Vwo uruemru re roro te rẹn awọrọ. Nọ oma: ‘Ihworho a mẹriẹn vwrurhe taghene mie dje uruemru re roro te phia, ji kwerhọ iroro awọrọ? Gbinẹ e ni mẹ rhiẹ ohworho rọ mọrẹn urhi kokoroko, rọ djoma yanghene ro vwo kwerhọ iroro awọrọ? Mia kerhọ awọrọ ji kwerhọ oborẹ aye i tare orhianẹ oserhọ?’ Oborẹ ọwan e roro rẹn awan te, yo dje oborẹ ọwan a hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu te. Uruemru re roro te o mevirhọ ọrẹ ene wene lele erhirhiẹ ọwan ro wenerin. Aruẹ ewene erana ina sabu suẹ akpọ ọgbogbanhon re vwe fiẹrorhọ rẹn ọwan. Ana sabu kpomu kpregede. Igho ọnọ sabu kanren, yanghene irueruo usuon oseghe uvuẹn ekete re rhirhiẹ ọnọ sabu wene akpenyerẹn ọwan. (Eccl. 9:11) Ewene uvuẹn ukoko i Jehova ọnọ sabu damu ọwan ni. Ana sabu nyerẹn ghele ewene ekpokpọ, arha kpare idjaghwẹ ẹne enana: (1) rhiabọ ha erhirhiẹ wu havwọ, (2) tẹnrovi obaro na, (3) djokarhọ ekwakwa irhorhomu uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ọrhẹ (4) ruẹ ekwakwa rẹn awọrọ. w23.07 21-22 ¶7-8

Ọmẹraro Daniel ọ ha uphuphẹn ọke itu i Babylon e mwuien, ji kpariẹ nẹ Jerusalem ro rhiẹ amwa re vwiẹ ye riẹ Babylon. Ọrẹn, ihworho ri mwu i Daniel ni djokarhọ uruemruie. Aye ni mẹrẹn oborẹ “onyakpọ ọ mẹrẹn”—taghene Daniel o “vwo upe owuorowu-u, o ji vwo erhumu,” habaye o nẹ ekrun ro titiri rhe. (1 Sam. 16:7) Fọkiẹ iroro erana, itu i Babylon ni yonirien nọ sabu wian uvuẹn egodo orodje na. (Dan. 1:​3, 4, 6) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen Daniel, fọkiẹ aruẹ ohworho rọ havwọ. Itiọrurhomẹmro, ọkezẹko Daniel ọ ha emrẹ ẹgbukpe 20 ọvo, ọke i Jehova ọ ta taghene Daniel ọ họhọ i Noah ọrhẹ Job, ri rhiẹ ihworho ri fuevwan ga i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun. (Gen. 5:32; 6:​9, 10; Job 42:​16, 17; Ezek. 14:14) Jehova no ji vwo ẹguọlọ kpahen Daniel uvwre ọsoso akpenyerẹn yen.—Dan. 10:​11, 19. w23.08 2 ¶1-2

Orhianẹ wu brorhiẹn wu na dẹ oghwa, wu guọlọ ha ukẹro mẹrẹn oborẹ oghwa wu ne rhirhiẹ na ọ havwọ. Ana ji sabu ru aruẹ emru omaran ọke re se ji yono i Baibol na. Wu rhe brokpakpa seyi, wu na sabu yono ihwẹnmro ezẹko, nọyẹ “iyono erukaro sekpahen ẹmro Osolobrugwẹ.” (Heb. 5:12) Omarana, jerẹ oborẹ ene ruo rhẹ oghwa na, ofori na “ruẹ uvuẹn” i Baibol na, ji dabu ni iyẹnrẹn eghoghanren ri havwiẹ so. Izede rọ mai ghanren re ne yono i Baibol na, yẹ ọrẹ ana djokarhọ oborẹ eghọn sansan i ru surhobọmwu oborẹ a ya rhẹ eghwẹmro erọrọ. Damoma wu ne vwẹruọ irhomẹmro wu vwo imwẹro kpahen ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ we vwo imwẹro kpahen aye. Na dabu vwẹruọ ọsoso iyẹnrẹn ri ha i Baibol na, ene vi gbẹro rhotọre yono irhomẹmro i Baibol na. Ọnyikọ Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi erukaro na nẹ aye i dabu yono Ẹmro Osolobrugwẹ, neneyo aye i sabu “vwẹruọ oborẹ o keri te ọrhẹ oborẹ o seri te kugbe oborẹ o rhi te ọrhẹ oborẹ o kodo te fiotọre.” Ọke ọrana, aye ni na sabu vwo “esiri ọrhẹ emevigbanhon” ọgbogbanhon uvuẹn esegburhomẹmro na. (Eph. 3:​14-19) O ji fo ne ru te omaran. w23.10 18 ¶1-3