April

Idibo i Jehova ọke ahwanren i rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn aye i vwe fiẹrorhọ. Roro kpahen Jacob. Ọsẹ ye o jurhi riẹn nọ rọnmọ nẹ usuẹn emọ i Laban, ro rhiẹ ohworho ekruien rọ ga i Jehova, nọ ji yẹ ye imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ buebun riẹn. (Gen. 28:​1-4) Jacob no ruẹ oborẹ ọgbare. No nẹ amwa i Canaan riẹ oghwa i Laban, ro vwo emọ egbọtọ awanva—Leah ọrhẹ Rachel. Jacob no vwo ẹguọlọ kpahen ọmọ ọgbọtọ i Laban ọmọvwerhe re se Rachel, no ji kwe taghene ọnọ wian ẹgbukpe irhiruẹ rẹn ọsẹ ye nọ ki rọnmiẹ. (Gen. 29:18) Ọrẹn, ekwakwa arha phia lele oborẹ i Jacob o fiẹrorhọ-ọ. Laban nọ phiẹ i Jacob rhọ rọnmọ ọmọyen ọgbọtọ ọkpako re se Leah. Laban no ji kwe nẹ Jacob ọ rọnmọ i Rachel ọkprughwre owu ọ vrẹn, ọrẹn ọnọ ji wian ẹgbukpe irhiruẹ erọrọ. (Gen. 29:​26, 27) Laban ọ ji phiẹ i Jacob rhọ uvuẹn irueruo eyi aye i ru kugbe. Laban ọ ghwa i Jacob re emrẹ ẹgbukpe 20!—Gen. 31:​41, 42. w23.04 15 ¶5

Ọrọmo ya na sabu bru nya ọke arha guọlọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi? E rhe ẹkpahenrhọ onọ ọrana. Ana sabu bru i Jehova ọrẹ ẹrhomo. Jehova ọ ha use rẹn ọwan ne ru te omaran. Ọ guọlọre na nẹrhomo ọgbọ buebun—nọyẹ “nẹrhomo ọke ephian.” (1 Thess. 5:17) Ana sabu bruie nya ọrẹ ẹrhomo ji nekpẹn ọkpọvi uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (Prov. 3:​5, 6) Fọkime Jehova, Osolobrugwẹ rọ havwọ ghwologhwolo, o jurhi kpahen uchunu ọgbọ ra na nẹrhomo vwe yi-i. Jesu o rheri taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ẹnẹ. Bọmọke ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, ọ mẹrẹn Ọsẹ ye rọ kpahenrhọ ẹrhomo idibo yi ri fuevwan. Jerẹ udje, Jesu ọ mẹrẹn ọke i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn ọrẹ Hannah, David, Elijah, ọrhẹ awọrọ. (1 Sam. 1:​10, 11, 20; 1 Ki. 19:​4-6; Ps. 32:5) Ọnana no mwu i Jesu yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo rhẹ uduefigbere ọgbọ buebun!—Matt. 7:​7-11. w23.05 2 ¶1, 3

Orherẹn Ọduado Jehoiada ọ zofẹn Jehova. Ọnana o fiotọre ọke ọmọ ọgbọtọ i Jezebel re se Athaliah, ọ tuẹn usun rhọ uvuẹn Judah. Ọye ọ djoma, o ji vwo ufiuvwele omẹgbanhon usun, ọrana no mwurien guọlọ kpe ọsoso uvwiẹ irodje na hwu—ihworho ri rhiẹ ivwremọ yen! (2 Chron. 22:​10, 11) Owu usuẹn ivwremọ yen re se Jehoash, nọ vabọ ekpe hwu, fọkime ane i Jehoiada re se Jehoshabeath, o simirien. Ọye ọrhẹ esa ye ni tiẹ ọmọ na nu, ji hẹrote yi. Nyoma izede ọnana, Jehoiada ọrhẹ Jehoshabeath ni sabu sẹrorẹ irodje ri ne uvwiẹ i David rhe. Jehoiada o vwo atamwu kpahen Jehova, omarana ọ zofẹn Athalia-ah. Ọke i Jehoash ọ ha ẹgbukpe irhiruẹ, Jehoiada nọ rharhumu dje atamwiẹn phia rẹn Jehova. No ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre. Orho fikparobọ, Jehoash ono rhiẹ orodje, ro nẹ uvwiẹ i David rhe. Ọrẹn, orho sefughwẹ, Jehoiada ọnọ sabu hwu. Nyoma ebrurhọ i Jehova, ẹkwaphiẹrhotọre na no fikparobọ. w23.06 17 ¶12-13

Manẹ Orodje Nebuchadnezzar ọ sabu roro taghene Daniel ọ kparahasuiẹ, omarana no ji kpe yi hwu. Ọrẹn, Daniel o dje uduefigbere phia ji rhian emena na. Me yọ sabu ha userhumu rẹn Daniel dje uduefigbere phia uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen? Ọke rọ ha uphuphẹn, Daniel o yono nẹ udje eri vwiẹriẹ. (Deut. 6:​6-9) Orhiẹ Ekama Ikpe na ọvo yi Daniel o rheri-i, ọ ji dabu rhe kpahen oborẹ onyẹ Israel ọnọ sabu re, ọrhẹ oborẹ ọnọ jọ riọ. (Lev. 11:​4-8; Dan. 1:​8, 11-13) Daniel o ji yono kpahen ikuegbe ihworho Osolobrugwẹ, omarana o rhe oborẹ ọ phia rẹn aye ọke aye i vwe kwe nyalele irhi egbagba i Jehova. (Dan. 9:​10, 11) Ekwakwa ri phiare uvuẹn akpenyerẹn i Daniel ọ lẹrheriẹ fiudugbere taghene Jehova ọrhẹ emakashe Enẹyen ri vwo omẹgbanhon, a hobọtua ye.—Dan. 2:​19-24; 10:​12, 18, 19. w23.08 3 ¶5-6

Rebekah ọmase ro vwo ẹghwanren ro ji fiudugbere brorhiẹn sansan uvuẹn akpenyerẹn yen, habaye, o rhe ọke rọ nọ kpare idjaghwẹ ọrhẹ oborẹ ono ruo. (Gen. 24:58; 27:​5-17) Ọrẹn, o vwo ọghọ ji dje omeriotọre phia. (Gen. 24:​17, 18, 65) Wu rha ji homariotọre hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova jerẹ Rebekah, wu ne rhiẹ omamọ udje rẹn ekruon ọrhẹ awọrọ uvuẹn ukoko na. Uruemru dẹndẹn jẹ uruemru ro djephia taghene ọwan Ilele Kristi ri te edje. Esther ọga Osolobrugwẹ ro vwo uruemru dẹndẹn. Fọkiẹ uruemru dẹndẹn ro vwori yọ soriẹ ọ vwọ kparoma. Nọ kerhọ urhebro omizie rọ kpako ne re se Mordecai, ji nyalelie. (Esther 2:​10, 20, 22) Wu na ji sabu dje aruẹ uruemru dẹndẹn ọrana phia, nyoma wu na guọlọ obọdẹn urhebro mie awọrọ, ji nyalelie. (Titus 2:​3-5) Esther o dje uruemru dẹndẹn phia uvuẹn izede ọrọrọ. Ọye ọgbọtọ ro vwo “erhumu omamọ ji fẹro dẹn”; ọrẹn, ọ haye djoma rẹn awọrọ-ọ.—Esther 2:​7, 15. w23.12 19-20 ¶6-8

Ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo ọwan ọke ephian, ohwan ro vwo fo na kpare. Arha rhian ọdandan ọwan ne, ghwẹriẹ, ji damoma na ja vwanriẹn ye, ana sabu fiudugbere taghene Jehova ọ harhomu ọwan ne. (Acts 3:19) Ọke arha kpare idjaghwẹ erana ne, Jehova ọ guọlọ ne vwo ẹhẹn iborhin ghwomara-an. O rhe aruẹ ẹkuọn ẹhẹn iborhin ọnọ sabu so. (Ps. 31:10) Ẹhẹn ọwan orho seriotọre phan, ana sabu dobọ orhẹ arhọ na ji. (2 Cor. 2:7) Erhe vwo ẹhẹn iborhin, tẹnrovi ‘obọdẹn ẹharhomu’ ri Jehova o tiobọnẹ. (Ps. 130:4) Sekpahen ihworho ri ghini ghwẹriẹ rọ harhomu, nọ veri: “Mi rha karorhọ ọdandan aye ghwomara-an.” (Jer. 31:34) Ọnana o mevirhọ taghene Jehova ọrhọ mọrẹn edandan wu ru vrẹn ne ba obọ-ọ. Wu vwa tuekwẹre fọkiẹ erusọ wu ru vrẹn ne-e, ri na sabu lẹrhuọ ja wian bun uvuẹn ogame i Jehova. Ọye o vwo roro kpahen edandan enọ-ọ, o ji fo ne wu roro kpahen aye-e. w23.08 30-31 ¶14-15

Uvwrọke emiamo i COVID-19 na, Iseri Jehova ri kerhọ ọkpọvi rẹ ukoko na o tiobọnu, i vabọ ọfiamu rẹ ihworho ri kerhọ iyẹnrẹn efian erana i vwori. (Matt. 24:45) Ana vi tẹnrovi “ekwakwa ri mai ghanren.” (Phil. 1:​9, 10) Egbanrhọ ina sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ọke, ji kpomavi rẹn ekwakwa ri na yẹ ọwan erere. Ekwakwa ghemeghe re ruẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan—jerẹ emaren, ekwakwa ra da, omeronmo, ọrhẹ iruo—ina sabu rhiẹ egbanrhọ, arha ha uphẹn rẹn aye rhiẹ ekwakwa ri mai ghanren rẹn ọwan. (Luke 21:​34, 35) Habaye, e rhon iyẹnrẹn sansan buebun kpahen ozighi ọrhẹ irueruo usuon oseghe. Ono vi mwu ọwan ẹro taghene e vwe vwobọrhọ ẹmro itietio erana-a. Orhiomara-an, ana sabu hobọtua ẹko owu uvuẹn ọmudu ọrhẹ iroro ọwan. Echu ọ ha ena sansan ruiruo, neneyo e je vwo omwemẹ re ne ruẹ oborẹ ọgbare. w23.07 16-17 ¶12-13

Harẹn ihworho i Jehova, Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu yẹ ẹdẹ rọ mai ghanren uvuẹn ẹgbukpe na. Irueruo ọrana ọvo yẹ oborẹ i Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i vwobọrhọ. (Luke 22:​19, 20) Ọ karorhọ ọwan izede ene ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ izobo i Jesu. (2 Cor. 5:​14, 15) Ọ ji yẹ ọwan uphẹn ra na “bọn omoma ọwan” ọrhẹ imizu ukoko na gbanhon. (Rom. 1:12) Habaye, ihworho ri vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na, na tuẹn uyono i Baibol rhọ fọkiẹ oborẹ aye i mẹrẹnren ji rhon. Ji roro kpahen oborẹ Ẹkarorhọ na o ru kuẹ imizu akpọ ephian kuẹgbe. Ọrana yọ soriẹ Ẹkarorhọ na o rhiẹ irueruo oghẹnrensan rẹn ọwan ephian! w24.01 8 ¶1-3

Ọke re roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ruru, ne vwẹruọ oborẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan te. (Gal. 2:20) Otan na ẹghẹlẹ ri Jehova o tiobọnu rhẹ ẹguọlọ. Jehova o dje ẹguọlọ ye phia nyoma rọ ha i Jesu ze izobo. Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja ji hwu fọkiẹ ọwan. Jehova ọ vwọ ghwai vwo ẹguọlọ-ọ, ọrẹn ọ dabu djeyi phia. (Jer. 31:3) Jehova o tiri ọwan kẹrẹ omayen ne, fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. (Haye vwanvwọn Deuteronomy 7:​7, 8.) O vwo emru yanghene ohworho owuorowu rọ nọ sabu hẹriẹ ọwan nẹ ẹguọlọ ọrana-a. (Rom. 8:​38, 39) Marhẹ ẹguọlọ i Jehova ọ hobọto lele? w24.01 28 ¶10-11

Ilele Kristi ra djẹha a ha ukẹro ọghoghanren ni ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ odjuwu. Owu usuẹn aye yẹ Omizu Frederick Franz, nọ tare: “Ifiẹrorhọ ame oborẹ o mwẹro, ono rugba harẹn ame owuowu ri te awan 144,000 ri rhiẹ igegede ọkokamu na vrẹn erhirhiẹ ame i tobọ rorie te ne.” Uvuẹn ẹgbukpe 1991 Omizu Franz nọ tare: “[Ame] a ji ha ukẹro ọghoghanren ni ifiẹrorhọ ọrana. . . . Ame i vwo ọdaremẹro okokodo kpahiẹn rhọ uvwrọke ame a hẹrhiẹ. O fo oborẹ ana hẹrhẹ . . . Mia ha ukẹro ọghoghanren ni ifiẹrorhọ ame vrẹn ọke bi.” Sẹ ana riamerhen arhọ i bẹmẹdẹ obẹ odjuwu yanghene uvuẹn otọrakpọ na, ọwan i vwo obọdẹn ifiẹrorhọ rọ lẹrhẹ ọwan ghọghọ. Habaye, ana sabu vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ifiẹrorhọ ọwan rhọ. w23.12 9 ¶6; 10 ¶8

Otafe anurẹsẹ tabernacle ahwanren na yẹ agbarha ra ha erẹnmo ru ọ havwọ, ra ha ze izobo aranmo rẹn Jehova. (Ex. 27:​1, 2; 40:29) Ọrẹn, izobo erana i vwa sabu harhomu edandan ihworho na phẹlẹphẹlẹ-ẹ. (Heb. 10:​1-3) Izobo aye a haphia ọke ephian uvuẹn tabernacle na, ọ rionbọrhọ izobo owu ro no ghini simi ituakpọ phẹlẹphẹlẹ. Jesu o rheri taghene Jehova o djerie rhiẹ otọrakpọ na nọ ha arhọ ye ruẹ otan rẹn ituakpọ. (Matt. 20:28) Omarana, ọke ro bromarhame, Jesu nọ homakpahontọre ro no ruẹ ọhọre i Jehova. (John 6:38; Gal. 1:4) Jesu ọ ha arhọ ye kpahontọre “ukwọgbọ,” nọ ha hionron, yanghene rhurhu edandan ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn.—Heb. 10:​5-7, 10. w23.10 26-27 ¶10-11

Manẹ ọwan ọvo i vwa sabu simi oma ọwan nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu-u. (Ps. 49:​7, 8) Omarana, Jehova no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọghoghanren rẹ Ọmọyen ono hwu rẹn ọwan. Ọke erhe roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ruru, no mwu ọwan vwo ọdaremẹro okokodo kpahen otan na. Ọke Adam o ruẹ ọdandan, nọ kpare uphẹn ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ fughwẹ, omaran ji te emọyen ephian. Neneyo a sabu rharhumu dẹ oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ, Jesu nọ ha arhọ ọgbagba ye kpahontọre ze izobo. Uvwrọke i Jesu o nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, o “ruẹ ọdanda-an, ọ jeghwai phiẹ ihworho rhọ-ọ.” (1 Pet. 2:22) Ọke i Jesu o hwu hin, nọ ha arhọ ọgbagba ye kwosa oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ.—1 Cor. 15:45; 1 Tim. 2:6. w24.01 10 ¶5-6

Ọke ra rhọmọ i Jesu nuhwu, nọ ruẹ Ekete rọ Mai Fon uvuẹn oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn na. Ana sabu mẹrẹn oborẹ ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova kpahen ogame ro fiotọre ọ ghanren te sekpahen izobo otan i Jesu, ọrhẹ ẹrhẹ orherẹn rọ havwọ. Orherẹn ọduado na uvuẹn Israel ọ ruẹ Ekete rọ Mai Fon ra bọnren na, rhẹ ọbara eranmo ra ha ze izobo, ọrẹn Jesu ọ ruẹ “odjuwu” ro rhiẹ ekete rọ mai fon kparobọ, nọ homaphia uvuẹn obaro i Jehova. Avwaye yo dje ọghanronmẹ arhọ ọgbagba rọ ha ze izobo fọkiẹ ọwan phia, “nọ sabu ti uhwu nie nyoma ọ ha omayen ze izobo.” (Heb. 9:​24-26) Sẹ ifiẹrorhọ ọwan ọrẹ ene rhirhiẹ odjuwu yanghene otọrakpọ na, ọwan ephian ina sabu ga i Jehova uvuẹn oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn na. w23.10 28 ¶13-14

Roro kpahen ẹrhẹ i Jesu obẹ odjuwu, ro rhiẹ Orodje ọrhẹ Orherẹn Ọduado ro vwo arodọmẹ. Nyoma i Jesu ana sabu tikẹrẹ “aga usun ẹghẹlẹ ọphẹ” Osolobrugwẹ ọrẹ ẹrhomo, ji nekpẹn arodọmẹ ọrhẹ userhumu mie yi uvuẹn “ọke ra guọliẹ.” (Heb. 4:​14, 15) Jene rhe roro kpahen oborẹ i Jesu ọrhẹ Jehova i ru rẹn ọwan ne, ọrhẹ oborẹ aye ruẹ vwana kẹdẹkẹdẹ. O fori nẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen ọwan ọ hobọte ji mwu ọwan vwo oruru wian owian Uvie na, ji ga i Jehova. (2 Cor. 5:​14, 15) Izede ọghoghanren owu ene ru dje ọdaremẹro okokodo ọwan phia rẹn Jehova, yẹ ọrẹ ana damoma ha userhumu rẹn awọrọ rhiẹ Iseri Jehova ọrhẹ idibo i Jesu. (Matt. 28:​19, 20) Ọrana yẹ oborẹ ọnyikọ Paul o ruru. O rheri taghene ọhọre i Jehova yẹ ọrẹ “aruẹ ihworho ephian ine vwo usimi jeghwai vwo irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.”—1 Tim. 2:​3, 4. w23.10 22-23 ¶13-14

Buebun ọwan a ha oghwẹmro i Baibol ọnana ta kpahen akpọ i Paradais ọke re ghwoghwo rẹn ihworho. Marhẹ ene ru yẹ awọrọ—ọrhẹ oma ọwan—imwẹro na taghene ebrurhọ re dje kpahen uvuẹn Revelation 21:​3, 4 ine rugba? Jehova o vive ọmemerhen ọnana ọvo-o, ọ ji yẹ ọwan obọdẹn iroro ri soriẹ o fo na hẹrosuiẹ. Ana sabu mẹrẹn iroro ri soriẹ o fo na hẹroso ive i Jehova kpahen Paradais uvuẹn eghwẹmro enana. Orho se: “Ọro siyẹ aga usun na nọ tare: ‘Nughe! Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.’ Habaye ọrhọ ta: ‘Ya, fọkime enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro.’ Ọye nọ ta mẹ: “Aye i rugba ne! Mẹmẹ yẹ Alpha ọrhẹ Omẹga, ọtonrhọ ọrhẹ oba na.’”—Rev. 21:​5, 6a. w23.11 3 ¶3-5

Idama o djephia taghene o vwo iroro ro serhọ nyoma rọ djẹ odjẹ ri gbare sekpahen osẹme ọrhẹ omẹhaphia. Ọgbọ buebun, ihworho re ko jeghwai jiri aruẹ ewun ọrhẹ osẹme sansan, i vwe mwuọghọ rẹn Jehova-a, aye ji nyerẹn akpọ rọ vwọ fon. Omarana, ewun aye ko na ba oma aye, yanghene lẹrhẹ ehworhare họhọ emẹse. Ọke idama rọ hẹrokele udje i Jesu, ọ djẹ aruẹ ewun ro no kurhọ, o fori nọ ha uphẹn rẹn iruemru-urhi Baibol na no suien, nọ ji nyalele omamọ idje ri ha uvuẹn ukoko rọ havwọ. Ọnọ sabu nọ omayen: ‘Odjẹ mẹ o djephia taghene mi vwo iroro rọ gbare, ji họghọ rẹn awọrọ? Oborẹ mia sẹ osẹme lele ọ lẹrhiẹ phẹrẹ awọrọ ine vwo imwẹro taghene mẹmẹ odibo i Jehova?’ (1 Cor. 10:​31-33) Oma ọnọ merhen i Jehova ọrhẹ imizu ukoko na kpahen idama ro vwo omẹgbanhon iroro. w23.12 26 ¶7

Ọke bi, “orodje obọrẹ o riotọre na” ọ kparehaso ihworho i Jehova. (Dan. 11:40) Jerẹ udje, uvwre Uvweri Akpọ Ephian I ọrhẹ II, ne fiẹ imizu ukoko na buebun rhẹ ekanron fọkiẹ emevigbanhon aye, ji le emọ ezẹko ri rhiẹ Iseri Jehova nẹ isukuru. Ọrẹn, uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, idibo i Jehova re rhirhiẹ otọre usun orodje ọrana, ne rhiẹromẹrẹn edamuni phiẹphiẹphiẹ erọrọ sekpahen atamwu aye kpahen Uvie Osolobrugwẹ. Jerẹ udje, uvwrọke usun oseghe, Olele Kristi ọnọ sabu vwo ẹhẹn rọ nọ hobọtua usuon owu yanghene ọrọrọ. Ọkezẹko, o kwe votu-u; ọrẹn uvuẹn ẹhẹn yen ọrhẹ ọmuduie, ọnọ sabu rha hobọtua ẹko owu. Ọrana yọ soriẹ ọghanren na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan uvuẹn irueruo ọrhẹ iroro ọwan!—John 15:​18, 19. w23.08 12 ¶17

Ọke ra zorhẹ arhọ na, ana vi “zẹ ye izede [ra na] mẹrẹn osa na.” (1 Cor. 9:24) Jesu ọ tare taghene “ẹre bun phan ọrhẹ ẹda bun phan kugbe ọfiamu akpenyerẹn,” ina sabu rhiẹ ọhiẹn rẹn ọwan. (Luke 21:34) Ekete i Baibol ra hunute vrẹn ne na ọrhẹ erọrọ, ina sabu ha userhumu wẹn ruẹ ewene ra guọlọre ọke wa zorhẹ arhọ na. Ana sabu vwo imwẹro taghene ene vwo efikparobọ uvuẹn orhẹ arhọ na, fọkime Jehova ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre. (Isa. 40:​29-31) Omarana, wu vwe fiobọrhotọre-e! Hẹrokele ọnyikọ Paul, rọ zẹ gbanhon nọ sabu vwo osa rọ ha obaruiẹ na. (Phil. 3:​13, 14) Ọwọrọ ọ sabu zorhẹ ọnana wẹ-ẹn, ọrẹn, nyoma i userhumu i Jehova wu na sabu fikparobọ. Jehova ọnọ ha userhumu wẹn kpare ehwan enọ, ji donron ọhiẹn ri vwe fiemru fughwẹ. Nyoma userhumu i Jehova, wu na sabu zorhẹ na rhẹ edirin ji vwo efikparobọ! w23.08 31 ¶16-17

Ọke i Jesu ọ ha ẹgbukpe 12, eri vwiẹriẹ ni nyajevwo uvuẹn Jerusalem. (Luke 2:​46-52) Joseph ọrhẹ Mary yi vwo owian aye ine vwo oniso taghene ọsoso emọ aye i ha usuẹn ẹko ihworho ra ghwẹrioma rie nẹ orẹ na. Ọke i Joseph ọrhẹ Mary a mẹrẹn i Jesu, Mary no kperi Jesu taghene ọ suẹ okpetu rẹn aye! Manẹ i Jesu ọ sabu ta kpahen orusọ eri vwiẹriẹ na. Ukpomaran, nọ ha izede ọghọ ha ẹkpahenrhọ ọlolọhọ rẹn aye. Ọrẹn, Joseph ọrhẹ Mary e “vwẹruọ oborẹ ọ ta rẹn aye na-a.” Udabọ ọrana, Jesu ọ “ji homariotọre rẹn aye.” Iphuphẹn, ọ bẹn are ina huvwele eri vwiẹre are ọke aye i rhe rusọ yanghene aye vwẹruọ are te-e? Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn are? Roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jehova lele. Baibol na ọ tare taghene wa rha huvwele eri vwiẹruọ, “ọnana ọ merhẹn Ọrovwori na oma.” (Col. 3:20) Jehova o rhe ọke eri vwiẹruọ i vwa dabu vwẹruọ te, yanghene aye i rhe jurhi ri vwa ghwai gba. Ọrẹn, wu rha ji huvwele aye, nu wa lẹrhẹ oma merhen i Jehova. w23.10 7 ¶5-6

Ohworho re lele riẹ isukuru ọnọ sabu ta taghene Iseri Jehova i wene ukẹro aye a ha ni ehworhare ọrhẹ ehworhare yanghene emẹse ọrhẹ emẹse ra djọse. Ana sabu yẹ ye imwẹro taghene owuowọnwan o vwo omẹgbanhon ro no brorhiẹn omobọ. (1 Pet. 2:17) Ọke ọrana na na sabu dje riẹn erere ri havwiẹ arha nyalele oborẹ i Baibol na ọ tare. Arha mẹrẹn ohworho ro vwo kwerhọ oborẹ a ta, e vwe kiki brorhiẹn taghene e rhe oborẹ o vwo imwẹro kpahe-en. Jerẹ udje, me wu ne ruo orhianẹ ohworho we lele riẹ isukuru ọ tare taghene o dje ọhọ phia ne vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ? O fori ne wu brorhiẹn taghene o vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen iyono ekwakwa ri varhe? Ọkezẹko, ọ ji dabu roro kpahen urhomu-ẹmro ọrana kodo-o. Ọkezẹko, wu na sabu dje riẹn iyẹnrẹn ri sekpahen emama uvuẹn jw.org. Ọke ọrana, ọnọ sabu vwo ẹhẹn rọ nọ ta kpahen urhomu-ẹmro yanghene ividio rọ havwiẹ. Itiọrurhomẹmro, wu rha kpahenrhọ ye izede ọghọ, ono mwuien rharhumu roro kpahen imwẹruiẹ. w23.09 17 ¶12-13

Ana sabu fiudugbere taghene Jehova ọnọ ha ọwan wian, ji yẹ ọwan ebrurhọ, ọrhọ tobọ rhianẹ e rusọ, takpu a ghwẹriẹ nẹ orusọ na ji rha hẹrosuiẹ ọke ephian. (Prov. 28:13) Samson ọ gba-a; ọrẹn, o fiobọrhotọre uvuẹn omẹdamiẹ rọ nọ ga i Jehova-a, tobọ te ọke ro rusọ uvuẹn erhirhiẹ Delilah. Habaye, Jehova ọ ji sẹrerhumuje vwo-o. Jehova nọ rharhumu ha i Samson wian izede igbevwunu. Jehova o ji nie rhiẹ ohworho ro vwo obọdẹn esegburhomẹmro, ji ha odẹ ye ba ihworho ri vwo esegburhomẹmro ra hunute uvuẹn Hebrews urhomu-ẹmriẹn 11. Ọ merhoma re rhe taghene ọwan a ga Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, ro vwo oruru ro no ruẹ ọwan gbanhon, maido ọke ra vwiẹlẹ! Omarana, jerẹ Samson, jena rha rẹ i Jehova: “Biko karorhọ mẹ, ji ru mẹ gbanhon.”—Judg. 16:28. w23.09 7 ¶18-19

Arha sẹrorẹ ẹdẹ i Jehova rhẹ ẹhẹn, ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko ana sabu ru sikẹnsikẹn re ne ghwoghwo. Mesoriẹ? Ọkezẹko, ofẹn ọ sabu mwu ọwan. Ọrana ọ phia rẹn Peter. Uvuẹn ason na ọke ra damu i Jesu ni, Peter o kwe dje omayen taghene ọye owuọwan usuẹn idibo i Jesu-u, nọ tobọ tiẹn ọgbesa. (Matt. 26:​69-75) Ọrẹn ọke oru, Peter nọ ha urhebro ọnana phia rhẹ imwẹro: “Are i vwa zofẹn oborẹ aye a zofẹn ye-en, yanghene lẹrhẹ ẹhẹn kpokpo are-e.” (1 Pet. 3:14) Ẹmro i Peter na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene ana sabu fiẹ ofẹnzẹ onyakpọ kparobọ. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ofẹnzẹ onyakpọ kparobọ? Peter nọ tare: “Are i ruẹ i Kristi na fon rhiẹ Ọrovwori uvuẹn ọmudu are.” (1 Pet. 3:15) Ọnana o surhobọmwu ọrẹ ene roro kodo kpahen ẹrhẹ Ọrovwori ọrhẹ Orodje ọwan, Kristi Jesu. w23.09 27-28 ¶6-8

O fori na vi wọnrọn hasuẹ “ewian ibiobiomu ri ha obọrẹ okuku.” (Eph. 5:11) Iyẹnrẹn o djephia ne taghene ohworho orho ni ekwakwa re jiri ọfanrhiẹn, kerhọ aye, yanghene ta kpahen aye, nọ phẹrẹ ro no ruẹ oborẹ ọsọre. (Gen. 3:6; Jas. 1:​14, 15) Akpọ Echu ọ damoma rọ nọ phiẹ ọwan rhọ, ji lẹrhẹ ọwan roro taghene irueruo ọfanrhiẹn ọ sọ kakaka-a. (2 Pet. 2:19) O jiri ne ri Dẹbolo ọ ha ona ọnana phiẹ ihworho rhọ, neneyo aye i ja rha mẹrẹn ovẹnẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. (Isa. 5:20; 2 Cor. 4:4) Ọrana yọ soriẹ akpọ na o jiri irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen uvuẹn ekpetughe, itanẹti, ọrhẹ ughe sansan! Echu ọ damoma phiẹ ọwan rhọ ne roro taghene erhe ruẹ irueruo ri sọre ji nyerakpọ ro vwo serhọ, ọ ha ẹkuọn rẹn ọwa-an.—Eph. 5:6. w24.03 22 ¶8-10

Tabernacle na ọ họhọ oghwọgbọ rẹ emọ Israel na a kpara lele oma ọke ukaro, ọke aye a kwa nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ. Aye i hariẹ ruiruo emrẹ ẹgbukpe 500, bọmọke aye i ki bọn oghwa ẹga rhẹ Jerusalem. (Ex. 25:​8, 9; Num. 9:22) Tabernacle na yẹ ekete emọ Israel na e ze izobo ji ga ogame. (Ex. 29:​43-46) Ọrẹn, tabernacle na o ji mevirhọ emru ro rhomurun omamọ. Ọye jẹ uhoho ekwakwa ri ha odjuwu na,” o ji mevirhọ oghwa ẹga ọduado i Jehova. Ọnyikọ Paul ọ tare taghene “oghwọgbọ ọnana [yanghene, tabernacle na] udje harẹn ọke ọnana.” (Heb. 9:9) Omarana, ọke rọ ya vwe itu i Hebrew na, Ilele Kristi na a ga i Jehova lele oborẹ ọ guọleriẹ ne. Ẹkwaphiẹrhotọre ọrana ọ homaphia ẹgbukpe 29 C.E. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, Jesu no bromarhame, nọ ji ga ẹrhẹ “orherẹn ọduado” rẹn Jehova uvuẹn oghwa ẹga ọrana.—Heb. 4:14; Acts 10:​37, 38. w23.10 25-26 ¶6-7

Nẹ aye i sabu rha ga i Jehova, Ilele Kristi ine vi vwo uruemru re roro te yanghene ra luẹ. Izede ọgo? Ene vi vwo uruemru re roro te, nyoma re ne wene lele erhirhiẹ omobọ, ji họghọ rẹn iroro ọrhẹ orhienbro awọrọ. Re rhiẹ idibo i Jehova na, o fori ne vwo uruemru re roro rẹn awọrọ. O ji fo ne vwo omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn. E se i Jehova “Atita na” fọkime o vwo kpogho-o. (Deut. 32:4) Ọrẹn, o roro rẹn awọrọ. Jerẹ oborẹ ekwakwa a phia lele, Jehova no wene lele erhirhiẹ na nọ sabu ha egbemwuo yi te orugba. Jehova ọ ma ituakpọ uvuẹn ohọhọme ọnẹyen rhẹ omẹgbanhon aye ine wene lele erhirhiẹ re wene. Ọye o tiobọnu iruemru-urhi Baibol ri fiotọre ra lẹrhẹ ọwan brorhiẹn ẹghwanren, o toro ebẹnbẹn ra na dẹrughwaroghwu-u. Udje i Jehova ọrhẹ iruemru-urhi rọ yẹre ọwan, e djephia taghene dedevwo ọye “Atita na,” Jehova o ji roro rẹn awan. w23.07 20 ¶1-3

Uvuẹn i Baibol na, Jehova ọ ha omayen dje izu ro vwo ẹguọlọ. (Isa. 66:​12, 13) Ha ẹhẹn roro izu rọ dabu hẹrote edamẹ ọmọyen ọmọvwerhe. Ọke erhe vwo omiamiamo, ana sabu hẹroso ẹguọlọ i Jehova. Ono ji rhe vwo ẹguọlọ kpahen ọwan dedevwo e ruẹ oborẹ ọ sọre. (Ps. 103:8) Ọgbọ buebun yẹ agbamwa Israel o ruẹ oborẹ o biomu evwan i Jehova; ọrẹn, o dje ẹguọlọ ye ro vwo sefughwẹ phia rẹn ihworho yi ri ghwẹriẹre rhẹ ẹmro enana: “Wu ghanranren uvuẹn ukẹro mẹ ne, e brọghọ rhọ oma ne, mi ji vwo ẹguọlọ kpahuọn ne.” (Isa. 43:​4, 5) Ẹguọlọ i Jehova o ji wene-e. Arha tobọ ruẹ orusọ ọghwaghwa, ghwẹriẹ, ji rharhumu bru i Jehova, ana mẹrẹnvwrurhe taghene o ji vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. O veri taghene “ọnọ harhomu izede ọduado.” (Isa. 55:7) Baibol na o dje ẹharhomu ọnana rhiẹ oborẹ ‘i Jehova ọ ha rhuọnrhuọn ọwan oma.’—Acts 3:19. w24.01 27 ¶4-5

Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan arha dẹrughwaroghwu ọke ọgbogbanhon. Jerẹ udje, arha nekpẹn ọke re ne riẹ omẹvwa mie ohworho ra wian riẹn, yanghene ne ruẹ ewene rhẹ ẹkwaphiẹrhotọre iruo ọwan na sabu riẹ uyono ukoko, na ha uphẹn rẹn Jehova nọ hobọtua ọwan. Oborẹ ono nerhumie rhe ono rhomu ghwẹ oborẹ e fiẹrorhọ. Omarana, uduefigbere ọwan kpahen Jehova no kodorhọ. Ezra ọ homariotọre nekpẹn userhumu mie i Jehova. Kọke kọke ewian Ezra o vwori ọrhọ lẹrhiẹ brudu, nọ homariotọre nẹrhomo vwe i Jehova. (Ezra 8:​21-23; 9:​3-5) Uruemru Ezra o mwu eri kẹreriẹ hobọtua ye, ji hẹrokele esegburhomẹmro ọnẹyen. (Ezra 10:​1-4) Ọke erhe brudu kpahen edamẹ ugboma yanghene omefuon ekrun ọwan, o fori ne fiudugbere nẹrhomo vwe i Jehova. w23.11 18 ¶15-17

Jehova ọ vwọ ta taghene arha guọlọ rhiẹ ọvwata, ene vi ru oborẹ Abraham o ruru-u. Itiọrurhomẹmro, o vwo izede buebun re ne dje esegburhomẹmro ọwan phia nyoma ewian. Ana sabu dede ihworho ri rhiẹ ukoko na obọ, ha userhumu rẹn imizu ukoko na ri ghini vwo ọdamẹ, ji ruẹ ekwakwa irhorhomu rẹn ihworho ekrun ọwan, ro rhiẹ irueruo ri Jehova ono vwo ekwerhọ kpahen ji ha ebrurhọ rhọ. (Rom. 15:7; 1 Tim. 5:​4, 8; 1 John 3:18) Owian owu rọmai ghanren ro djephia taghene e ghini vwo esegburhomẹmro, yẹ ọrẹ ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (1 Tim. 4:16) Ọwan ephian ina sabu djephia nyoma ewian ọwan taghene e vwo esegburhomẹmro taghene ive i Jehova ine rugba, habaye izede enẹyen i ji gba. Erhe ruẹ omaran, ene vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ono ni ọwan rhiẹ evwata, ji se ọwan igbehian yen. w23.12 2 ¶3; 6 ¶15

Ọke orodje David ọ guọlọ hwuẹ ne, nọ tẹmro ri ha oberun na rẹn Solomon. (1 Ki. 2:​1, 3) O fori nẹ Ilele Kristi ephian ri rhiẹ ehworhare inyenana i ha urhebro ọrana ruiruo. Na sabu vwo efikparobọ, aye ine vi yono ji huvwele irhi Jehova, jeghwai ha iruemru-urhi Baibol na ruiruo uvuẹn ọsoso akpenyerẹn aye. (Luke 2:52) Mesoriẹ ọghanren nẹ imizu ri rhiẹ idama i do te edje? Ọhworhare ro rhiẹ Olele Kristi o vwo ewian buebun uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na. O vwo ẹfro-o, are ri rhiẹ idama i roro kpahen ohwan sansan rẹ are ine vwo obaro na ne. Ọkezẹko, are i bru ẹkẹ are ine rhiẹ ọkobaro, odibo owian yanghene ọkpako ukoko orho ru. Ọkezẹko, wu guọlọ rọnmọ ji vwiẹ emọ. (Eph. 6:4; 1 Tim. 3:1) Ọrẹn, ne wu sabu nyamwu ẹkẹ erana ji fikparobọ, o fori ne wu do te edje. w23.12 24 ¶1-2

Ekpako ukoko i vwo owian aye ina hẹrote idibo eghoghanren Jehova. Ehworhare enana ra homakpahontọre na, a ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn aye ina hobọtua imizu ukoko na, ji wian gbanhan nẹ aye i rhiẹ ‘iniruo . . . ra hẹrote igegede Osolobrugwẹ.’ (Jer. 23:4; 1 Pet. 5:2) Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo aruẹ ehworhare erana uvuẹn ukoko ọwan! Ekpako ina sabu yono nẹ udje Oguẹnzọn Gideon. (Heb. 6:12) Ọye ohworho ro simi ihworho i Jehova, ji sun aye. (Judg. 2:16; 1 Chron. 17:6) Jerẹ i Gideon, a ha ekpako mwu nẹ aye i hẹrote ihworho i Jehova uvwre ọke egbogbanhon. (Acts 20:28; 2 Tim. 3:1) Ana sabu yono nẹ uruemru dẹndẹn, omeriotọre ọrhẹ uvwele ẹha i Gideon. A damu edirien ni ọke rọ wian ewian ra yẹriẹ. Sẹ ọwan ekpako ukoko yanghene ọwan rhẹ ekpako-o, ana sabu dje ọdaremẹro phia kpahen ekpako na. Ana sabu hobọtua imizu enana ra wian gbanhan na.—Heb. 13:17. w23.06 2 ¶1; 3 ¶3