“ Wẹwẹ Ohworho rọ Ghanranren Omamọ”!

1-2. Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene a ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova?

O VWO ezẹko usuẹn idibo i Jehova ra ha ukẹro sakamu ni oma aye. Ọkezẹko, aye i roro omaran fọkime ohworho o ruru aye oborẹ o vwo serhọ. Omaran we ji ni oma? Orhiomaran, marhẹ wu ne ru vwo imwẹro taghene wu ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova?

² Oborẹ ọnọ ha userhumu wẹn yẹ ọrẹ wu ne yono kpahen iyẹnrẹn i Baibol ri dje aruẹ ukẹro ri Jehova ọ gwọlọre na ha ni ihworho ji ruẹ aye lele. Ọmọyen Jesu o dje ọghọ phia rẹn ihworho. Izede ọnana, no djephia taghene ọye ọrhẹ Ọsẹ ye a ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho re ni oma aye taghene aye e fiemru-u. (John 5:19; Heb. 1:3) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen: (1) oborẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn ihworho rhe oborẹ aye i ghanren te, ọrhẹ (2) oborẹ ene ruo nọ sabu mwu ọwan ẹro taghene a ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova.—Hag. 2:7.

OBORẸ I JESU O RU HA USERHUMU RẸN IHWORHO RHE OBORẸ AYE I GHANREN TE

3. Marhẹ i Jesu o ruẹ itu i Galilea ri brurie rhe nọ ha userhumu rẹn aye?

³ Uvuẹn owian aghwoghwo i Jesu ọresa uvuẹn i Galilee, ihworho ri ha uvwre na na ghwiẹ bruie sa ji kerhọ ye, no simi emiamo aye. Jesu nọ mẹrẹnvwrurhe taghene “aye i họhọ igegede ri konron, ra nya sa nya rie, ri vwe vwo ohworho ro sun aye.”(Matt. 9:36; se ẹmro re dje fiotọre.) Ilori ẹga aye e ni aye sakamu ji ta taghene aye “ihworho re dumirhonrin riẹn.” (John 7:​47-49; ẹmro re dje fiotọre) Ọrẹn, Jesu o brọghọ rhẹ aye oma nyoma rọ ghwọghọ ọke yono aye ji simi emiamo sansan aye i vwori. (Matt. 9:35) Habaye, nọ sabu ha userhumu rẹn ihworho buebun erọrọ, no yono inyikọ ye nẹ aye i vwobọrhọ owian aghwoghwo na, ji yẹ aye omẹgbanhon aye ine simi aruẹ emiamo sansan.—Matt. 10:​5-8.

4. Me ye yono mie i Jesu kpahen ukẹro rọ ha ni eri kerhọ ye?

⁴ Nyoma ri Jesu ọrhẹ Ọsẹ ye e brọghọ rhẹ ihworho oma ji roro rẹn aye, aye ni djephia taghene ihworho rẹ awọrọ e nẹ sakamu i ghanren rẹn aye. Orhianẹ wa ga i Jehova ọrẹn wu vwo ẹhẹn eveva sẹ wu ghanren riẹn, roro kpahen aruẹ ẹgwọlọ ri Jesu o djephia rẹn ihworho ri vwo omeriotọre ri gwọlọ yono mie yi. Ọnana ọnọ ha userhumu wẹn rhe oborẹ wu ghanren te rẹn i Jehova.

5. Dje kpahen erhirhiẹ ọmase onyẹ i Galilea ri Jesu ọ mẹrẹnren.

⁵ Haba otu ri Jesu o yonorin, ọ ji kpomavi rẹn ihworho owuowu. Jerẹ udje, uvwrọke i Jesu o ghwoghwo uvuẹn i Galilea, nọ mẹrẹn ọmase owu ro kpomu emiamo rẹ ọbara ọ zẹ nẹ omayen sa ẹgbukpe 12 ne. (Mark 5:25) Fọkiẹ emiamo ọnana rẹ ọmase na o kpomẹ, ọrhọ fon lele urhi na-a, habaye, ọrọ ha obọ te ye ono ji rhiẹ ohworho rọ vwọ fon. Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ rhọ lẹrhẹ ọmase na kẹnoma rẹn ihworho. Habaye, ọ sabu homaba awọrọ riorẹ ji ruẹ irueruo ẹga sansan uvuẹn afiede-e. (Lev. 15:​19, 25) Itiọrurhomẹmro, ọmase ọnana ọ rioja izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro.—Mark 5:26.

6. Marhẹ e ru simi ọmase ro kpomu emiamo rẹ ọbara ọ zẹ nẹ omayen sa?

⁶ Ọmase ọnana ọ gwọlọre ni Jesu o simie. Ọrẹn, o bruie nya-a. Mesoriẹ? Ọkezẹko, ofa ọ ruiẹ fọkiẹ aruẹ emiamo ro kpomẹ. Yanghene ọnọ sabu rhe roro taghene Jesu ọnọ tiẹn fọkime ọ homaba otu na dedevwo ọye ohworho rọ vwọ fon. Omarana, nọ ha obọ te ewun otafe i Jesu, rhẹ imwẹro taghene emiamo na ono rie. (Mark 5:​27, 28) Fọkiẹ esegburhomẹmro ro vwori, emiamo na no ghini rie. Jesu nọ nọ otu na ọrọ ha obọ te yi, ọmase na nọ homaphia ji ta riẹn oborẹ o ruru. Me yi Jesu o ruru?

7. Marhẹ i Jesu o ruẹ ọmase ọnana rọ rioja awodẹrhe na? (Mark 5:34)

⁷ Jesu o brọghọ rhẹ ọmase na oma ji dje uruemru esiri riẹn. Ọ djokarhọ taghene ọmase na ọ “zofẹn ji phariẹ.” (Mark 5:33) Fọkiẹ ọnana, nọ tẹmro imwẹro riẹn. Ọ tobọ se yi “ọgbọtọ”—ro rhiẹ ẹmro ra ha ruiruo ro djephia taghene e vwo uruemru esiri ọrhẹ arodọmẹ. (Se Mark 5:34.) Ẹmro re dje fiotọre ro sekpahen ẹmro ọnana ọ tare taghene “ọnana yẹ ekete owu ọvo ra nẹ iyẹnrẹn kpahen ri Jesu o se ọmase ‘ọgbọtọ,’ ọkezẹko o serie omaran fọkiẹ erhirhiẹ rọ havwọ ọrhẹ ‘ephariẹ rọ phariẹ.’” Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ vi merhen ọmase na omamọ! Orhianẹ Jesu ọ tẹmro imwẹro ọrana bi-i, manẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọmase na omamọ dedevwo e simi emiamo ro kpomẹ ne. Ọrẹn, Jesu ọ ha userhumu riẹn mẹrẹn oborẹ ọ ghanren te—nọyẹ ọye ohworho rọ ghanranren omamọ rẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu.

8. Ebẹnbẹn ego yẹ omizu ọmase owu ro rhirhiẹ Brazil ọ dẹrughwaroghwu?

⁸ Inyenana, idibo i Jehova ezẹko a ji rioja ọrẹ iroro fọkiẹ emiamo rọ lahẹ aye. Jerẹ udje, ọke re vwiẹ Mariaa ro rhiẹ ọkobaro ọke ephian ro rhirhiẹ i Brazil, o vwo aghwẹ eva ọrhẹ obọ owu-u. Nọ tare: “Fọkiẹ erhirhiẹ mẹ, ne sehiẹn mẹ ọke ephian ọbe isukuru. Ne mwu erharhere edẹ mẹ. Habaye, ihworho ekrun mẹ ezẹko na kẹnoma mẹ.”

9. Marhẹ e ru ha userhumu rẹn i Maria rhe taghene ọ ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova?

⁹ Me yọ ha userhumu rẹn i Maria? Ọke ro rhiẹ Oseri Jehova, imizu ukoko na ni ha urhebro riẹn ji ha userhumu riẹn ni omayen jerẹ oborẹ i Jehova o nie. Nọ tare: “Mi sabu hunute edẹ imizu ephian ri ha userhumu mẹ ne-e! Mi kpẹmẹ i Jehova omamọ rọ yẹ mẹ aruẹ ekrun ọnana.” Imizu ukoko na i ha userhumu rẹn i Maria rhe taghene ọ ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova.

10. Ebẹnbẹn ego yi Mary Magdalene ọ dẹrughwaroghwu? (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Ọwọrọ ri Jesu ọ ha userhumu riẹn yi Mary Magdalene. Ikpodje irhiruẹ i ruẹ omayen! (Luke 8:2) Fọkiẹ ikpodje na, nọ kpara ruẹ, ihworho na ji kẹnoma riẹn. Uvwrọke ọgbogbanhon ọnana uvuẹn akpenyerẹn yen, ono vi rhe ni omayen taghene o fiemru ji ghanre-en. Jesu no le ikpodje re kpokpie na, no rhiẹ odibo i Jesu. Izede ọrọrọ ọgo yi Jesu o ru ha userhumu rẹn Mary Magdalene vwẹruọ oborẹ ọ ghanren te rẹn Osolobrugwẹ?

11. Marhẹ i Jesu o ru dje rẹn Mary Magdalene taghene ọ ghanren rẹn Osolobrugwẹ? (Ji ni ifoto na.)

¹¹ Jesu ọ ha use rẹn Mary Magdalene no lelie riẹ aghwoghwo.b Fọkiẹ ọnana, nọ sabu mẹrẹn erere ọke rọ mẹrẹn i Jesu ro yono awọrọ. Jesu ọ ji homaphia riẹn uvuẹn ẹdẹ ra rhọmiẹ nuhwu. Ọ ha usuẹn idibo erukaro ro lele tẹmro ẹdẹ ọrana. Jesu ọ tobọ ta riẹn nọ yọ ta rẹn inyikọ ye taghene a rhọmeriẹn nuhwu ne. Itiọrurhomẹmro, enana ephian i ghini djephia riẹn taghene ọ ghanren rẹn i Jehova!—John 20:​11-18.

12. Dje kpahen oborẹ ọ lẹrhi Lidia roro taghene a sabu vwo ẹgwọlọ kpahiẹ-ẹn.

¹² Jerẹ oborẹ i Mary Magdalene o rhiẹromẹrẹn, ọwan buebun e ji ni oma ọwan taghene e vwo ẹgwọlọ kpahen ọwa-an. Omizu ọmase owu re se i Lidia ro rhirhiẹ Spain, nọ tare taghene bọmọke e ki vwiẹ ye, izie ọ djiroro rọ nọ kpanren ephan yen. Ọke i Lidia ọ ji kamu, ọ karorhọ oborẹ izie o ru sẹrerhumuje vwo ji ta erharhere ẹmro riẹn. Nọ tare: “Mi gwọlọre nẹ ihworho i rhiabọ dedi mẹ ji vwo ẹgwọlọ kpahen mẹ. Ni mie roro taghene ọrana ọ sabu phia-a, fọkime izu mẹ ọ lẹrhi mẹ roro taghene mẹmẹ orharhere ohworho.”

13. Me yọ ha userhumu rẹn Lidia rhe taghene ọ ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova?

¹³ Ọke i Lidia o yono urhomẹmro na hin, ẹrhomo ẹnẹ, uyono omobọ ọrhẹ ẹmro esiri kugbe irueruo imizu ukoko na nọ ha userhumu riẹn mẹrẹnvwrurhe taghene ọ ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova. Nọ tare: “Ọke ephian yẹ esa mẹ ọ ta mẹ kpahen oborẹ o vwo ẹgwọlọ kpahen mẹ te. Ọ ji karorhọ mẹ taghene mi vwo emamọ iruemru. Igbehian mẹ buebun i ji ta omaran mẹ ne.” Wu na sabu roro kpahen ohworho wu na sabu ha userhumu riẹn vwo imwẹro taghene ọ ghanranren uvuẹn ikẹro i Jehova?

OBORẸ ENE RU HA UKẸRO RI JEHOVA Ọ HA NI ỌWAN NI OMA ỌWAN

14. Marhẹ 1 Samuel 16:7 o ru ha userhumu rẹn ọwan rhe aruẹ ukẹro ri Jehova ọ ha ni ihworho? (Ji se ekpeti na “Mesoriẹ i Jehova ọ ha Ukẹro Ọghoghanren ni Ihworho yi?”)

¹⁴ Karorhọ taghene ukẹro ri Jehova ọ ha nuo ọ vẹnẹ ọrẹ ituakpọ. (Se 1 Samuel 16:7.) Orhiẹ omẹhaphia ọnọ, ẹrhẹ wu havwọ, yanghene oborẹ wu riẹ isukuru kodo te yọ lẹrhiẹ nuo ghanghanre-en. (Isa. 55:​8, 9) Omarana, ukperẹ wu ne ni oma jerẹ oborẹ ituakpọ na e nuo, gba ha ukẹro ri Jehova ọ ha nuo ni oma. Wu na sabu se iyẹnrẹn i Baibol ri djephia taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho ri ni oma aye sakamu ọkezẹko, jerẹ Elijah, Naomi, ọrhẹ Hannah. Wu na ji sabu ya oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne rhotọre, ri djephia taghene Jehova o ghini vwo ẹgwọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahuọn. Habaye, wu na sabu sẹ iyẹnrẹn sansan uvuẹn ẹbe ukoko ọwan, ri ta kpahen oborẹ wu ne ru ni oma ghanghanren.c

15. Mesoriẹ i Jehova o ni Daniel taghene ọye “ohworho rọ ghanranren omamọ”? (Daniel 9:23)

¹⁵ Karorhọ taghene wu ghanren rẹn i Jehova fọkime wa fuephan ga ye. Ọke owu, ọkezẹko uvwrọke rọ joma te ẹgbukpe 100 ne, ọmẹraro Daniel no rhiẹromẹrẹn oborẹ “o kpe ẹhẹn yen riotọre” ji lẹrhiẹ mwuomarhọ. (Dan. 9:​20, 21) Marhẹ i Jehova o ru ha urhebro riẹn? Osolobrugwẹ no dje ọmakashe Gabriel ya karorhọ i Daniel taghene ọye “ohworho rọ ghanranren omamọ,” habaye, e ji rhon ẹrhomie ne. (Se Daniel 9:23.) Me yọ lẹrhi Daniel ghanren rẹn Osolobrugwẹ omamọ? Owu usuẹn iruemru buebun ro vwori yẹ ẹgwọlọ ro vwo kpahen irueruo ọsoso ọrhẹ esegburhomẹmro. (Ezek. 14:14) Jehova ọ sẹrorẹ iyẹnrẹn ọrana rhẹ i Baibol na nọ sabu ha urhebro rẹn ọwan. (Rom. 15:4) Jehova ọ ji kerhọ ẹrhomo ọnọ ji dje ọdaremẹro phia fọkiẹ esegburhomẹmro ọnọ ọrhẹ ẹgwọlọ wu vwo kpahen ogame urhomẹmro.—Mic. 6:​8, ekete ra djokarhọ; Heb. 6:10.

16. Me yọ nọ ha userhumu wẹn ni Jehova jerẹ Ọsẹ ro vwo ẹgwọlọ kpahuọn?

¹⁶ Ni Jehova jerẹ Ọsẹ ro vwo ẹgwọlọ kpahuọn. Ọ gwọlọ ha userhumu wẹn, ọ vwọ gwọlọ ekete we seriotọre-e. (Ps. 130:3; Matt. 7:11; Luke 12:​6, 7) Iroro ọnana ọ ha userhumu rẹn ihworho buebun ne re ni oma aye sakamu bi. Jerẹ udje, omizu ọmase owu re se Michelle ro rhirhiẹ Spain o ni omayen sakamu fọkiẹ erharhere ẹmro rẹ esa ye ọ ta riẹn uvwre ẹgbukpe buebun ne. Nọ tare, “Mie rhe ni oma mẹ sakamu, ni mia damoma roro kpahen i Jehova taghene ọ kparere mẹ rhe abọ ye ji dje ẹgwọlọ ọrhẹ ẹruete mẹ.” (Ps. 28:9) Omizu ọmase ọrọrọ re se Lauren ro rhirhiẹ South Africa, nọ karorhọ omayen taghene, “Ra mẹriẹn taghene ẹgwọlọ yo mwu i Jehova ti mẹ kẹrẹ oma uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, ji nyoma mẹ yono awọrọ, nọyẹ mi ghini ghanren uvuẹn ikẹruiẹ, o ji vwo oborẹ ọnọ ha mẹ ru.”—Hos. 11:4.

17. Me yọ nọ lẹrhuọ vwo imwẹro taghene wu vwo ekwerhọ i Jehova? (Psalm 5:12) (Ji ni ifoto na.)

¹⁷ Vwo imwẹro taghene wu vwo ekwerhọ i Jehova. (Se Psalm 5:12.) David ọ ha ekwerhọ i Jehova dje “ikpọfia ọduado” rọ sẹrorẹ evwata. Wu rhe vwo imwẹro taghene wu vwo ekwerhọ ọrhẹ obẹhatua i Jehova, ọrana ọnọ lẹrhuọ kẹnoma rẹn iroro na taghene we fiemru-u. Marhẹ wu ne ru rhe taghene wu vwo ekwerhọ i Jehova? Jerẹ oborẹ e yono ne, Jehova ọ yẹruọ imwẹro ọrana nyoma i Baibol na. Habaye, ọ nyoma ekpako ukoko, obọdẹn igbehian, ọrhẹ awọrọ karorhọ taghene wu ghanren riẹn. Marhẹ yo fori wu kpahenrhọ urhebro yi lele?

18. Mesoriẹ o fo ne wu rhiabọ dede ẹmro urhebro re tiobọnu wẹn?

¹⁸ Wu vwa tiẹn ẹmro urhebro rẹ ihworho ri rheruo, ji vwo ẹgwọlọ kpahuọn e tiobọnẹ wẹ-ẹn. Karorhọ taghene Jehova ọnọ sabu nyoma aye sa erhumu rhe taghene o vwo ekwerhọ kpahuọn. Michelle ra hunute vrẹn ne nọ tare: “Ọ ha ibiọke o ki mwu mẹ ẹro taghene ẹmro urhebro awọrọ a ta o ghini nẹ ẹhẹn aye rhe. Ọ lọhọ kakaka-a, ọrẹn, mi rheri taghene ọrana oborẹ i Jehova ọ gwọlọre mi ru.” Ekpako ukoko na i ji ha userhumu rẹn Michelle rhe ne taghene Jehova o vwo ẹgwọlọ kpahiẹn. Vwana, ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian ji lele era ga uvuẹn Oghọn Ukoko wian nẹ oghwa ye.

19. Mesoriẹ o fo ne wu vwo imwẹro taghene wu ghanranren uvuẹn ikẹro Osolobrugwẹ?

¹⁹ Jesu ọ karorhọ ọwan taghene a ghanren rẹn i Jehova omamọ. (Luke 12:24) Omarana, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ọwan. E vwe jenẹ ọnana sẹrẹ ọwan ẹro-o! Habaye, jena damoma ha userhumu rẹn awọrọ rhe oborẹ aye i ghanren te uvuẹn ikẹro i Jehova!