Oborẹ Ana Sabu Yono nẹ Aruẹmẹrẹn i Jacob Ọke rọ Gwọlọ Hwuẹ—Obọreva

1. Ọgo usuẹn aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

EMỌ ehworhare i Jacob ephian i koko kinhariẹ ye, aye a dabu kerhọ ọke ọsẹ aye rọ ho ne ọ ha ebrurhọ rẹn aye owuowu. Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, oborẹ i Jacob ọ ta rẹn Reuben, Simeon, Levi, ọrhẹ Judah o gberẹ aye unu omamọ—ọkezẹko ọ tobọ gbe imizu aye ri hẹrhẹre unu dede. Omarana, aye ina sabu rhe roro kpahen oborẹ i Jacob ọnọ ta rẹn emọyen ehworhare awan ẹrẹnren ri hẹrhẹre. Jena mẹrẹn oborẹ ana sabu yono nẹ ẹmro rọ ta rẹn Zebulun, Issachar, Dan, Gad, Asher, Naphtali, Joseph, ọrhẹ Benjamin.a

ZEBULUN

2. Dje kpahen ebrurhọ ra yẹ i Zebulun ọrhẹ oborẹ o ru te orugba. (Genesis 49:13) (Ji se ekpeti na.)

² Se Genesis 49:13. Jacob ọ tare taghene emọ i Zebulun ine rhirhiẹ unuerhurun rọ ha obọrẹ o rierun ọrẹ Otọre Ive na. Ẹgbukpe 200 a vrẹn, na yẹ emọ i Zebulun uku aye rọ ha erhẹrhẹ Urhie i Galilee ọrhẹ Mediterranean. Moses nọ mẹraro ọnana: “Ghọghọ, O Zebulun, uvuẹn ekete wu na nya.” (Deut. 33:18) Ọkezẹko, ọnana ọ rionbọrhọ oborẹ eyẹsuọ ọnọ lọhọ te rẹn Zebulun, fọkime o rhirhiẹ erhẹrhẹ irhie eduado eva. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, emọ i Zebulun i vwo iroro rọ nọ lẹrhẹ aye ghọghọ.

3. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ?

³ Me ya na sabu yono? O toro ekete re rhirhiẹ yanghene erhirhiẹ ọwa-an, o fori na rha ghọghọ ọke ephian. Na sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan, ene vi vwo ẹhẹn otemẹ. (Ps. 16:6; 24:5) Ọkezẹko, ọ phẹrẹ ra na tẹnrovi oborẹ e vwe vwo, ukperẹ ana tẹnrovi ekwakwa ra riamerhiẹn. Omarana, damoma tẹnrovi emamọ ekwakwa wa riamerhiẹn vwana.—Gal. 6:4.

ISSACHAR

4. Dje kpahen ebrurhọ ra yẹ Issachar ọrhẹ oborẹ o ru te orugba. (Genesis 49:​14, 15) (Ji se ekpeti na.)

⁴ Se Genesis 49:​14, 15. Jacob ọ dabu kpẹmẹ Issachar fọkime ọ gbromarhọ owian, nyoma rọ haye vwanvwọn ekẹrẹkẹtẹ ro vwo isuaso ọgbogbanhon—rọ sabu kpare ehwan eghwaghwa. Jacob ọ ji ta taghene Issachar ono vwo omamọ otọre. Lele ẹmro i Jacob, na yẹ emọ Issachar otọre uvuẹn ekete rọ kẹrẹ Urhie i Jordan, rọ dabu rhomu emaren. (Josh. 19:22) Itiọrurhomẹmro, aye i wian gbanhon nẹ aye i sabu ruẹ ikebi rhẹ otọre na, ọrẹn aye i ji wian gbanhon fọkiẹ erhumu awọrọ. (1 Ki. 4:​7, 17) Jerẹ udje, uvwiẹ Issachar o mwuegbe rọ nọ ha userhumu rẹn agbamwa na fiuvweri, aye i ji ruẹ omaran uvwrọke Oguẹnzọn Barak ọrhẹ ọmẹraro ọmase Deborah.—Judg. 5:15

5. Mesoriẹ o fo na rha gbromarhọ owian?

⁵ Me ya na sabu yono? Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen omẹdamu re fiẹ rhẹ ogame ọnẹyen, jerẹ oborẹ o vwo ọdaremẹro kpahen owian ọgbogbanhon emọ Issachar. (Eccl. 2:24) Jerẹ udje, roro kpahen imizu ehworhare ra wian gbanhan hẹrote ukoko na. (1 Tim. 3:1) Imizu enana i vwe fiuvweri-i, ọrẹn aye a wian gbanhan nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ihworho Osolobrugwẹ ji sẹrorẹ aye nẹ oborẹ ọnọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova. (1 Cor. 5:​1, 5; Jude 17-23) Aye e ji mwuegbe ẹmro urhebro ji haye bọn imizu ukoko na gbanhan.—1 Tim. 5:17.

DAN

6. Owian ọgo ye tiobọnu rẹn emọ i Dan? (Genesis 49:​17, 18) (Ji se ekpeti na.)

⁶ Se Genesis 49:​17, 18. Jacob ọ ha i Dan dje obodirin rọ wọnrọn hasuẹ eranmo ri do ghwẹ ye, jerẹ esi ra ha fiuvweri ọrhẹ ọrọ ghwa ye. Dan ọnọ djofẹn mwu evwreghrẹn Israel. Uvwrọke aye a ha oghwẹ nya riẹ Otọre Ive na, uvwiẹ i Dan yọ sẹrorẹ agbamwa na nyoma “rọ sẹrorẹ ihworho na oberhumu.” (Num. 10:25) Dedevwo agbamwa na ephian i vwa mẹrẹn emọ i Dan ọke aye a wian owian ọnana-a, ọrẹn owian na ọghanranren omamọ.

7. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni kowian kowian ra yẹrẹ ọwan uvuẹn ukoko na?

⁷ Me ya na sabu yono? A yẹruọ owian rẹ awọrọ i vwa kiki djokarhọ dẹ ne? Ọkezẹko, wa ha userhumu phia ruẹ Aghwẹlẹ Uvie fuan, homakpahontọre wian uvuẹn omẹvwa okinhariẹ yanghene ọrẹ ẹkwotọre, yanghene owian ọrọrọ. Orhiomaran, ame i kpẹmeruọn! Karorhọ taghene Jehova ọ mẹruọn ji djokarhọ kemru kemru we ruẹ hariẹn. Wa rha wian rẹn i Jehova fọkiẹ ẹgwọlọ wu vwo kpahiẹn ukperẹ ono rhiẹ ujiri ituakpọ, ọrana ọ lẹrhẹ oma merhiẹn omamọ.—Matt. 6:​1-4.

GAD

8. Mesoriẹ ọ phẹrẹ ra na kpare ozighi bru emọ i Gad uvuẹn Otọre Ive na? (Genesis 49:19) (Ji se ekpeti na.)

⁸ Se Genesis 49:19. Jacob ọ mẹraro taghene ilogbozighi ine kpokpo i Gad. Emrẹ ẹgbukpe 200 a vrẹn, Gad nọ ha otọre owu rọ ha obọrẹ ọren ọ va nẹ sa Urhie i Jordan riuku—evwreghrẹn Osolobrugwẹ yi mai vuọn uvwre na. Fọkiẹ ọnana, nọ phẹrẹre ra na kpare ozighi bru aye. Udabọ ọrana, emọ i Gad i gwọlọ rhirhiẹ avwaye fọkime ọ dabu serhọ rẹn eranmo aye. (Num. 32:​1, 5) O fiotọre taghene emọ i Gad i vwo uduefigbere omamọ. Ọrọ mai ghanren, aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye sẹrorẹ uku ro tiobọnu rẹn aye hasuẹ ilogbozighi. Aye i tobọ dje egba owọnren aye nẹ amwa aye ẹgbukpe buebun ya ha userhumu rẹn uvwiẹ erọrọ ri ha obọrẹ ọren o se gbe Urhie i Jordan, uvuẹn Otọre Ive na. (Num. 32:​16-19) Aye i hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote ene ọrhẹ emọ aye uvwrọke ọrana. Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn aye fọkiẹ uduefigbere ọrhẹ ẹhẹn omẹhakpahontọre aye i vwori.—Josh. 22:​1-4.

9. Marhẹ ẹruẹhaso re vwo kpahen i Jehova ono ru hobọte odjẹ ọwan?

⁹ Me ya na sabu yono? Na sabu ga i Jehova udabọ ebẹnbẹn, ana vi hẹrosuiẹ ọke ephian. (Ps. 37:3) Idibo i Jehova buebun inyenana e djephia taghene aye i hẹroso i Jehova nyoma aye a homakpahontọre hobọtua owian ebanbọn ukoko na, riẹ ekete ra mai gwọlọ userhumu, yanghene wian ewian ukoko na erọrọ. Aye e ruẹ ọnana fọkime aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote aye ọke ephian.—Ps. 23:1.

ASHER

10. Me yẹ Asher o vwo kwe ru? (Genesis 49:20) (Ji se ekpeti na.)

¹⁰ Se Genesis 49:20. Jacob ọ mẹraro taghene uvwiẹ Asher ono vwo efe omamọ, omaran ọ ghini phia lele. Ekete rẹ uvwiẹ Asher ọ ha riuku, ya mai rhomu emaren uvuẹn otọre Israel. (Deut. 33:24) Ọ ji kẹrẹ unuerhurun Urhie i Mediterranean, ro rhiẹ ekete rẹ itu i Phoenicia ri nẹ Sidon rhe ri vwo efe omamọ e gbo ọkuna rhọ. Ọrẹn, emọ Asher e kwe le itu i Canaan nẹ otọre na-a. (Judg. 1:​31, 32) Ọkezẹko, orharhere okugbe itu i Canaan ọrhẹ efe rẹ emọ Asher i vwori, yọ soriẹ aye e vwe vwo ọdamẹ kpahen ogame urhomẹmro. Jerẹ udje, ọke Oguẹnzọn Barak ọ gwọlọ ihworho ri na ha userhumu phia wọnrọn hasuẹ egba owọnren i Canaan, emọ Asher a hobọtua ye-e. Fọkiẹ ọnana, aye arha mẹrẹn ekwakwa igbevwunu ri Jehova o ruru ọke rọ ha userhumu rẹn emọ Israel fikparobọ uvuẹn ekete ‘rọ kẹrẹ ame i Megiddo-o.’ (Judg. 5:​19-21) Itiọrurhomẹmro, ofa ọnọ vi ruẹ uvwiẹ Asher ọke aye e rhon ijoro efikparobọ ri Barak ọrhẹ Deborah i soro, rẹ ekete ezẹko vwọye o vwo ẹmro enana: “Asher o siyẹ unuerhurun na kologho.”—Judg. 5:17.

11. Mesoriẹ o fo na ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma?

¹¹ Me ya na sabu yono? O fori na ha ọsoso ọmudu ọwan ga i Jehova. Na sabu ruẹ omaran, ana vi tiẹn oriẹriẹme akpọ na ọrhẹ ojemẹ re ne koko ekwakwa ugboma. (Prov. 18:11) O fori na damoma ha ukẹro ro serhọ ni igho. (Eccl. 7:12; Heb. 13:5) O fo na lẹrhẹ ekwakwa ugboma lẹrhẹ ọwan tirierhumu ra na ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Ukpomaran, o fori na damoma ha ọke ọrhẹ ọsoso ọmudu ọwan ga i Jehova vwana, rhẹ imwẹro taghene obọdẹn akpọ ọ hẹrhẹ ọwan obaro na.—Ps. 4:8.

NAPHTALI

12. Marhẹ oborẹ i Jacob ọ ta kpahen Naphtali o te orugba lele? (Genesis 49:21) (Ji se ekpeti na.)

¹² Se Genesis 49:21. “Ẹmro esiri” ri Jacob ọ hunute, ọnọ sabu rha rionbọrhọ oborẹ i Jesu ọ tẹmro lele uvuẹn owian aghwoghwo yi. Jesu ro rhiẹ ohworho rọ tona uyono, ọ ha i Capernaum rọ ha uvwrotọre i Naphtali ruẹ “amwa yen.” (Matt. 4:13; 9:1; John 7:46) Isaiah nọ mẹraro kpahen i Jesu taghene ihworho i Zebulun ọrhẹ Naphtali, ina mẹrẹn “ukpẹ ọduado.” (Isa. 9:​1, 2) Jesu yẹ “obọdẹn ukpẹ ro no lo ude rẹn aruẹ ihworho ephian” nyoma uyono yi.—John 1:9.

13. Marhẹ ene ru tẹmro ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova?

¹³ Me ya na sabu yono? Oborẹ ọwan a ta ọrhẹ oborẹ a tariẹ lele ọ ghanren harẹn i Jehova. Marhẹ ene ru “tẹmro esiri” rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova? O fori na rha ta urhomẹmro ọke ephian. (Ps. 15:​1, 2) Ana sabu bọn awọrọ gbanhon ọrẹ ẹmro nyoma ra na kpẹmẹ aye ukperẹ ene kiki ha aye guẹnzọn yanghene brenu kpahen aye. (Eph. 4:29) Habaye, ana sabu bru ẹkẹ te oma rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan tona ẹmro ẹta, ji lẹrhẹ ọwan se oseri.

JOSEPH

14. Dje kpahen oborẹ ẹmro i Jacob o te orugba lele uvuẹn oma i Joseph. (Genesis 49:​22, 26) (Ji se ekpeti na.)

¹⁴ Se Genesis 49:​22, 26. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ vi merhen i Jacob kpahen i Joseph—ọ “vẹnẹ imizie ri hẹrhẹre.” Jacob o serie “abọ orhan ro mwu nẹ orhan rọ mọ emamọ buebun.” Jacob yẹ orhan na, Joseph yẹ abọ orhan na. Joseph yẹ ọmọ ọkpako i Rachel, ro rhiẹ ane i Jacob ọghoghanren. Jacob ọ tare taghene Joseph ya na ghalẹ uku ọmọ ọkpako te ukperẹ ono rhiẹ Reuben—ro rhiẹ ọmọ ọkpako i Jacob ri Leah o vwiẹ riẹn. (Gen. 48:​5, 6; 1 Chron. 5:​1, 2) Aruẹmẹrẹn ọnana o rugba ọke Ephraim ọrhẹ Manasseh ri rhiẹ emọ ehworhare i Joseph, e rhiẹ uvwiẹ Israel eva ji vwo etọre aye sansan.—Gen. 49:25; Josh. 14:4.

15. Me yi Joseph o ruru ọke re sehiẹn yen?

¹⁵ Jacob ọ ji hunute era sa ibigẹn ri “sa ibigẹn dẹrughwaroghwu [i Joseph], ji sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn hasuiẹ.” (Gen. 49:23) Enana imizie ra rioma kpahiẹn bi, ri ji suẹ osehiẹn buebun rọ dẹrughwaroghwu ne. Udabọ ọrana, Joseph ọ sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn hasuẹ imizie ọrhẹ Jehova-a. Jerẹ oborẹ i Jacob ọ tare: “Ukpitanbọ [i Joseph] ọ ha ekete rọ havwọ, abọ ye i vwe ji kpogho-o.” (Gen. 49:24) Joseph ọ hẹroso i Jehova uvwrọke ebẹnbẹn, ọke oru, nọ harhomu imizie ji lele aye kwaphiẹrhọ. (Gen. 47:​11, 12) Joseph o yono nẹ ebẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwu. (Ps. 105:​17-19) Fọkiẹ ọnana, Jehova nọ sabu haye ruẹ ekwakwa igbevwunu.

16. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Joseph arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn?

¹⁶ Me ya na sabu yono? O fo nẹ ebẹnbẹn ọ lẹrhẹ ọwan tephe rẹn i Jehova ọrhẹ imizu ukoko na-a. Karorhọ taghene Jehova ọnọ sabu ha uphẹn rẹn ọwan ne rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn, ri na sabu rhiẹ uyono rẹn ọwan. (Heb. 12:​7, ekete ra djokarhọ) Uyono ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo iruemru Ilele Kristi jerẹ arodọmẹ ọrhẹ uruemru ra harhomẹ. (Heb. 12:11) Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan fọkiẹ edirin ọwan jerẹ oborẹ o ru rẹn Joseph.

BENJAMIN

17. Marhẹ aruẹmẹrẹn kpahen i Benjamin o rugba lele? (Genesis 49:27) (Ji se ekpeti na.)

¹⁷ Se Genesis 49:27. Jacob ọ mẹraro taghene emọ i Benjamin ina họhọ arimwamwa egbo, ji tona uvweri omamọ. (Judg. 20:​15, 16; 1 Chron. 12:2) “Uvuẹn ọtonrhọ” ikuegbe emọ Israel, uvwiẹ i Benjamin yi Saul ro rhiẹ orodje ọrukaro o nurhe. Saul o fiudugbere wọnrọn hasuẹ itu i Philistine. (1 Sam. 9:​15-17, 21) “Uvuẹn obẹta” ikuegbe na, Esther ro rhiẹ ane orodje ọrhẹ Mordecai rọ rhiẹ ohworho ọreva rọ ha kpahen orodje na, yi simi emọ Israel uvuẹn otọre usun i Persia, aye awanva i nẹ uvwiẹ i Benjamin rhe.—Esther 2:​5-7; 8:3; 10:3.

18. Marhẹ ene ru hẹrokele atamwu emọ i Benjamin kpahen ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova?

¹⁸ Me ya na sabu yono? Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen emọ i Benjamin taghene ohworho ro nẹ uvwiẹ aye rhe, ya ha mwu no rhiẹ orodje. Ọrẹn, ọke i Jehova ọ ha i David ro nẹ uvwiẹ i Judah rhe mwu no rhiẹ orodje, emọ i Benjamin i hobọtua ewene na. (2 Sam. 3:​17-19) Ọke ivwiẹ erọrọ a kparehaso i Jehova ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, uvwiẹ i Benjamin ọ sẹrorẹ atamwu ji hobọtua uvwiẹ i Judah ọrhẹ orodje ri Jehova ọ ha mwu. (1 Ki. 11:​31, 32; 12:​19, 21) Jenẹ ọwan ephian i ji hobọtua ihworho ri Jehova ọ ha mwu ni suẹn ihworho yi inyenana.—1 Thess. 5:12.

19. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ?

¹⁹ Aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ ọnọ sabu rhua erere vwe ọwan. Erhe roro kpahen oborẹ o rugba lele, esegburhomẹmro ọwan ọnọ gbanhonrhọ taghene aruẹmẹrẹn erọrọ ri ha uvuẹn i Baibol na ine te orugba. Habaye, erhe roro kpahen oborẹ e ru ha ebrurhọ rẹn emọ i Jacob, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ o fori ne ru nẹ oma ọ sabu merhen i Jehova.