27 EKOBEE UE ENƆ
YƆƆ 73 Nɛ I E’agaloo
Ɛrɛ E’agaloo Doodoo Zadok
“Zadok [bee le] ziī edam gbara a ɛrɛ ekpo.”—1 EDOO 12:28.
NU I NƆ
Kɛ̄ edobah Zadok dap i yerebah nɛ kɔ i ɛrɛ mɛm doo.
1-2. Zadok bee le mɛ dua nɛɛ? (1 Nu a bee lu edoo 12:22, 26-28)
NAA kɛɛrɛbu loo eku pya nɛɛ alu 340,000 ba bɔŋana lo ewu Devid nua mɛnɛ lo dɛ̄dɛɛ̄ edo Izrɛl. Bu taa biradee, pya nɛɛ bee le nyɔɔ kpokɛ̄ awaɛloo Hebron. Ba bee le gaa kɛgɛ, kɔnia sɔh, sa uɛ-yɔɔ leera Jɛhova. (1 Edoo 12:39) Zege nɛɛdam akura Zadok bee le yɛɛ gbɛnɛ eku nɛɛ a, lo pio nɛɛ naa bee ye yere nu kuādɛɛ̄loo. Kerewo, Jɛhova doo kɔ i suā kɔ Zadok bee le lo kɛ̄. (Buū 1 Nu a bee lu edoo 12:22, 26-28.) Mɛɛ na Zadok a?
2 Zadok bee le nɛɛ wɔp zɔɔ̄ lo a bee nyɔɔnɛ gbɛnɛ nɛɛ ewɔp Abiata gbaa siniātam. Bari bee doonage kɔ Zadok adap suā nu alu ye ekɛɛrɛ. (2 Sam 15:27) Pya nɛɛ wee pii Zadok lo e’ɛrɛ le zuurabahtɔ̄ ye aābah. A bee ɛrɛnage e’agaloo. Kɛ̄ a bee ɛrɛ e’agaloo doo na i gaa le kɔ bu ekobee ue ama.
3. (a) Ena anua e’agaloo bɛɛ̄ pya a gaa taāŋabah Jɛhova a? (b) Ena i kɔniā bu ekobee ue ama?
3 Setan gaa agɛrɛbah bebeloo pya nɛɛ Bari a bu kpɛdumɛ dee ama. (1 Pit 5:8) Alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ e’agaloo kuma sɔ̄ i gaa tɔɔ̄baɛ sɔ̄ Jɛhova edoo kɔ Setan le ye pɔrɔ nyɔuwe a ina kuma. (Yɔɔ 31:24) Dooraa i naa ɛp taa sīdee i dap nɔ e’agaloo aāloo Zadok.
YEREKPOTƐ̄ BUƐ̄-MƐNƐ BARI
4. Ena anua e’agaloo bɛɛ̄ pya nɛɛ Jɛhova lokwa ba dap yerekpotɛ̄ Buɛ̄-mɛnɛ a? (Ɛpnage foto.)
4 Doodoo pya nɛɛ Jɛhova, i yerekpotɛ̄ Buɛ̄-mɛnɛ Bari aābu dɛ̄dɛɛ̄ i beenyiɛ. Mɛ, e’agaloo wee i bɛɛ̄ lo edap doo wo. (Mat 6:33) Bu edobah, alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ e’agaloo lokwa i tɔɔ̄dum dookɛ̄ Jɛhova gbī doo sa zue le yereue a bu pɔrɔ nyɔuwe ama. (1 Tɛs 2:2) Keekee eku bira bɛbɛɛ le bu nyɔuwe. Nyɔɔwo alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ e’agaloo lokwa ii yerekpotɛ̄ lɔgɔ aba ale kɔ ue wa leere. (Jɔn 18:36) Gbɛnɛkpo pya nɛɛ Jɛhova gaa kpesī e’aga kɛ̄tɔɔ̄, elua ezip pio aba, ale yere wa kpɔgɔrɔ nyɔnɛbee ba naa yiga eyii bu nɔ̄ ale yerekpotɛ̄ bira bɛbɛɛ.
Sɔ̄ pya nɛɛ yerekpotɛ̄ ziī sī bu bira bɛbɛɛ, ena o doo a? (Ɛp 4 barakpaɛ̄)
5. Ena anua e’agaloo bee bɛɛ̄ Zadok lo eyerekpotɛ̄ Devid a?
5 Naale aba ekii wee ɛrɛ ɛɛbu sɔ̄ alu esu Devid nua mɛnɛ na Zadok bee doo a. A bee aaranage nu nɔ̄ kuma li sa kpɛ̄naloo e bebe. (1 Edoo 12:38) A bee kpɛ̄naloo lo egbaaloo Devid bebe sa baɛloo pya Izrɛl lɛɛbah pya wa baa. Kere Zadok sii bee para ebe nɔ̄ gbɛnɛ a bee ɛrɛ e’agaloo.
6. Bu mɛ sīdee na Devid bee lu le edobah nɛ Zadok bu ɛrɛ e’agaloo a? (Le-yɔɔ 138:3)
6 Mɛ kɛ̄ na Zadok nɛɛ wɔp zɔɔ̄ bee nɔ e’agaloo aa a? A bee le kpaɛ̄ pya nɛɛ a ɛrɛ ekpo le e’agaloo. Lɔgɔ baɛ baɛ beenyiɛ naale loo kɔ a bee nɔ wa edobah. Bu edobah, kɛ̄ Devid bee “ture pya Izrɛl kuma ee” bu e’agaloo doo bee doo kɔ pya Izrɛl a yere ye kpotɛ̄ aābu dɛ̄dɛɛ̄ wa beenyiɛ. (1 Edoo 11:1, 2) David wee dɛɛa nyɔɔ Jɛhova dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ kɔ a yerebah ye nɛ lo e be eebah pya ye baa. (Yɔɔ 28:7; buū Le-yɔɔ 138:3.) Zadok bee ɛrɛnage pya nɛɛ a bee ye le loo lo ba bee ye yere mɛm loo. Pya nɛɛ a doodoo Jehoiada le ye nwiinɛdam a para be nɔ̄ akura Benaia le 22 pya dɔɔ̄na ba lu nɛɛbee ziī gā lo ba bee yerekpotɛ̄ Devid. (1 Edoo 11:22-25; 12:26-28) Dɛ̄dɛɛ pya nɛɛ ama bee biaɛfii lo esu Devid nua mɛnɛ sa ye kpega.
7. (a) Pya amunu edobah bu ilii dee ama lo pya nɛɛ a bee tɔgɛ e’agaloo na i dap nɔ a? (b) Dookɛ̄ a sira bu video doo, ena o dap nɔ aāloo wuga nɛɛdam Nsilu a?
7 I ɛrɛ mɛm le e’agaloo sɔ̄ i kɛɛrɛbu edobah pya ba bee su e’agaloo yeakpotɛ̄ bɛbɛɛ Jɛhova. I Mɛnɛ Kraist Jizɔs, bee su e’agaloo amana lo eyere bee kɛɛ̄ Setan sɔ̄ a bee le a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄. (Mat 4:8-11; Jɔn 6:14, 15) Dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ a wee dɛɛa nyɔɔ Jɛhova kɔ a nɛ ye e’agaloo lo edoo nu a lee. Ili ɛrɛnage gbɛnɛ-edo pya zege lo ba lu le edobah bu ɛrɛ e’agaloo anii’ee. Ba e amana lo esu dɔbu bira bɛbɛɛ ale doo nu wa ekɛɛrɛ beenyiɛ naa yerekpotɛ̄. Ena anua oo si dɔ intanɛt jw.org lo e ɛp wa edobah a?a
YEREBAH NƐ PYA O WUGA
8. Mɛ sɔ̄ na e’agaloo bɛɛ̄ pya kanɛɛ lokwa ba dap yerebah nɛ pya wa wuga a?
8 Wee nia pya nɛɛ Jɛhova lo eyerebah nɛ ziī. (2 Kɔr 8:4) Kerewo, pio sɔ̄ a wee gbī e’agaloo edoo wo. Bu edobah, sɔ̄ nɔ̄ dɔ pya kanɛɛ a le lo barasī suā kɔ pya wa wuga nɛɛdam le nɛɛwa gbī e’agaloo, yerekpotɛ̄, e pio sɔ̄ ba gbīnage yerebah bu edɔɔ̄ le nu bu namloo. Aāloo wereloo ba ɛrɛ kumaloo pya naana pee Bari, pya kanɛɛ wee yerebah nɛ pya wa wuga, keresɔ̄ a aga lo edoo wo. (Jɔn 15:12, 13) Sɔ̄ ba doo wo, ba gaa nɔ edobah Zadok bu ɛrɛ e’agaloo.
9. Dookɛ̄ alu ekɔ doo bu 2 Samuel 15:27-29, ena Devid bee kɔ Zadok a doo a? (Ɛpnage foto.)
9 Dum Devid bee le bu pe, sɔ̄ ye nwiī Absalom bee gbī esu mɛnɛ ye lɛɛbah. (2 Sam 15:12, 13) Bee lu ebɛɛ̄ kɔ Devid a nwaabah teera aa Jerusalem! A bee kɔ nɛ dɛ̄dɛɛ̄ pya ye zooro kɔ, “Aaraakɛ̄, doolo i teera aa, lo a naale wo lɔgɔ dee eteera aaloo Absalom naale!” (2 Sam 15:14) Sɔ̄ pya ye zooro gaa bee aa, David bee muɛ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ pio nɛɛ a tɔɔ̄ bia dumɛ lokwa ba doo kɔ a suā nu Absalom gaa nɔɔ. Nyɔɔwo a bee obara Zadok le pya dɔɔ̄na nɛɛ wɔp zɔɔ lokwa ba kɔ pya nu a gaa nɔɔ ye nɛ. (Buū 2 Samuel 15:27-29.) Ba ɛrɛ enwaɛdɛɛ̄ kaāna. Nu Devid bee kɔ nɛ pya ewɔp ama bee lu nu bɔɔ nyɔnɛbee adap lu efɛ wa. Naa kɛɛrɛ nu Absalom nɛɛ a eeloo, nɛɛ obarakpɛ, le nɛɛ kiāŋana e bee doo loo Zadok le pya ewɔp ama lo a le a suā kɔ ba gaa gɔā ɛrɛ ue ye aābah lo ekpɔā Devid a!
Devid bee lɛɛratam Zadok lo a dap ye nua luh nyɔɔ (Ɛp 9 barakpaɛ̄)
10. Bu mɛ sīdee na Zadok le pya dɔɔ̄na bee kpega Devid a?
10 A ɛrɛ nu Devid bee nɔɔ kɔ Zadok le Hushai alu dɔɔ̄na ye gbo a ye tɔɔ̄ agara nɛ a yerebah lo edoo. (2 Sam 15:32-37) Sɔ̄ Hushai bee nyɔɔnɛ lo nɔɔnɔɔnu bee doo kɔ Absalom a dɛrɛ ye nyiɛ nyɔɔ, e adobah ye nɛ kɛ̄ a bebeloo Devid doo lo enɛ dee Devid kɔ a kpɛ̄naloo. Dɔɔ̄na, Hushai bee kɔ lo nɔɔnɔɔnu nɛ Zadok le Abiata. (2 Sam 17:8-16) Baɛ aba bee dap sikɛ̄ yere ue ma Devid. (2 Sam 17:17) Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, Zadok le pya dɔɔ̄na nɛɛ ewɔp bee bira gbɛnɛ tɔ bii lo ebaɛloo Devid.—2 Sam 17:21, 22.
11. Bu mɛ sīdee na i dap nɔ e’agaloo aābah Zadok sɔ̄ i gaa yerebah nɛ pya i wuga a?
11 Lo alu ekɔ i nɛ kɔ i yerebah nɛ pya i wuga sɔ̄ ba le bu kɛ̄tɔɔ̄ adap su wa dum ale taāŋa yii, bu mɛ sīdee na i ɛrɛ e’agalo doodoo Zadok a? (1) Nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄. Bu dua kɛ̄tɔɔ̄ ama, alu ebɛɛ̄ kɔ i lu pya i gbaɛtɔ̄loo lokwa i kiisī lo e le bu gbaāloo. Nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ a aa tɔ naa tam a le bui edo. (Hib 13:17) Pya kanɛɛ a wee ɛp zuurabahtɔ̄ bɔŋanaloo nɛ nyɔɔ nu a lu edoo lɛɛ ale sɔ̄ bugia siranu esira sah. (1 Kɔr 14:33, 40) (2) Ɛrɛ e’agaloo kerewo nwaɛdɛɛ̄. (Kam 22:3) Suaa suānu daānu. Piiga kumakɛ̄ bui dap doo lo e’ɛrɛ kpoogaloo. (3) Dɛɛa nyɔɔ Jɛhova. Suā kɔ o kpoogaloo le kpoogaloo pya wuga na a kuīloo Jɛhova gbɛnɛ a. A dap a yerebah nɛ kɔ o yerebah nɛ pya wuga kɔ ba a le bu kpoogaloo.
12-13. Ena o nɔ aāloo nu a bee siraloo Viktor le Vitalii a? (Ɛpnage foto.)
12 Kɛɛrɛbu loo edobah Viktor le Vitalii, baɛ nɛɛ kanɛɛ ama bee piiga lo esu maā le nuede ma pya wuga li Ukraine. Viktor kɔ “I wee gbī nuede aā dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄, keresɔ̄ ba gaa tā naā kɛ̄ i le. Ziī wuga nɛɛdam bee dɔɔ̄ nuede i nɛ. Nuede a bee dɔɔ̄ ama bee yerebah nɛ gbɛnɛ-edo pya wuga bu pio sɔ̄. Sɔ̄ i gaa bee nɔɔ nu bu fah bee lu etere bɔm nu alu 20 mita (66 ft) aākɛ̄ i bee le. Dɛ̄dɛɛ̄ lo biradee, m bee kiisī lo ebara Jɛhova kɔ a nɛ mɛ e’agaloo alu ebɛɛ̄ lokwa m kiisī lo eyerebah nɛ pya wuga.”
13 Vitalii kɔ “e’agaloo bee i bɛɛ̄.” “Na tua kiā bee su 12 hour. M bee yere kara nɛ Jɛhova dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ i bee le nyɔɔ dee kiā.” Vitalii bee ɛrɛ e’agaloo, e a bee nwaɛnage dɛɛ̄. A bee kɔ gbaāloo kɔ, “M bee kiisī lo ebara Jɛhova kɔ a nɛ mɛ suānu sa doo kɔ m kuunadɛɛ̄. M bee tɛɛ̄ aba nyɔɔ dee pya aa bɛɛ kɔ alu etɛɛ̄. M bee ɛrɛ biī aāloo sɔ̄ m muɛ kɛ̄ pya wuga gbaaloo ziī doo. Ba bee lɛɛ pya nu a bee le nyɔɔ dee, sa yere nuede, bɛloo le pya dɔɔ̄na nu alu ebɛɛ̄ bu fah, eba bee nɛ nuede Viktor le mm, kɛ̄ ema sɔ̄ i bee le nyɔɔ dee gaa kii li.”
Sɔ̄ kɛ̄tɔɔ a nua bɔɔ le, ɛrɛ e’agaloo sa nwaɛdɛɛ̄ sɔ̄ o gaa yerebah nɛ pya wuga (Ɛp 12-13 barakpaɛ̄)
KIISĪ LO ETƆƆ̄ AGARA NƐ JƐHOVA
14. Bu mɛ sīdee na edap i nɛ taāŋa lo a le ziī nɛɛ i wereloo ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova a?
14 Ziī gbɛnɛ taāŋa i dap kpesī na sɔ̄ ziī nɛɛ bu i tɔ ale i gbo ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova. (Yɔɔ 78:40; Kam 24:10) Kuma kɛ̄ i wee tɔɔ̄ waɛloo lo nɛɛ doo, kɛ̄ e aganage i bah e egerebu bu lo kɛ̄tɔɔ̄ doolo. Lo o ebee tɛɛ̄bu ezialoo kɛ̄tɔɔ̄ a le doo wo, suā kɔ kɛ̄ Zadok bee tɔɔ̄ agara doo dap a yerebah nɛ.
15. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ Zadok a ɛrɛ e’agaloo lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova a? (1 Pya Mɛnɛ-Buɛ̄ 1:5-8)
15 Zadok bee kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova sɔ̄ ye kaāna gbo Abiata bee biaɛfii lo elɛɛbeekɛɛ̄ Jɛhova. Lo ama bee sira sɔ̄ bɛbɛɛ David e bee sah e’ina kuma. Sɔ̄ Devid ebee ana sa esaa e’u, ye nwiī nɛɛdam Adonija bee gbī esu kasi mɛnɛ lo Jɛhova ebee yira yii lo enɛ Solomon. (1 Edoo 22:9, 10) Abiata bee sagɛ lo eyerekpotɛ̄ Adonija. (Buū 1 Pya Mɛnɛ-Buɛ̄ 1:5-8.) Dodoo wo, bee doo kɔ Abiata aa tɔɔ̄na agara nɛ Devid le Jɛhova! O dapge kɛɛrɛbu kɛ̄ nu bee tɔɔ̄loo Zadok doo ni? Bu baɛ tup zua, Zadok le Abiata e bee gbaa siniātam wɔp zɔɔ. (2 Sam 8:17) Ba ebee gbaa kuūdɛɛloo “ekpo Bari.” (2 Sam 15:29) Ba ebee gbaa yerekpotɛ̄ Devid doodoo wa mɛnɛ sa doo gbɛnɛ-edo nu lo eyerekpotɛ̄ esiatam Bari.—2 Sam 19:11-14.
16. Ena a bee dap yerebah nɛ Zadok kɔ a tɔɔ̄ agara a?
16 Zadok bee tɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova kaɛlɛɛ biaɛfii Abiata bee doo. David naa bee ɛrɛ baɛ baɛ beenyiɛ kiiloo tɔɔ̄ agara Zadok. Sɔ̄ a bee suā nɔɔnɔɔnu Adonija, Devid bee sagɛ Zadok, Natan, le Benaia kɔ ba a tɔ̄nɔɔ̄ bee Solomon nua mɛnɛ. (1 Mɛnɛ 1:32-34) Tɔɔ̄ waɛloo pya a bee tɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova doodoo Natan le pya dɔɔ̄na lo ba bee yerekpotɛ̄ Mɛnɛ Devid bee yere mɛm loo Zadok. (1 Mɛnɛ 1:38, 39) Sɔ̄ Solomon bee lu mɛnɛ, a bee “sere Zadok nɛɛ wɔp zɔɔ bu dɔ Abiata.”—1 Mɛnɛ 2:35.
17. Bu mɛ sīdee na o dap nɔ Zadok lo ziī nɛɛ o wereloo ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova a?
17 Bu mɛ sīdee na o dap nɔ Zadok a? Lo a le nɛɛ o wereloo biaɛfii lo e ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova, tɔgɛ Jɛhova kɔ o ebiaɛrafii lo etɔɔ̄ agara ye nɛ. (Josh 24:15) Jɛhova gaa le nɛ a mɛm le e’agaloo lo edoo nu a lee. Dɛɛa ye nyɔɔ tɛ̄maloo yere kara sa tɔɔ̄ waɛloo pya a ye tɔɔ̄ agara nɛ. Jɛhova tɔgɛ nialoo pya nu o doo lo etɔɔ̄ agara ye nɛ, e a gaa le nɛ a ekpɛanu.—2 Sam. 22:26.
18. Ena o nɔ aāloo nu a bee siraloo Marco le Sidse a?
18 Naa kɛɛrɛbu edobah Marco le ye wa Sidse, lo baɛ pya wa miɔŋɔ nɛɛwa bee aabu kaka. Marco kɔ: “Aādee pya o miɔŋɔ bee mɛa, o bee wa wereloo kaāna. O doo dɛ̄dɛɛ̄ nu o dap lo ekpega wa lɛɛ loo nu a bee piya. Nyɔɔwo a bee lu nu ekiɛnu sɔ̄ ba ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova.” A bee kɔnage kɔ: “Mɛ Jɛhova bee i yerebah nɛ kɔ i egerebu. Jɛhova bee doo kɔ sɔ̄ loo mɛ ɔ, na wa a ɛrɛ e’agaloo, e sɔ̄ loo na wa ɔ mda ɛrɛ e’agaloo.” Sidse bee kɔnage kɔ: “Ii le ebee dap egerebu lo a le Jɛhova naa bee i nɛ mɛm a i bɛɛ̄. Loo mɛ bee ɔ, e m bee le gaa kɛɛrɛ kɔ nyɔɔ mda na anua pya na miɔŋɔ ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova a, m bee kɔ nɛ Jɛhova kɛ̄ nu mɛ tɔɔ̄loo doo. Sɔ̄ pio dee etɛ̄na, ziī wuga nɛɛwa lo mm bee muɛ na bu pio zua bee mɛ lu loo, sa su bah dɛrɛ nyɔɔ na gaŋana, a kɔ ɛp mɛ sī, e a kɔ naa lu a bah!’ Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, m bee piiga lo etaāŋa ye bah bu ɛɛbu.”
19. Ena o ebiaɛrafii lo edoo a?
19 Jɛhova gbī kɔ dɛ̄dɛɛ̄ pya a ye taāŋabah a ɛrɛ e’agaloo doodoo Zadok. (2 Tim 1:7) Kerewo, a naa gbī kɔ i dɛɛa nyɔɔ ilii ekpo. Mɛ a gbī kɔ i dɛɛa ye nyɔɔ. Nyɔɔwo, sɔ̄ o le bu kɛ̄tɔɔ̄ a gbī e’agaloo, yere kara nɛ Jɛhova. E suā leere kɔ a gaa le doo kɔ o ɛrɛ e’agaloo dookɛ̄ Zadok bee doo!—1 Pit 5:10.
YƆƆ 126 Tɔɔ̄ Yeere, Yira Agɛrɛ, Sa Nyim Agaloo
a Ɛp vidio akura Nu Anua Alu Ebɛɛ̄ Kɔ Pya Kaka Nɛɛ Kraist A Ɛrɛ E’agaloo—Lokwa Ba Kiisī Lo Etɔɔ̄ Kee aā nyɔɔ jw.org.