Iphuphẹn—Marhẹ Are Ine Nyerẹn Akpọ Are Lele?

1. Erhirhiẹ ọgbogbanhon ọgo yi Jehoash, Uzziah, ọrhẹ Josiah i dẹrughwaroghwu?

GBE rorie taghene ne wu rhiẹ orodje rẹn ihworho i Jehova ọke wa ha ọmọvwerhe yanghene uphuphẹn! Marhẹ wu na ha iriẹn oma ọrhẹ omẹgbanhon usuon ruiruo lele? Baibol na ọ ta rẹn ọwan kpahen iphuphẹn ezẹko ri rhiẹ irodje i Judah. Jerẹ udje, Jehoash ọ ha ẹgbukpe 7 ọke ro rhiẹ orodje, Uzziah ẹgbukpe 16, Josiah ẹgbukpe 8. Ọrana owian ọgbogbanhon! Dedevwo erhirhiẹ aye ọ gbanhonron, ọrẹn aye ephian i mẹrẹn userhumu fiẹ ebẹnbẹn aye kparobọ, ji nyerẹn omamọ akpọ.

2. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen udje i Jehoash, Uzziah, ọrhẹ Josiah?

² Ọwan rhẹ irodje-e, ọrẹn ana sabu yono ekwakwa eghoghanren mie Jehoash, Uzziah ọrhẹ Josiah. Aye i brorhiẹn ri gbare ọrhẹ eri sọre. Nyoma udje aye, ene yono oborẹ ọsoriẹ ọghanren na djẹ omamọ okugbe, vwo omeriotọre, ji rha guọlọ i Jehova.

DJẸ OMAMỌ OKUGBE

3. Marhẹ Orherẹn Ọduado Jehoiada o ru ha userhumu rẹn Orodje Jehoash brorhiẹn ri serhọ?

³ Hẹrokele orhienbro ẹghwanren i Jehoash. Ọke rọ ha uphuphẹn, Orodje Jehoash o brorhiẹn ẹghwanren. Fọkime o vwo ọsẹ-ẹ, nọ nyalele ọkpọvi Orherẹn Ọduado, Jehoiada ro vwo atamwu. Jehoiada no yono Jehoash jerẹ oborẹ ono yono ọmọyen. Fọkiẹ omamọ udje Jehoiada, Jehoash no brorhiẹn ẹghwanren rọ nọ ga i Jehova, ji ha userhumu rẹn ihworho na ru te omaran. Jehoash ọ tobọ ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na kwaphiẹ oghwa ẹga i Jehova.—2 Chron. 24:1, 2, 4, 13, 14.

4. Marhẹ e ru mẹrẹn erere ọke arha nyalele ekama i Jehova? (Proverbs 2:1, 10-12)

⁴ Orhianẹ e yonuo ne wu vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ji nyerẹn lele irhi egbagba enẹyen, a yọ obọdẹn ẹghẹlẹ. (Se Proverbs 2:1, 10-12.) Emiemọ ina sabu ha uyono phia nyoma izede buebun. Roro kpahen oborẹ ọsẹ omizu ọgbọtọ owu re se Katya, o ru ha userhumu riẹn brorhiẹn ri gbare. Kẹdẹkẹdẹ, ọke ọsẹ i Katya ọ kpariẹ riẹ isukuru, no lelie ta kpahen isese i kẹdẹkẹdẹ ẹdẹ ọrana. Katya nọ tare: “Ikuegbe erana i ha userhumu mẹ nyerẹn ghele erhirhiẹ egbogbanhon ri phiare uvuẹn ẹdẹ na.” Ọrẹn, orhianẹ ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe rẹ eri vwiẹruọ a yọ, ọ jaghwẹrhọ ugbomọphẹ ọnọ vwo? Me yọ nọ ha userhumu wẹn nyalele ọkpọvi aye? Omizu ọmase re se Anastasia, ọ karorhọ oborẹ eri vwiẹriẹ i ru fiẹ ọke rhotọre dje riẹn oborẹ ọsoriẹ aye jurhi ezẹko. Nọ tare, “Ọrana nọ ha userhumu mẹ nyalele irhi na, fọkime aye i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ji guọlọ sẹrorẹ mẹ, orhiẹ fọkime aye a guọlọ sun akpenyerẹn mẹ-ẹ.”

5. Marhẹ orhienbro enọ ine ru hobọte eri vwiẹruọ ọrhẹ Jehova? (Proverbs 22:6; 23:15, 24, 25)

⁵ Ọke wa ha ọkpọvi Baibol ra yọ ruiruo, wu na lẹrhẹ oma merhen eri vwiẹruọ. Ọrọ mai ghanren, wu na lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ji vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ ọye. (Se Proverbs 22:6; 23:15, 24, 25.) Erana rhẹ omamọ iroro ri na lẹrhuọ hẹrokele udje i Jehoash ọke rọ ha uphuphẹn?

6. Urhebro ayọmo yi Jehoash ọ kerhọ ye ọke oru, me yo nerhumie rhe? (2 Chronicles 24:17, 18)

⁶ Yono nẹ orhienbro obiobiomu i Jehoash. Ọke i Jehoiada o hwu hin, Jehoash nọ djẹ orharhere igbehian. (Se 2 Chronicles 24:17, 18.) No brorhiẹn rọ nọ kerhọ ọkpọvi ekakuro i Judah ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Wu ne kwerhọ ye taghene manẹ Jehoash ọ kẹnoma rẹn ilogbozighi erana. (Prov. 1:10) Ukpomaran, nọ kerhọ orharhere ọkpọvi igbehian yen. Itiọrurhomẹmro, ọke omizu i Jehoash re se Zechariah ọ damoma rọ nọ kpọ ye vi, Jehoash no kperie hwu. (2 Chron. 24:20, 21; Matt. 23:35) Ọrana ọkon ọrhẹ orhienbro ọvwiavwia! Jehoash o nyerẹn omamọ akpọ ọtonrhọ, ọrẹn ọke oru no rhiẹ ọnyikọ ofian ọrhẹ ozighẹ. Obẹtaye, idibo yi ni kperie hwu. (2 Chron. 24:22-25) Manẹ o nyerẹn obọdẹn akpọ orhianẹ ọ kerhọ i Jehova ọke ephian ọrhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn! Me wu na sabu yono nẹ udje ọrana?

7. Aruẹ ihworho ego yi ne rhiẹ igbehian enọ? (Ni ifoto na.)

⁷ Uyono owu ra na sabu yono nẹ orhienbro ọsọsọ i Jehoash, yẹ ọrẹ ana djẹ igbehian ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ji guọlọ ruẹ oma merhiẹn, ri na ji ha userhumu rẹn ọwan ru te omaran. Ọwan i vwe kwomakugbe otuẹdẹre ọwan ọvo-o. Karorhọ, Jehoash ọmọvwerhe rẹn ugbehian yen Jehoiada. Sekpahen aruẹ ihworho wu na ha ruẹ igbehian, nọ oma: ‘Aye a ha userhumu mẹ ruẹ esegburhomẹmro mẹ kpahen Jehova gbanhan? Aye a ha urhebro mẹ nyerẹn lele irhi Jehova? Aye a ta kpahen Jehova ọrhẹ irhomẹmro eghoghanren Enẹyen? Aye a họghọ rẹn irhi Jehova? Aye a ghwai ta mẹ oborẹ mi guọlọ rhon, gbinẹ aye fiudugbere kpọ mẹ viẹ ọke mia rha nya sọ?’ (Prov. 27:5, 6, 17) Itiọrurhomẹmro, orhianẹ igbehian e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova-a, o fo ne wu kwomakugbe aye-e. Ọrẹn, aye i rhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, tigban aye—aye ina ha userhumu wẹn ọke ephian!—Prov. 13:20.

8. Orhianẹ ọwan a ha itanẹti ruiruo, me yo fori ne roro kpahen?

⁸ Inyenana, ana sabu ha ekwakwa itanẹti lele igbehian ọrhẹ ekrun ọwan tẹmro kugbe. Ọrẹn, ihworho buebun, na ha ona ẹmro ẹta ọnana kparoma rẹn awọrọ, nyoma aye fiẹ ifoto ọrhẹ ividio ekwakwa aye i dẹre, yanghene aye i ruru rhẹ itanẹti. Wa rha ha itanẹti ruiruo, nọ oma: ‘Mia haye kparoma rẹn awọrọ? Mi guọlọ haye bọn awọrọ gbanhon, gbinẹ mi guọlọre nẹ aye i jiri mẹ? Mia ha uphẹn rẹn ihworho ra ha itanẹti ruiruo nẹ aye i sun iroro, ẹmro ọrhẹ irueruo mẹ izede rọ sọre?’ Omizu Nathan Knorr, ro rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na bi, no tiobọnu urhebro ọnana: “Wu vwa damoma vwo ekwerhọ ituakpọ-ọ. Wu rhe ruẹ omaran, wu ruẹ oma merhen owuorowu-u. Ruẹ oma merhen i Jehova, ne wu ne ji ruẹ oma merhen eri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova.”

O FORI NE VWO OMERIOTỌRE

9. Me yi Jehova ọ ha userhumu rẹn Uzziah ru? (2 Chronicles 26:1-5)

⁹ Hẹrokele omamọ orhienbro Uzziah. Ọke Orodje Uzziah ọ ha uphuphẹn, o vwo omeriotọre. O yono oborẹ ono ru “zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” Jehova nọ ha ebrurhọ riẹn uvwre ẹgbukpe 68 uvuẹn akpenyerẹn yen. (Se 2 Chronicles 26:1-5.) Uzziah o fiẹ egbamwa evwreghrẹn buebun kparobọ, ji bọn i Jerusalem gbanhon. (2 Chron. 26:6-15) Oma ọ ghini merhen Uzziah fọkiẹ ọsoso oborẹ i Jehova ọ ha userhumu riẹn ru.—Eccl. 3:12, 13.

10. Me yọ phia rẹn Uzziah?

¹⁰ Yono nẹ orhienbro obiobiomu Uzziah. Orodje Uzziah yọ ha ọkpọvi phia rẹn awọrọ rẹ aye a nyalele. Ọrana nọ lẹrheriẹ roro taghene ọnọ sabu ru kemru kemru ro jerie? Ẹdẹ owu ọrẹ omẹkpare, Uzziah nọ ruẹ oghwa ẹga i Jehova, ji damoma rọ nọ torhẹ ajijan oberun agbarha izobo na, ro rhiẹ oborẹ irodje i vwe ruẹ. (2 Chron. 26:16-18) Orherẹn Ọduado Azariah nọ damoma kpọ ye vi, ọrẹn evwan no biomu Uzziah omamọ. Ọrẹ omemwurhọ, Uzziah no biomu omamọ iyẹnrẹn ogame ro fiotọre rọ harẹn Jehova, nọ ji rioja emiamo oti. (2 Chron. 26:19-21) Manẹ akpọ ye orhomu orhianẹ o dje uruemru omeriotọre phia!

11. Irueruo ego yi ne djephia sẹ e vwo omeriotọre? (Ni ifoto na.)

¹¹ Ọke Uzziah o vwo omẹgbanhon hin, nọ sẹreriẹ ẹro taghene Jehova yẹ Esiri omẹgbanhon ọrhẹ efe enẹyen. Me ye yonorin? Ofori na karorhọ taghene Jehova yọ yẹrẹ ọwan ebrurhọ ọrhẹ uphẹn ẹga re vwori. Ukperẹ ana kparoma fọkiẹ ekwakwa re ruru, ofori ne jiri Jehova fọkiẹ oborẹ a sabu ru phia.b (1 Cor. 4:7) Ene vi vwo omeriotọre karorhọ taghene ọwan ihworho ri vwa gba ri guọlọ ọghwọghwu. Omizu ọhworhare owu rọ ha uvwre ẹgbukpe 60, nọ yare: “Mi yono oborẹ ọsoriẹ o vwo fo mi tuekwẹre ọke awọrọ i rhe dje orusọ mẹ phia mẹ. Arha yẹ mẹ ọghwọghwu fọkiẹ orusọ mi ruru ọkezẹko, ni mia damoma mi na haye ruiruo, ji ru riarorhọ.” Itiọrurhomẹmro, arha zofẹn i Jehova, ji vwo omeriotọre, ana sabu nyerẹn obọdẹn akpọ.—Prov. 22:4.

RHA GUỌLỌ I JEHOVA

12. Marhẹ i Josiah o ru guọlọ i Jehova ọke rọ ha uphuphẹn? (2 Chronicles 34:1-3)

¹² Hẹrokele omamọ orhienbro i Josiah. Josiah ọ ha uphuphẹn ọke rọ guọlọ i Jehova. Ọ guọlọ yono kpahen Jehova, ji ruẹ ọhọriẹ. Ọrẹn, akpọ ọ lọhọ rẹn orodje ọnana ro rhiẹ ọmọvwerhe-e. Ọye no brorhiẹn ro no mevi chochọn ogame urhomẹmro uvuẹn ọke ogame efian o gbephe. Itiọrurhomẹmro, o fiudugbere chochọn yen! Bọmọke i Josiah o te ẹgbukpe 20, no tiẹ ogame efian nẹ agbamwa na.—Se 2 Chronicles 34:1-3.

13. Me yẹ omẹhakpahontọre rẹn Jehova o mevirhọ wẹn?

¹³ Wu rha ha ọmọvwerhe dede, wu na sabu brorhiẹn wu na hẹrokele i Josiah, nyoma wu na guọlọ i Jehova, ji yono kpahen obọdẹn iruemru Enẹyen. Omamọ udjoghwẹ ọrana ọnọ ha userhumu wẹn homakpahontọre rẹn Jehova. Marhẹ omẹhakpahontọre ọrana ọnọ hobọte akpenyerẹn ọnọ lele kẹdẹkẹdẹ? Luke, ro bromarhame ọke rọ ha ẹgbukpe 14, nọ tare, “Nẹ ọke ọnana nyarhẹn, mi na ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn mẹ, ji ruẹ oma merhiẹn.” (Mark 12:30) Wu na mẹrẹn ebrurhọ wu rhe ji vwo aruẹ oruru ọrana!

14. Dje idje oborẹ iphuphẹn ezẹko e ru hẹrokele Orodje Josiah.

¹⁴ Ebẹnbẹn ego wu na sabu rhiẹromẹrẹn wu rhe rhiẹ uphuphẹn rọ ga i Jehova? Johan, ro bromarhame ọke rọ ha ẹgbukpe 12, nọ tare taghene otuẹdẹriẹ obẹ isukuru a riẹriẹ no phopho isigẹti ọgbogbanhon. Nọ sabu tiẹn ọhiẹn ọrana, Johan nọ karorhọ omayen taghene isigẹti ephopho ọnọ sabu hobọte omọkpokpọ ye ọrhẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova. Rachel ro bromarhame ọke rọ ha ẹgbukpe 14, no dje oborẹ ọ ha userhumu riẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn ro rhiẹromẹrẹn obẹ isukuru. Nọ tare: “Mia damoma guọlọ ekwakwa ra karorhọ mẹ kpahen i Baibol na ọrhẹ Jehova. Jerẹ udje, ikuegbe ahwanren ọ lẹrhẹ mẹ karorhọ iyẹnrẹn i Baibol yanghene aruẹmẹrẹn owu. Yanghene ikuegbe awanva ọ karorhọ mẹ ekete i Baibol mi na ha tẹmro rẹn ihworho.” Ebẹnbẹn wa dẹrughwaroghwẹ ina sabu vẹnẹ erẹ Orodje Josiah, ọrẹn wu na sabu vwo ẹghwanren ọrhẹ atamwu jerẹ Josiah. Wu rha sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn ọke uphuphẹn, ọnọ ha userhumu wẹn dẹrughwaroghwu erọrọ ẹgbukpe ra sa na.

15. Me yọ ha userhumu rẹn Josiah fuevwan ga i Jehova? (2 Chronicles 34:14, 18-21)

¹⁵ Ọke Orodje Josiah ọ ha ẹgbukpe 26, nọ kwaphiẹ oghwa ẹga na rhọ. Uvwrọke owian ọrana, na mẹrẹn “ọbe Urhi ri Jehova ọ yẹ Moses.” Ọke re seyi phia riẹn, orodje na nọ kpare idjaghwẹ ru lele oborẹ urhi na ọ tare. (Se 2 Chronicles 34:14, 18-21.) Wu guọlọ rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ? Orhianẹ wa damoma wu ne ruie, marhẹ ọ havwọ? Wa djokarhọ eghwẹmro i Baibol ri na sabu ha userhumu wẹn? Luke, ra hunute vrẹn ne, ọ ya eghwẹmro imemerhen rọ mẹrẹnren rhotọre. Wa rha ya eghwẹmro ri jeruo rhotọre, ọnọ ha userhumu wẹn karorhọ ihwẹnmro sansan. Ọke we rhe yono i Baibol na rhọ ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ne wu ne vwo omwemẹ wu na ga i Jehova rhọ. Jerẹ Orodje Josiah, Jehova ọnọ ji ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren nyoma i Baibol na.

16. Mesoriẹ i Josiah ọ ruẹ orusọ ọghwaghwa, me yẹ ọrana o yonirin ọwan?

¹⁶ Yono nẹ orhienbro obiobiomu i Josiah. Ọke i Josiah ọ ha emrẹ ẹgbukpe 39, no brorhiẹn ọsọsọ rọ suẹ uhwuie. Ọ hẹroso omayen ukperẹ ọnọ nekpẹn ọkpọvi mie Jehova. (2 Chron. 35:20-25) O vwo oborẹ ene yono. O toro oborẹ a ho te ne-e, yanghene ẹgbukpe jijiri re se i Baibol na-a, ene vi rhe tiẹkẹrẹ i Jehova rhọ. Ọrana o surhobọmwu ọrẹ ana nekpẹn ọkpọvi Enẹyen nyoma ẹrhomo, yono i Baibol na, ji mẹrẹn erere nẹ urhebro imizu ukoko na ri te edje. Ọke ọrana, erhe ruẹ orusọ eduado-o, habaye oma nọ nọ ji merhen ọwan.—Jas. 1:25.

IPHUPHẸN—ARE INA SABU NYERẸN OBỌDẸN AKPỌ

17. Iyono eghoghanren ego ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn irodje i Judah esa na?

¹⁷ O vwo ekwakwa buebun wu na sabu ru ọke uphuphẹn. Iyẹnrẹn i Jehoash, Uzziah, ọrhẹ Josiah o djephia taghene iphuphẹn ina sabu brorhiẹn ẹghwanren, ji ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ọke ephian omamọ iyẹnrẹn o nerhumie sa-a, jerẹ oborẹ e yono kpahen ne. Ọrẹn, ana sabu hẹrokele omamọ orhienbro irodje enana, ji kẹnoma rẹn orusọ aye. Ana sabu nyerẹn obọdẹn akpọ.

18. Idje ego uvuẹn i Baibol na yi djerie phia taghene wu na sabu nyerẹn obọdẹn akpọ? (Ni ifoto na.)

¹⁸ Baibol na o vwo iyẹnrẹn iphuphẹn erọrọ ri tikẹrẹ i Jehova, vwo ekwerhọ ọnẹyen, ji nyerẹn obọdẹn akpọ. David owuọwan usuẹn aye. Ọke rọ ha uphuphẹn, no brorhiẹn ro no rhiẹ ugbehian i Jehova, ji rhiẹ orodje ro vwo atamwu. Itiọrurhomẹmro, o ruẹ orusọ ezẹko, ọrẹn Jehova o vwo ekwerhọ kpahiẹn. (1 Ki. 3:6; 9:4, 5; 14:8) Wu na mẹrẹn erere wu rhe yono kpahen akpenyerẹn David ọrhẹ oborẹ ọ ga i Jehova lele. Yanghene wu na sabu yono kpahen udje i Mark, yanghene Timothy uvuẹn uyono omobọ. Wu na mẹrẹnvwrurhe taghene aye i ga i Jehova nẹ ọke uphuphẹn, ji mẹrẹn ekwerhọ i Jehova; aye i dabu nyerẹn obọdẹn akpọ.

19. Marhẹ wu ne ru nyerẹn obọdẹn akpọ?

¹⁹ Oborẹ we nyerẹn akpọ lele vwana, yo no dje oborẹ akpenyerẹn ọnọ ono rhirhiẹ ọke rọ sa na. Wu rha hẹroso i Jehova ukperẹ ono rhiẹ irherhe ọnọ, ọnọ lẹrhẹ i Jehova suẹn idjaghwẹ enọ. (Prov. 20:24) Wu na sabu vwo obọdẹn akpọ ro vwo omamerhomẹ. Karorhọ, Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ we ruẹ riẹn. O vwo emru owuorowu ro rhomu te ọrẹ wu na ha akpenyerẹn ọnọ ga i Jehova-a.