21 EKOBEE UE ENƆ
YƆƆ 21 Kiisī Lo E Gbī Buɛ̄-mɛnɛ Bari Nua Tuatua
Tɔɔ̄ Baɛ Buɛ̄ Etɔɔ̄
“I gaa gbī buɛ̄ a gae lu.”—HIB 13:14.
NU I NƆ
I gaa le nɔ kɛ̄ kpa Pya Hibru 13 ekobee edap i dɔbiī nɛ anii’ee le deesī li doo.
1. Ena Jizɔs bee kɔ esiraloo buɛ̄ Jerusalɛm bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a?
SƆ̄ EWARALOO sɔ̄ Jizɔs e’u, a bee kɔ ziī mɔmanudɛɛ̄ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ. Lo mɔmanudɛɛ̄ bee ɛrɛ ye tua dooa gbɔ̄mɛɛ̄ sɔ̄ a bee lu egbeesī buɛ̄ Jerusalɛm le ye tɔkaɛ. A bee wa kɔ nɛ kɔ a ɛrɛ dee “pya nɔ̄ [etɛɛ̄] ɛŋɛnɛ” buɛ̄ Jerusalɛm. (Luk 21:20) Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ aba sɔ̄ ba muɛ pya lo nɔ̄, ba a nwaabah teera aa Judia. Ue Jizɔs bee wa kɔ nɛ ama bee dooa taɛ kɛ̄ a bee kɔ doo. Pya nɔ̄ Rom bee tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ Jerusalɛm.—Luk 21:21, 22.
2. Amunu zuurabahtɔ̄ na nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee nɛ Pya Nɛɛ Kraist a le Judia le Jerusalɛm a?
2 Pio zua lɛɛ pya nɔ̄ Rom gae tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ Jerusalɛm, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee ɛm ziī kpa a aara ue a kuī ma Pya Nɛɛ Kraist a bee le Judia le Jerusalɛm. E kpa ama na alu ekure kpa Pya Hibru anii’ee a. Bu lo kpa, Pɔɔl bee nɛ ziī zuurabahtɔ̄ a kuī Pya Nɛɛ Kraist lo ekpɛ̄na wa loo baɛ e’aga sɔ̄ a gaa wa lu sī. Mɛ taɛ ena a gaa bee wa lu sī a? Ɛɛ na gbeerasī Jerusalɛm. E lo Pya Nɛɛ Kraist ama gaa gbī etɛɛ̄ yeebah, ba ɛrɛ ekpɛ̄naloo elɛɛbahloo wa tɔ le wa gbora. Pɔɔl bee ɛm kumaloo buɛ̄ Jerusalɛm kɔ: “Ii ɛrɛ buɛ̄ [etɔɔ̄].” Lɛɛ a kɔ yereloo kɔ: “Mɛ i gaa gbī buɛ̄ a gae lu.”—Hib 13:14.
3. Ena “lo buɛ̄ a ɛrɛ ekatɛ̄” a, e ena anua i tɔɔ̄ ye baɛ a?
3 Naadabah pya nɛɛ bee kɛgɛ sa gbɛ Pya Nɛɛ Kraist a bee biaɛfii lo e’aa Jerusalɛm le Judia, sa wa kue pya ezu, kerewo, biaɛfii Pya Nɛɛ Kraist ama bee doo bee kpɔā wa dum. Niī’ee, pya nɛɛ dapnage kɔ i lu ezu nyɔnɛbee ii dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kpugi, e ii dɛɛanage nyɔɔ miɔŋɔ nɛɛ kɔ ba alaba na edap kwa taāŋa nyɔuwe a. Ena anua ii wa dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ ale dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kpugi a? Nyɔnɛbee i suā kɔ lo sɔ̄ eku nyɔuwe ama naale ebiɛ̄. I gaa tɔɔ̄ baɛ “lo buɛ̄ a ɛrɛ ekatɛ̄,” lo a le “buɛ̄ a gae lu,” lo a le Buɛ̄-mɛnɛ Bari.a (Hib 11:10; Mat 6:33) Ziī ziī nwīgbagbara ekobee ue a le bu ekobee ue ama ekɔ nu akiiloo: (1) kɛ̄ zuurabahtɔ̄ Pɔɔl bee yerebah nɛ Pya Nɛɛ Kraist bu tua sɔ̄ o’oo tup zua kɔ ba a kiisī lo etɔɔ̄ baɛ “buɛ̄ a gae lu” doo (2) kɛ̄ Pɔɔl bee wa kpɛ̄naloo baɛ nu a gaa wa lu sī doo, le (3) kɛ̄ zuurabahtɔ̄ Pɔɔl eyerebah nɛ ili anii’ee doo.
DƐRƐ NYIƐ NYƆƆ NƐƐ A NAALE ELƐƐ A BAHLOO BIE DOO PIPPIP
4. Ena anua buɛ̄ Jerusalɛm bee kuīloo Pya Nɛɛ Kraist a?
4 Buɛ̄ Jerusalɛm bee kuīloo Pya Nɛɛ Kraist. A bee le lo kɛ̄ na tua bɔŋanaloo Pya Nɛɛ Kraist bu tua sɔ̄ o’oo tup zua bee lu ewu bu 33 C.E. a, e pya wuga nɛɛdam a le yɛɛ eku a baɛbee bee tɔɔ̄nage lo kɛ̄. Gbaāloo wo, gbɛnɛ-edo Pya Nɛɛ Kraist bee ɛrɛ tɔ lo kɛ̄ sa ɛrɛnage gbɛnɛkpo zɔ bu lo buɛ̄. Kerewo, Jizɔs bee zuurabahtɔ̄ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ ba ɛrɛ e’aa Jerusalɛm le Judia.—Mat 24:16.
5. Bu mɛ sīdee na Pɔɔl bee kpɛ̄naloo Pya Nɛɛ Kraist bɛma nu a gaa wa lu sī a?
5 Lo ekpɛ̄naloo Pya Nɛɛ Kraist bɛma nu a gaa wa lu sī, Pɔɔl bee doo kɔ ba a dābeeloo leere kɛ̄ Jɛhova ɛp buɛ̄ Jerusalɛm doo. Pɔɔl bee wa nyɛŋiabu kɔ aā kɛ̄ Jɛhova ɛp nu aā, lo tɔkaɛ le pya ewɔp gbaāloo pya zɔɔ ba gaa bee wɔp bu Jerusalɛm naa bee lena kaɛ, nyɔɔwo, Jɛhova naa gaa bee suna wa taāŋabah. (Hib 8:13) Gbɛnɛ-edo pya a bee le bu lo buɛ̄ ebee kiī Mɛsaia. Tɔkaɛ Jerusalɛm naa bee luna kɛ̄ a gaa bee lu etɔɔ̄ ɛrɛ logaloga taāŋabah, nyɔɔwo, elu egbeesī Jerusalɛm.—Luk 13:34, 35.
6. Ena anua zuurabahtɔ̄ Pɔɔl bee nɛ bu kpa Pya Hibru 13:5, 6 bee bɛɛ̄ Pya Nɛɛ Kraist lo sɔ̄ a?
6 Sɔ̄ Pɔɔl bee ɛm kpa ma pya Hibru, Jerusalɛm bee lu buɛ̄ a bee kpeloo gbɛnɛ-edo nɛɛ etɔɔ̄ nyɔɔbee dum gaa bee kiā leere bu lo buɛ̄. Ziī nɛɛ ɛm kpa alu Rom bee su Jerusalɛm kure buɛ̄ a siābee gbɛnɛ bu lo barasī nyɔuwe. Pya Juu a aa keekee buɛ̄ wee kii Jerusalɛm bu ziī ziī zua lo edoo wa keekee doonu, e lo ama wee doo kɔ gbora a kiā bu lo buɛ̄ nyɔɔbee ba wee yaɛ gbɛnɛ-edo nu. Dap lu kɔ pio Pya Nɛɛ Kraist gaa bee ɛrɛnage gbɛnɛkpo kpugi aāloo gbora a gaa bee kiisī bu lo buɛ̄. Naadabah, nu anua a lo Pɔɔl bee wa kɔ nɛ kɔ: “Sereaa bui dum lɛɛloo wereloo kpugi, doolo nu bui ɛrɛ a gbɔɛ̄ i loo.” Lɛɛ a kɔ ziī ue agɛrɛ nyiɛ a le bu Kpa Kaɛ lo a tɔgɛ yii Jɛhova bee yira nɛ ziī ziī pya ye zooro kɔ: “Mm le lɛɛ a baloo, e mm le bie a.” (Buū Pya Hibru 13:5, 6; Deut 31:6; Yɔɔ 118:6) Sɔ̄ esaa, a bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ Kraist a tɔɔ̄ Jerusalɛm le Judia a nyɛŋiabu yii Jɛhova bee wa yira nɛ kɔ a naale elɛɛe wa bahloo. Ena anua a? Nyɔnɛbee nwīgbagbara sɔ̄ aā sɔ̄ ba dā yereue a aabah Pɔɔl ama, a bee lu ebɛɛ̄ kɔ ba a lɛɛbahloo wa tɔ, wa gbora le gbɛnɛ-edo nu ba bee ɛrɛ bie dumɛ. Lɛɛ ba bɔātɛ̄ dum bie dɔɔ̄na buɛ̄ kɛ̄ kɛ̄tɔɔ̄ e’aga wa loo.
7. Ena anua a bɔloo kɔ kɛ̄ i dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova doo a agatɛ̄ kaāna anyaawo a?
7 Nu ili nɔ aāloo: Ena a le sī i gaa ɛmadɛɛ̄ a? Ɛɛ na “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” le gbeerasī lo pɔrɔ nyɔuwe ama. (Mat 24:21) A bɔloo kɔ i kpɛ̄naloo baɛ lo sɔ̄ dookɛ̄ Pya Nɛɛ Kraist a bee le Jerusalɛm bee doo. (Luk 21:34-36) Bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, a dap lu ebɛɛ̄ kɔ i lɛɛbahloo pio nu i bee ɛrɛ ale dɛ̄dɛɛ̄ nu i ɛrɛ, sa dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kaāna kɔ Jɛhova naale elɛɛbahloo pya ye nɛɛ. Kere nyaawo, lɛɛ gbɛnɛ etɛɛrɛloo gae bɔātɛ̄, i ɛrɛ dee a i kpaānɛ lo etɔgɛ dua kɛ̄ i dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova doo. Bip oloo kɔ, ‘Ekɔ na dogo le pya nu m seeasī tɔgɛge kɔ mm dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ zɔ, mɛ m dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Bari lo eyira yii kɔ ekuūe mɛ dɛɛ̄loo ni?’ (1 Tim 6:17) Edobah Pya Nɛɛ Kraist bu tua sɔ̄ o’oo tup zua dap i yerebah nɛ kɔ i tɔɔ̄ agara bu “gbɛnɛ etɛɛrɛloo.” Kerewo, lo “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” gaa le aga ee dɛ̄dɛɛ̄ e’aga kɛ̄tɔɔ̄ Pya Nɛɛ Kraist ebee tɛɛ̄bu a nyɔɔ kɛ̄nɛkɛ̄. Nyɔɔwo, ena edoo kɔ i suā taɛ nu a bɔloo kɔ i doo sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄ ani?
GBAƐ̄TƆ̄LOO PYA A GAA SU ZAĀSĪ
8. Amunu zuurabahtɔ̄ na Jizɔs bee nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ a?
8 Sɔ̄ pio zua etɛ̄na aā sɔ̄ Pya Nɛɛ Kraist a le Hibru bee ɛrɛ yereue a aabah Pɔɔl, ba bee muɛ pya nɔ̄ Rom a tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ Jerusalɛm. Lo ama bee doo kɔ ba a muɛ kɔ ebɔaloo kɔ ba a teera aa Jerusalɛm le Judia, nyɔnɛbee elu egbeesī Jerusalɛm nwīgbagbara sɔ̄ aā lo sɔ̄. (Mat 24:3; Luk 21:20, 24) Mɛ, mɛ kɛ̄ na ba eteera kii a? Jizɔs ebee wa kɔ nɛ kɔ: “Pya a le Judia [a teera] kii nyɔɔ gbɛnɛ kpokɛ̄.” (Luk 21:21) Gbɛnɛ-edo gbɛnɛ kpokɛ̄ bee le lo barasī. Nyɔɔwo, ba etɛɛ̄ doodoo wa suā taɛ lo kpokɛ̄ ba eteera kii nyɔɔ ni?
9. Ena anua Pya Nɛɛ Kraist bee dap le gaa bura taɛ lo gbɛnɛ kpokɛ̄ ba eteera kii nyɔɔ a? (Ɛpnage map.)
9 A ɛrɛ pio kpokɛ̄ Pya Nɛɛ Kraist ebee dap teera kii nyɔɔ: Pya kpokɛ̄ a le Sameria, pya kpokɛ̄ a le Galili, Gbɛnɛ Kpokɛ̄ Heamon gbaāloo pya kpokɛ̄ a le Lebanon, le pya kpokɛ̄ a le yee Pɛnɛ Jɔdan. (Ɛp map.) Pya nɛɛ bee kɛɛrɛ kɔ pio buɛ̄ a le nyɔɔ pya kpokɛ̄ ama lu le kɛ̄ etɔɔ̄ le kɛ̄ kpega. Bu edobah, buɛ̄ a kura Gamla bee le nyɔɔ ziī egu a kii nyɔɔ kaāna, e lo ama bee doo kɔ aa dap waɛ e’ina. Pio pya Juu bee kɛɛrɛ kɔ buɛ̄ ama na alu kɛ̄ kpega a. Kerewo, pya nɔ̄ Rom bee be nɔ̄ pima pya Gamla, e gbɛnɛ-edo nɛɛ a bee le bu lo buɛ̄ bee u.b
A bee ɛrɛ gbɛnɛ-edo kpokɛ̄ a bee le lo Pya Nɛɛ Kraist ebee dap teera kii nyɔɔ, mɛ a naale dɛ̄dɛɛ̄ ɛɛ na a bee lu kɛ̄ kpega a (Ɛp 9 barakpaɛ̄)
10-11. (a) Naadabah, bu mɛ sīdee na Jɛhova bee kpega Pya Nɛɛ Kraist a? (Pya Hibru 13:7, 17) (b) Bu mɛ sīdee na Pya Nɛɛ kraist bee ɛrɛ biī aāloo gbaɛ̄tɔ̄loo pya a gaa su zaāsī a? (Ɛpnage foto.)
10 Naadabah Jɛhova bee baɛloo Pya Nɛɛ Kraist ama tɛ̄maloo pya wuga a gaa bee zaāsī bɔŋanaloo. Ziī nɛɛ ɛm eloh kere a kura Eusebius bee ɛm kɔ Bari bee muuna nɛ pio pya wuga nɛɛdam a le Jerusalɛm, kɔ Pya Nɛɛ Kraist a teera aa Jerusalɛm sa kii buɛ̄ Pella, lo alu ziī buɛ̄ a le barasī Perea. Buɛ̄ Pella bee lu le kɛ̄ Pya Nɛɛ Kraist edap teera kii. A naa bee binia aāloo Jerusalɛm, nyɔɔwo, a naa bee aga ekii lo kɛ̄. Pella bee lu buɛ̄ a fɛɛrɛloo, nyɔɔbee gbɛnɛ-edo pya nɛɛ a bee le Pella naa bee le pya Juu, nyɔɔwo, ba naa gaa bee bebe loo pya Rom.—Ɛp map.
11 Pya Nɛɛ Kraist a bee teera kii nyɔɔ gbɛnɛ kpokɛ̄ bee su zuurabahtɔ̄ Pɔɔl a kɔ “gbānaatɔ̄ pya bui zaāsī sa su loo i wa sere kɛ̄” bu bɔŋanaloo. (Buū Pya Hibru 13:7, 17.) Bu kaka, pya nɛɛ Bari bee gbaɛ̄tɔ̄, e ba bee tɛɛ̄ yeebah. Eloh kere tɔgɛ kɔ Bari naa bee lɛɛbahloo pya a bee “ɛmadɛɛ̄ buɛ̄ a ɛrɛ ekatɛ̄”—lo a le Buɛ̄-mɛnɛ Bari.—Hib 11:10.
Pella naa bee le kɛ̄ a binia, e a bee lu kɛ̄ kpega (Ɛp 10-11 barakpaɛ̄)
12-13. Bu mɛ sīdee na Jɛhova bee baɛloo pya ye nɛɛ bu e’aga sɔ̄ a?
12 Nu ili nɔ aāloo: Jɛhova su pya a gaa zaāsī pya ye nɛɛ nɛā keekee leredeebah. Gbɛnɛ-edo edobah a le bu Kpa Kaɛ tɔgɛ kɛ̄ Jɛhova bee su pya nɛɛdam a bee ye tɔɔ̄ agara nɛ bɛma loo pya ye nɛɛ bu e’aga kɛ̄tɔɔ̄ doo. (Deut 31:23; Yɔɔ 77:20) E nii’ee, ili emɔnanage kaāna kɛ̄ Jɛhova gaa su pya a gaa zaāsī bɛma loo pya ye nɛɛ doo.
13 Bu edobah, bu sɔ̄ dumɛloo COVID-19 a, pya wuga nɛɛdam a gaa su “zaāsī” bee nɛ leredeebah bɔŋanaloo. Pya wuga ama bee nɛ leredeebah pya kanɛɛ kɛ̄ bɔŋanaloo egbaa zɔ̄ŋia sa kiisī lo etaāŋabah Jɛhova doo. Bu pio enɔɔ̄ aā sɔ̄ dumɛloo COVID-19 bee bɔātɛ̄, i bee ɛrɛ i kɔnvɛnshɔn bu nu alu 500 keekee muɛ̄ ue, pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa bee ɛp lo doonu nyɔɔ intanɛt, TV, ale gbaɛ̄tɔ̄loo nyɔɔ radio. I sii bee ɛrɛ dua kɔnvɛnshɔn a le doo wo lɔgɔ sɔ̄. Nuede bu edɔɔ̄ naa bee ɔp doo pippip. Wo bee doo kɔ i tɔɔ̄ bia bu gbaaloo. I suā leere kɔ kaɛlɛɛ ɛrɛgebah taāŋa i gaa le kpesī li deesī, Jɛhova ekiisī lo eyerebah nɛ pya a gaa su zaāsī kɔ ba a doo kaāna biaɛfii. Kaɛlɛɛ dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova le gbaɛ̄tɔ̄loo pya ye lok, pya dɔɔ̄na amunu elap dogo na eyerebah i nɛ kɔ i kpɛ̄naloo baɛ gbɛnɛ etɛɛrɛloo sa doo dogo bu sīdee suānu le loo bu sɔ̄ a gaa lu sī sɔ̄ kɛ̄tɔɔ̄ e’aga ama ani?
TƆGƐ WERELOO PYA WUGA SA AARA SAANƐƐ
14. Dɛɛa nyɔɔ ue a le bu Pya Hibru 13:1-3, pya amunu elap dogo na a bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ Kraist a ɛrɛ kuma sɔ̄ gbeerasī Jerusalɛm ebee tɔɔ̄ waɛloo kɛ̄ a?
14 Sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄, elu ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii eekɛ̄ i wee doo. Lo sɔ̄, elu ebɛɛ̄ kɔ i nyɔɔnɛ edobah Pya Nɛɛ Kraist a bee tɔɔ̄ Jerusalɛm le Judia. Ba wee ɛrɛ wereloo yɛɛ ɛnia aba. (Hib 10:32-34) Kerewo, sɔ̄ ewaraloo sɔ̄ elu egbeesī Jerusalɛm, a bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ Kraist ama a ɛrɛ elap dogo aara “saanɛɛ” le “wereloo wuga” eekɛ̄ ba wee doo.c (Buū Pya Hibru 13:1-3.) Kɛ̄ a lee kɔ ili i doonage doolo sɔ̄ kuma lo sɔ̄ eku ama gaa tɔɔ̄ waɛloo kɛ̄ a.
15. Ena anua a bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ kraist alu Hibru a tɔgɛ wereloo loo ɛnia aba sa dɔɔ̄ nu nɛ ɛnia aba sɔ̄ ba bee le deetee a?
15 Sɔ̄ pya nɔ̄ Rom bee tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ Jerusalɛm sa bu bugia ba bee obia kii, wo bee doo kɔ Pya Nɛɛ Kraist a ɛrɛ dee lo eteera aa lo buɛ̄, kerewo, aba nwīgbagbara nu na ba bee su teā a. (Mat 24:17, 18) A bee lu ebɛɛ̄ kɔ ba a yerebah nɛ ziī sɔ̄ ba gaa bee teera kii nyɔɔ gbɛnɛ kpokɛ̄ le sɔ̄ ba e’ina wa aā be, lo a le Pella. Baɛbaɛ beenyiɛ naale loo kɔ ba bee ɛrɛ gbɛnɛ-edo “pya nɛɛ a ɛrɛ ebɛɛ̄” a wa le yɛɛ, e lo ama bee doo kɔ Pya Nɛɛ Kraist ama a ɛrɛ dee lo etɔgɛ wereloo sa aara saanɛɛ ɛnia aba tɛ̄maloo eyerebah nɛ ziī sa dɔɔ̄ nu ba ɛrɛ nɛ ɛnia aba.—Taitɔs 3:14.
16. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa sɔ̄ ba gbī yerebah a? (Ɛpnage foto.)
16 Nu ili nɔ aāloo: Wereloo wee i zū kɔ i yerebah nɛ pya i wuga sɔ̄ ba gbī yerebah. Bu edobah, gbɛnɛ-edo pya nɛɛ Bari anii’ee gaa yerebah nɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa lo ba teera aa wa be nyɔɔ nɔ̄ le bugia siranu. Ba wee wa nɛ nu ba esu tɔ̄madum, wa yerebah nɛ sa wa yere mɛm loo kɔ ba a kiisī lo etaāŋabah Jɛhova. Ziī wuga nɛɛwa alu Ukraine lo a bee aa ye be nyɔɔ nɔ̄ bee kɔ: “I bee muɛ kɛ̄ Jɛhova bee i baɛloo sa i yerebah nɛ tɛ̄maloo pya i wuga doo. Ba bee i su baɛbah suā leere bie Ukraine, bie Hungary, le bie Germany lo i le anyaawo.” Ɛrɛgebah nɛɛ a dɔɔ̄ nu a ɛrɛ nɛ pya ye wuga nɛɛdam le nɛɛwa sa wa kuūdɛɛ̄loo, gaa lɛɛbahloo kɔ Jɛhova a su ye siātam.—Kam 19:17; 2 Kɔr 1:3, 4.
Pya Nɛɛ Kraist ba le deetee anii’ee gbī yerebah i aābah (Ɛp 16 barakpaɛ̄)
17. Ena anua a bɔloo kɔ i nɔ lo ewereloo ɛnia ii sa para dɔɔ̄ nu aā anyaawo a?
17 Bu sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo, lɔgɔ baɛbaɛ beenyiɛ naale loo kɔ elu ebɛɛ̄ kɔ i yerebah nɛ ziī eekɛ̄ i gaa doo anyaawo. (Hab 3:16-18) Jɛhova gaa i kpɔā anyaawo lokwa i dap wereloo ɛnia ii sa para dɔɔ̄ nu lo alu pya elap dogo elu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ lo sɔ̄.
NU A GAA LU SĪ
18. Bu mɛ sīdee na i dap nɔ Pya Nɛɛ Kraist ba lu Hibru lo ba bee le bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a?
18 Dookɛ̄ eloh kere tɔgɛ doo, Pya Nɛɛ Kraist a bee teera kii nyɔɔ kpokɛ̄ bee dap tɛɛ̄ yeebah pɔrɔ nu a bee siraloo Jerusalɛm. Kereadoo ba bee lɛɛbahloo dɛ̄dɛɛ̄ nu ba bee ɛrɛ, Jɛhova bee wa kuūdɛɛ̄loo. E ili anii’ee ni a? Ii suā taɛ kɛ̄ nu esira doo li deesī. Kerewo, Jizɔs bee i zuurabahtɔ̄ kɔ i nɔ lo egbaɛ̄tɔ̄. (Luk 12:40) E i dapnage kɛɛrɛ nu akiiloo zuurabahtɔ̄ Pɔɔl bee ɛm ma pya Hibru, sa su yerebu dogo, e a gaa le dɔnage biī nɛ ili anii’ee dookɛ̄ a bee le doo bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a. E Jɛhova yira yii nɛ ziī ziī ii anii’ee kɔ a naale elɛɛe i bahloo bie doo pippip. (Hib 13:5, 6) Dooraa i kiisī lo etɔɔ̄ baɛ buɛ̄ etɔɔ̄ mmɛ deedee, lo a le Buɛ̄-mɛnɛ Bari, sa ɛrɛ ekpeloo aāloo leelee a gaa le nua mmɛ dee anaatah.—Mat 25:34.
YƆƆ 157 Efɛɛloo Ele!
a Bu sɔ̄ Baibol, mɛnɛ na a wee bɛɛ ziī ziī buɛ̄ a. Dua buɛ̄ a le doo wo wee lu e’ɛp nua ziī buɛ̄-mɛnɛ.—Jɛn 14:2.
b Lo ama bee sira bu zua 67 C.E., lo a le nwīgbagbara sɔ̄ aā sɔ̄ Pya Nɛɛ Kraist bee teera aa Judia le Jerusalɛm.
c Bee ue alu etap nua “wereloo wuga” dap kiiloo wereloo a le yɛɛ pya butɔ, mɛ Pɔɔl bee su kɔā ue kumaloo e’agatɛ̄ wereloo a le yɛɛ pya wuga bu bɔŋanaloo.