthue vesukisile okuyekapo ovituwa ovivi. (1 Kol. 6:9-11) Onthue tupandula unene Siovaa wetukuatesako okuyekapo okulinga ovipuka ovivi.

5. Ovipuka patyi vivali tuesukisa okulinga vivasiwa mu Ova Loma 12:2?

⁵ Mahi katupondola okusoka okuti pahe katuesukisile vali okulinga omapiluluko. Namphila tuhalingi vali ovipuka ovivi ankho tulinga etyi tuhenembatisalwe, mahi tuesukisa okulinga ononkhono mbokulityilika ovipuka vipondola okutuhongiliya okukondoka vali kovituwa ovivi tuayekapo. Oñgeni tupondola okutyilinga? Apositolu Paulu wakumbulula okuti: “Yekei-po okukala novituwa viouye uno, mahi pilululei omalusoke enyi aakala omape.” (Loma 12:2) Oversikulu ei yalekesa okuti tuesukisa okulinga ovipuka vivali: Tete tuesukisa ‘okuyekapo okukala novituwa viouye’ uno. Vali tuesukisa ‘okupiluluka’ mokupilulula onkhalelo yetu yokusoka.

6. Oityi tulilongesila konondaka mba Sesusi mbuvasiwa mu Mateusi 12:43-45?

⁶ Etyi Paulu apopia okupiluluka, ankho kekahi nokupopia okupiluluka vala kolupe. Ankho ukahi nokupopia okupiluluka mononkhalelo ambuho mbomuenyo. (Tala okakasa kati: “Okuti Wapiluluka Mokati Ine Okondye Vala?”) Onthue tuesukisa okupilulula etyi tyikahi mokati ketu, ngetyi ovituwa vietu, nonkhalelo tutala ovipuka, no mokonda yatyi tulingila ovipuka. Ngotyo, atuho tuesukisa okulipula okuti: ‘Okuti omapiluluko ndyikahi nokulinga opo ndyikale omuumbili wa Siovaa ukahi nawa, ekahi vala nokumoneka kolupe? Ine ndyikahi nokukala omunthu ukahi vali nawa alo umwe momutima wange no monkhalelo yange yokusoka?’ Ovipuka ovio vielikalela unene. Momukanda wa Mateusi 12:43-45, Sesusi wapopile otyipuka tyakolela unene tuesukisa okulinga. (Tanga.) Monondaka ononkhuavo, Sesusi wati: Katyituuka vala okulipola omalusoke omavi. Tupu tuesukisa okulinga ononkhono mbokupingiya-po omalusoke a Huku.

“KALA NONKHALELO OMPHE YOKUSOKA”

7. Oñgeni tupondola okupilulula onkhalelo tuatuwa mokati?

⁷ Okuti tyitavela okupilulula onkhalelo tuatuwa mokati? Yoo, tyitavela. Ombimbiliya yati: “Muna okutualako okukala nonkhalelo omphe yokusoka, iya amulivaleka ontheto omphe yalingwa ngetyi Huku ahanda, mouviuki wotyotyili noukuatyili.” (Efe. 4:23, 24) Naina tyitavela okupiluluka onkhalelo tuatuwa mokati, mahi katyapepukile. Okulipola vala omahando omavi nokuyekapo ovituwa ovivi katyituuka. Tuesukisa okupilulula ‘onkhalelo yetu yokusoka.’ Otyo tyakutikinya okupilulula omahando etu, no mayembelo etu, no mokonda yatyi tulingila ovipuka. Iya opo tulinge omapiluluko oo, tuesukisa okutualako okulinga ononkhono.

8-9. Oñgeni etyi tyaendele nomukuatate umwe tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi tuesukisila okupilulula onkhalelo tuatuwa mokati?

⁸ Tala ongeleka yomukuatate umwe ankho omukalavi. Omukuatate oo, ankho unwa unene iya ankho utyihole tyokulwa. Mahi etyi ayekapo ovituwa ovio, ambatisalwa. Omapiluluko ae, aavele oumbangi motyilongo tyae. Mahi konyima yetyi ambatisalwa, alolwa monkhalelo ankho ahakevelela. Onthiki imwe kongulohi, omulume umwe ankho wakolua, eya meumbo liae ahande okumuluisa. Ponthyimbi, omukuatate etyivili okulikondola omutima. Mahi etyi omulume oo apopia omapita Siovaa, omukuatate anumana unene iya emuvete. Omokonda yatyi emuvetela? Namphila Ombimbiliya yemukuatesileko okuyunga eyembelo liae liokulwa, mahi no ngotyo omukuatate ankho kapilulukile onkhalelo yae yokusoka. Monondaka ononkhuavo, omukuatate ankho kapilulukile onkhalelo atuwa mokati.

⁹ No ngotyo, omukuatate oo ahasoyo. (Pro. 24:16) Nekuateso liovakulu vewaneno, atualako okukula motyili. Iya mokueenda kuomuvo akala omukulu wewaneno. Pahe, onthiki onkhuavo kongulohi, apamoneka vali otyitateka tyelifwa netyi alambelele-ale. Pondyuo Yomaliongiyo, apamoneka omulume umwe ankho wakolua. Omulume oo ankho uhanda okuluisa umwe povakulu vewaneno. Oityi omukuatate alinga? Akala tyahiliya iya nokankhenda akapopia nae. Emukuatesako okutula omutima iya alo umwe emuhindikila keumbo liae. Omokonda yatyi ahanumanene vali? Omokonda pahe ankho wapilulula onkhalelo yae yokusoka. Pahe omuna-mbembwa iya weliola omutima. Omapiluluko oo, emukuatesako okunkhimaneka enyina lya Siovaa!

10. Oityi tuesukisa okulinga opo tupilulule onkhalelo tuatuwa mokati?

¹⁰ Omapiluluko oo kaeya vala liwa iya tupu kaeya vala aeke. Opo tuelinge, tuesukisa ‘okulinga ononkhono’ mokueenda kuomanima omanyingi. (2 Pet. 1:5) Kamatulingi omapiluluko mokonda vala tuumbila Siovaa omanima omanyingi. Tuesukisa okulinga ononkhono opo tupilulule etyi tuatuwa mokati. Pena ovipuka vimwe tupondola okulinga mavitukuatesako okupiluluka. Pahe otyo matulilongesa.

OÑGENI MATUPILULULA ONKHALELO YETU YOKUSOKA?

11. Oñgeni okulikuambela tyitukuatesako okupilulula onkhalelo yetu yokusoka?

¹¹ Otyipuka tyo tete tuesukisa okulinga, okulikuambela. Tuesukisa okulikuambela ngo muhoneki wo no salmu wapopile okuti: “Huku yange mphevo omutima wasukuka, opake mokati kange omalusoke omape, omalusoke apama.” (Sal. 51:10) Tuesukisa okuimbuka okuti tuna okulinga omapiluluko monkhalelo yetu yokusoka iya atuiti Siovaa etukuateseko. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako okulinga omapiluluko tuesukisa? Tupondola okupamekwa unene nonondaka Siovaa apopilile ova Isilayeli ankho vaanyene okulivela pomuvo womuuli Ezekiele. Mbati: “Ame mandyiveavela omutima wike vala iya andyiveavela ovituwa ovipe . . . mandyiveavela omutima wohitu [ine omutima utavela okuhongolelwa na Huku].” (Eze. 11:19; okatoi.) Siovaa ankho wafuapo opo akuateseko ova Isilayeli okulinga omapiluluko, iya tupu wafuapo opo etukuateseko hono.

12-13. (a) Ngetyi tyipopia Salmo 119:59, oityi tuesukisa okusokolola? (b) Omapulo patyi tuna okulilinga?

¹² Otyipuka tya vali tuesukisa okulinga, okusokolola. Ononthiki ambuho tyina tutanga Ondaka ya Huku, tuesukisa okutaindya omuvo wokusokolola ku etyi tuatanga, atuovola okuimbuka omayembelo tuesukisa okupilulula. (Tanga Salmo 119:59; Heb. 4:12; Tia. 1:25) Tuesukisa okuimbuka inkha omalusoke etu elikuata netyi ouye wa Satanasi uyandyanesa. Tupu tuna okuovola okunoñgonoka oepi omayembelo etu omavi iya atulingi ononkhono mbokuefinda.

¹³ Mongeleka, lipula okuti: ‘Okuti nkhele ndyina onkhi?’ (1 Pet. 2:1) ‘Okuti ndyisoka okuti nakolela vali ku vakuetu mokonda yotyilongo nekulila, novipuka nalongeswa, nonombongo ndyina?’ (Pro. 16:5) ‘Okuti ndyisoka okuti vana vehena ovipuka ndyina ine vena otyivala tyelikalela no tyange ovatutu vali ku ame?’ (Tia. 2:2-4) ‘Okuti nkhele ndyihole ovipuka vimwe viyandyaneswa nouye wa Satanasi?’ (1 Suau 2:15-17) ‘Okuti ndyihole ovitalukiso vilekesa ovinepo viasila, novanthu valwa?’ (Sal. 97:10; 101:3; Amós 5:15) Onkhalelo mokumbulula omapulo oo, mailekesa ovipuka vimwe wesukisa okulinga ononkhono mbokupilulula. Tyina tupilulula onkhalelo tuatuwa mokati, alo umwe tyina tyihapepukile, tuhambukiswa Tate yetu wokeulu Siovaa. — Sal. 19:14.

14. Omokonda yatyi tyakolela unene okuholovona omapanga omawa?

¹⁴ Tupu tyakolela unene okuholovona omapanga omawa. Tyilinge tutyitavela ine katutyitavela, onthue tuhongiliyua unene nomapanga etu. (Pro. 13:20) Ovanthu tuundapa navo na vana tulongeswa navo kosikola, kavetukuatesako okusoka monkhalelo Siovaa ahanda. Mahi, tupondola okuvasa omapanga omawa momaliongiyo. Omo vala matupewa ondundo ‘yokulinga ovilinga oviwa.’ — Heb. 10:24, 25.

KALA ‘NEKOLELO . . . LINA OMII VIAYA KOHI’

15-16. Oñgeni Satanasi aovola okunyona omalusoke etu?

¹⁵ Hinangela okuti Satanasi wesuka umwe nokupilulula omalusoke etu. Opo etyilinge, undapesa omalusoke omanyingi ehelikuatele notyili tulilongesa Mondaka ya Huku.

¹⁶ Satanasi no hono utualako okulinga omapulo angwangwanesa ngetyi apulile Eva okuti: “Okuti tyotyili Huku wati . . . ?” (Gên. 3:1) Mouye uno wa Satanasi tupu tuiva omapulo omanyingi apondola okutungwangwanesa konthele yovipuka tutavela. Mongeleka vetupula okuti: ‘Okuti tyotyili Huku ketavela ovanthu velinepe poyavo? Okuti tyotyili Huku kahande umwe mulinge Onatale, notyipito tyomanima? Okuti tyotyili Huku yenyi kahande umwe mupakwe ohonde? Okuti Huku woluembia tyotyili kahande umwe mukale nomunthu wapolua mewaneno?’

17. Oityi tuesukisa okulinga tyina ovanthu vetulinga omapulo apondola okutungwangwanesa? Iya ngetyi tyipopia Ova Kolosu 2:6, 7, oñgeni otyo tyipondola okutukuatesako?

¹⁷ Onthue tuesukisa okukala nonthumbi netyi tutavela. Inkha omapulo ngoo tueyekela vala momutwe atuhataindya omakumbululo atyo, matuhimbika okungwangwana konthele yetyi tutavela. Iya inkha tungwangwana, onkhalelo yetu yokusoka maipiluluka iya ekolelo lietu malitende. Naina, oityi tuesukisa okulinga? Ondaka ya Huku itupopila opo tupilulule onkhalelo yetu yokusoka atunoñgonoka “ehando ewa lya Huku, liafuapo, nokuapandwa.” (Loma 12:2) Okulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho, matyitukuatesako okukala nonthumbi yokuti etyi tutavela otyili umwe. Tupu matukala nonthumbi yokuti ovitumino vya Siovaa vituetela ouwa. Iya matukala nekolelo liapama ngomuti una omii viaya kohi. — Tanga Ova Kolosu 2:6, 7.

18. Oityi matyitukuatesako okuliyakulila kovipuka viyandyaneswa nouye wa Satanasi?

¹⁸ Petupu omunthu upondola okukupamekela-ko ekolelo liove. Ngotyo, tualako okupilulula onkhalelo yove yokusoka. Likuambela apeho okuita opo Siovaa ekuavele ononkhono mbae. Sokolola opo utale nawa omalusoke ove no mokonda yatyi ulingila ovipuka. Holovona omapanga maekukuatesako okupilulula omalusoke ove. Okulinga ngotyo, matyikukuatesako okuliyakulila kovipuka viyandyaneswa nouye wa Satanasi iya oanye “omalusoke novipuka aviho vityika enoñgonoko lya Huku.” — 2 Kol. 10:5.