Obọ i Jehova ọ Kpẹtẹ Pha-an

1. Marhẹ i Moses o ru djephia taghene ọ hẹroso i Jehova ọke ro suẹn emọ Israel nẹ Egypt?

USUẸN ihworho ri dje esegburhomẹmro phia ra hunute uvuẹn ọbe i Hebrews, Moses ọ ha usuẹn eri mai dje esegburhomẹmro phia. (Heb. 3:​2-5; 11:​23-25) O dje esegburhomẹmro phia ọke ro suẹn emọ Israel nẹ Egypt. O kwe nẹ ofẹn i Pharaoh ọrhẹ egba owọnren enẹyen nọ da ye obọ ji-i. Fọkiẹ ẹruẹhaso ro vwo kpahen i Jehova, no suẹn ihworho na danvrẹn Urhie i Red ji ruẹ ato na ọke oru. (Heb. 11:​27-29) Emọ Israel buebun ne vwo ẹhẹn eveva sẹ Jehova ọnọ sabu hẹrote aye, ọrẹn, Moses ọ hẹroso Osolobrugwẹ ye. Osolobrugwẹ ọ phiẹ i Moses rhọ-ọ, fọkime nọ nyoma igbevwunu sẹrorẹ ihworho na nyoma ro tiobọnu emaren ọrhẹ ame rẹn aye uvuẹn ato ọrana.a—Ex. 15:​22-25; Ps. 78:​23-25.

2. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ nọ i Moses: “Obọ i Jehova ọ kpẹtẹ phan”? (Numbers 11:​21-23)

² Ọrẹn, emrẹ ẹgbukpe owu ọ vrẹn, udabọ esegburhomẹmro ọgbogbanhon i Moses o vwori, no roro sẹ Jehova ọnọ ghini sabu yẹ ihworho yi aranmo. Moses ọnọ sabu rhe roro kpahen oborẹ i Jehova ono ru yẹ ọsoso emọ Israel na aranmo ro no te aye re uvuẹn ato na. Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jehova nọ nọ i Moses: “Obọ i Jehova ọ kpẹtẹ phan?” (Se Numbers 11:​21-23.) Ẹmro na “obọ i Jehova” ọ rionbọrhọ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, yanghene omẹgbanhon rọ ha wian. Nọyẹ, Jehova nọ haye nọ i Moses, ‘Wu ghini roro taghene mi sabu ruẹ oborẹ mi tare na-a?’

3. Mesoriẹ o fo ne roro kpahen oborẹ i Moses ọrhẹ emọ Israel na i rhiẹromẹrẹn?

³ Wu brudu dẹ ne sẹ Jehova ọnọ sabu hẹrote edamẹ enọ ọrhẹ ọrẹ ekruon? Sẹ ọ phia wẹn ne yanghene ọ ji phia wẹ-ẹn, jene yono kpahen udje i Moses ọrhẹ emọ Israel na ri vwo ẹhẹn eveva taghene Osolobrugwẹ ọnọ sabu hẹrote aye. Iruemru-urhi Baibol re ne yono kpahen ọnọ ha userhumu rẹn ọwan bọn imwẹro ọwan gbanhon taghene Jehova ọnọ sabu hẹrote ọwan.

YONO MIE I MOSES ỌRHẸ EMỌ ISRAEL NA

4. Mesoriẹ emọ Israel buebun e vwo ẹhẹn eveva taghene Jehova ọnọ hẹrote aye?

⁴ Mesoriẹ emọ Israel buebun e vwo ẹhẹn eveva taghene Jehova ọnọ hẹrote aye? Agbamwa Israel ọrhẹ “ihworho erọrọ buebun” ri vwe rhiẹ emọ Israel yi ha uvuẹn ato na, uvwrọke aye a nya nẹ Egypt riẹ Otọre Ive na. (Ex. 12:38; Deut. 8:15) Eri vwe rhiẹ emọ Israel ne brenu taghene manna ọ bẹnren aye ẹriọ ne, emọ Israel buebun na ji hẹrokele aye brenu. (Num. 11:​4-6) Uhrun emaren rẹ aye a ria obẹ Egypt bi no ti aye. Fọkiẹ ọhiẹn ọnana, Moses no roro taghene ọye yo no tiobọnu emaren rẹn ihworho na.—Num. 11:​13, 14.

5-6. Me ye yono nẹ oborẹ awọrọ ri vwe rhiẹ emọ Israel i riẹriẹ emọ Israel buebun lele?

⁵ Eri vwe rhiẹ emọ Israel e dje ọdaremẹro phia rẹn i Jehova fọkiẹ oborẹ o ru rẹn aye ne-e, emọ Israel ezẹko na hẹrokele aye brenu. Omaran ọ ji havwọ inyenana, arha jomarhotọre-e, ana sabu hẹrokele awọrọ re brenu taghene oborẹ i Jehova o ru rẹn aye ne o te-e. Ọrana ọnọ sabu phia orhianẹ a tẹnrovi ekwakwa re vwori bi yanghene na rioma kpahen awọrọ. Ọrẹn, oma ọnọ merhen ọwan orhianẹ e vwo ẹhẹn otemẹ uvuẹn erhirhiẹ ephian ra havwọ.

⁶ Manẹ emọ Israel na a sabu karorhọ taghene Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye imwẹro taghene aye i rhe te ekete aye a nya, aye ina riamerhen ekwakwa buebun. Ive ọrana ono te orugba uvuẹn Otọre Ive na, orhiẹ ọke aye a ji ha uvuẹn ato na-a. Omaran ọ ji havwọ, ukperẹ ana tẹnrovi oborẹ ana ja sabu vwo uvuẹn enyerakpọ ọnana, o fori ne roro kpahen oborẹ i Jehova o veri taghene ọnọ yẹ ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Ana ji sabu roro kodo kpahen ekete i Baibol ri na ha userhumu rẹn ọwan hẹroso i Jehova rhọ.

7. Mesoriẹ e vwo imwẹro taghene obọ i Jehova ọ kpẹtẹ pha-an?

⁷ Udabọ ọrana, wu na sabu rhe roro kpahen oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ nọ i Moses: “Obọ i Jehova ọ kpẹtẹ phan?” Ọkezẹko Jehova ọ gwọlọre ni Moses o roro kpahen oborẹ o vwo omẹgbanhon te, ọrhẹ aruẹ userhumu rọ nọ sabu tiobọnu rẹn aye. Osolobrugwẹ ọnọ sabu yẹ emọ Israel na aranmo, dedevwo aye i ha uvuẹn ato. Osolobrugwẹ no dje omẹgbanhuiẹn phia, rhẹ “obọ ọgbogbanhon ro sereri.” (Ps. 136:​11, 12) Omarana, arha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn, o fo ne vwo ẹhẹn eveva-a, fọkime Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan owuowọnwan.—Ps. 138:​6, 7.

8. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn aruẹ orusọ rẹ emọ Israel buebun i ruru uvuẹn ato na? (Ji ni ifoto na.)

⁸ O jiri-i, Jehova nọ yẹre aye aranmo rẹ aye ina riọ; aye ni mwu afen buebun re se quail. Ọrẹn, emọ Israel na a kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ igbevwunu ọnana-a. Ukpomaran, aye ni vwo ufiuvwele. Aye ne koko i quail buebun. Jehova nọ tuekwẹre kpahen ihworho “ri dje uruemru ufiuvwele phia,” ji ha oja riẹ aye. (Num. 11:​31-34) Ana sabu yono nẹ udje ọrana. O fori na jomarhotọre, neneyo e je rhe vwo ufiuvwele. Sẹ ọwan edafe yanghene ivwiegbere, o fori na damoma koko “efe rhẹ obẹ odjuwu” nyoma re ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọrhẹ Jesu. (Matt. 6:​19, 20; Luke 16:9) Erhe ruẹ omaran, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote edamẹ ọwan.

9. Imwẹro ọgo yo fori ne vwo kpahen Osolobrugwẹ?

⁹ Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn ihworho yi inyenana. Udabọ ọrana, orhọmo ọnọ sabu kpe ọwan ọkezẹko, habaye, ekwakwa ugboma re vwori ọnọ ji sabu va ọwan obọ.b Ọrẹn, Jehova ọ sẹrerhumuji ọwa-an. Ọnọ sẹrorẹ ọwan ji yẹ ọwan omẹgbanhon re ne din ebẹnbẹn ephian. Ana sabu dje ẹruẹhaso ọwan phia rẹn i Jehova taghene ọnọ sabu hẹrote edamẹ ọwan, nyoma re ne roro kpahen erhirhiẹ eva: (1) arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn igho ọrhẹ (2) ọke erhe roro kpahen oborẹ ene ru hẹrote oma ọwan obaro na.

ARHA DẸRUGHWAROGHWU EBẸNBẸN IGHO

10. Ebẹnbẹn ego ya na sabu dẹrughwaroghwu?

¹⁰ Rẹ oba enyerakpọ ọnana o tiẹkẹrẹ ne na, ọwan i fiẹrorhọ taghene erhirhiẹ akpọ na ono biomurhọ. Okpetu usun oseghe, uvweri, oghwọghọ kpregede, yanghene emiamo ekpokpọ ra homaphia, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ghwọghọ igho re vwe roro rhọ, ji lẹrhẹ iruo, enyerẹn yanghene oghwa re vwori va ọwan obọ. Ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan gwọlọ iruo ọkpokpọ, yanghene kpare ekrun ọwan kwa riẹ ekete ọrọrọ rẹ akpọ ọ lọhọ ibiesuọn. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri djephia taghene a hẹroso i Jehova?

11. Me yọ nọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn igho? (Luke 12:​29-31)

¹¹ Izede ọrukaro rọ mai ghanren yẹ ọrẹ wu ne rhenrhen edamẹ enọ rẹn i Jehova. (Prov. 16:3) Rẹ ye nọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren ji vwo ẹhẹn ọfọfọ, ne wu sabu kẹnoma rẹn “ọfiamu” uvuẹn erhirhiẹ na. (Se Luke 12:​29-31.) Rẹ ye nọ ha userhumu wẹn vwo ẹhẹn otemẹ kpahen oborẹ wu vwori vwana. (1 Tim. 6:​7, 8) Gwọlọ irhomu-ẹmro sansan uvuẹn ẹbe ukoko ọwan, ri na ha userhumu wẹn sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn igho. Ihworho buebun i mẹrẹn erere ne, fọkime aye i se irhomu-ẹmro ri ta kpahen akpenyerẹn ọgbogbanhon ri ha uvuẹn jw.org.

12. Enọ ego yi na ha userhumu rẹn Olele Kristi brorhiẹn ro serhọ sekpahen ekruien?

¹² Ihworho ezẹko i rhiabọ dede owian uvuẹn ekete ro serabọ omamọ nẹ ekrun aye, obẹtaye, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene orhienbro ọrana o dje ẹghwanren phia-a. Bọmọke wu ne ki rhiabọ dede owian owuorowu, kiki roro kpahen oborẹ owian na ọnọ hobọte onyerẹnkugbe ekruon rhẹ i Jehova lele, ukperẹ ono rhiẹ igho na ọvo. (Luke 14:28) Nọ oma: ‘Marhẹ owian ọnana ono ru hobọte orọnmo mẹ ọrhẹ ohworho mia rọnmọ? Mi rhe rhiabọ dede owian ọnana, mi na ji sabu rhe riẹ uyono ukoko ọrhẹ owian aghwoghwo na?’ Wu rhe vwo emọ, o ji fo ne wu nọ oma onọ ọnana: ‘Marhẹ mi ne ru “ha ọghwọghwu ọrhẹ ọkpọvi Jehova” mọrọn emọ mẹ, orhianẹ mi vwe rhirhiẹ kẹrẹ aye-e?’ (Eph. 6:4) Jenẹ iroro Osolobrugwẹ suon, ukperẹ ono rhiẹ ihworho ekruon yanghene igbehian ri vwa nyalele iruemru-urhi Baibol.c Tony ro rhirhiẹ Asia, ọ mẹrẹn use sansan rọ nọ wian uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ. Ọrẹn, ọke rọ nẹrhomo ji lele aniẹ ta kpahiẹn, no brorhiẹn rọ nọ kpariroro vrẹn owian na ji ti nẹ uchunu igho rẹ ekrun na ọ ghwọghọ. Tony nọ tare: “Mi sabu ha userhumu rẹn ihworho buebun rhe i Jehova ne, habaye, emọ ame i vwo ẹgwọlọ kpahen urhomẹmro na omamọ. Ekrun mẹ o yono ne taghene ame i rha nyalele urhebro rọ ha uvuẹn Matthew 6:​33, Jehova ọnọ hẹrote ame.”

ỌKE ERHE RORO KPAHEN OBORẸ ENE RU HẸROTE OMA ỌWAN OBARO NA

13. Idjaghwẹ ẹghwanren ego ya na sabu kpare vwana na sabu hẹrote oma ọwan arha ho ne?

¹³ Ana sabu rhe brudu ji vwo ẹhẹn eveva sẹ Jehova ọnọ sabu hẹrote ọwan arha ho ne. Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na wian gbanhon na sabu hẹrote edamẹ ugboma ọwan obaro na. (Prov. 6:​6-11) Orho rhiẹ oborẹ ana sabu ru, o fori na sẹrorẹ igho ra na ha ruiruo obaro na. Itiọrurhomẹmro, igho ọ sẹrorẹ ohworho ibiesuọn. (Eccl. 7:12) Ọrẹn, o fori na kẹnoma rẹn uruemru ra ha edamẹ ugboma karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.

14. Mesoriẹ o fo ne roro kpahen Hebrews 13:5 ọke erhe mwuegbe hẹrhẹ obaro na?

¹⁴ Jesu o gbikun owu ro djephia taghene akpa yo koko igho obuebun, ọrẹn “o fe obaro Osolobrugwẹ-ẹ.” (Luke 12:​16-21) Ọwan e rhe oborẹ odẹrọsa na ono rhirhiẹ-ẹ. (Prov. 23:​4, 5; Jas. 4:​13-15) Re rhiẹ idibo i Kristi na, ọwan a dẹrughwaroghwẹ aruẹ obẹnbẹn owu. Jesu ọ tare taghene ene vi mwuegbe ra na “sẹrerhumuji” ọsoso ekwakwa re vwori, na sabu rhiẹ idibo yi. (Luke 14:​33, ekete ra djokarhọ) Ọnana yẹ oborẹ Ilele Kristi erukaro re rhirhiẹ Judea i ruru. (Heb. 10:34) Uvuẹn ọke ọwan na, imizu ukoko na sansan i kpare ekwakwa ugboma buebun fughwẹ ne, fọkime aye e kwe vwobọrhọ usun oseghe yanghene votu-u. (Rev. 13:​16, 17) Me yọ ha userhumu rẹn aye ru te omaran? Aye i vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ive i Jehova, taghene: “O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.” (Se Hebrews 13:5.) Omarana, ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri na sabu mwuegbe hẹrhẹ obaro na, emru kpregede ọrhọ phia dede, na hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote ọwan.

15. Ukẹro ọgo yo fori nẹ emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi i ha ni emọ aye? (Ji ni ifoto na.)

¹⁵ Uvuẹn ekete ezẹko, esa ọrhẹ ane e vi vwiẹ emọ neneyo emọ na i sabu hẹrote aye uvuẹn ọke ọho. Emiemọ enana ne fiẹrorhọ taghene emọ na ina gwọlọ igho buebun nẹ aye i sabu ru te omaran. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene emiemọ i hẹrote edamẹ emọ aye. (2 Cor. 12:14) Itiọrurhomẹmro, emiemọ ina vi gwọlọ userhumu emọ aye ọke aye a ho, habaye oma ọ merhen emọ aye ine tiobọnu userhumu ọnana. (1 Tim. 5:4) Ọrẹn, o fori nẹ emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi i karorhọ taghene oborẹ ọnọ mai yẹ aye aghọghọ, yẹ ọrẹ aye ina ha userhumu rẹn emọ na rhiẹ idibo i Jehova, ukperẹ ene yono emọ na nẹ aye i hatua ekwakwa ugboma.—3 John 4.

16. Marhẹ emiemọ ine ru mwuegbe emọ aye nẹ aye i sabu hobọtua oma aye? (Ephesians 4:28)

¹⁶ Nyoma udje ọnọ, ha urhebro rẹn emọ nẹ aye i hẹroso i Jehova ji yono oborẹ aye ine ru hẹrote oma aye. Ghwai nẹ ọke aye a ha emọvwerhe, yono aye nẹ aye i rhe ọghanronmẹ re ne rhiẹ ọgba owian. (Prov. 29:21; se Ephesians 4:28.) Aye arha dua ne, ha userhumu rẹn aye ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri obẹ isukuru. O fori nẹ emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi i gwọlọ irhomu-ẹmro ọrhẹ iruemru-urhi Baibol, ri na ha userhumu rẹn emọ aye ha ukẹro ro serhọ ni isukuru. Fọkime ọnana ọnọ ha userhumu rẹn emọ na wian hobọtua oma aye, ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn.

17. Imwẹro ọgo ye vwori?

¹⁷ Idibo i Jehova ri vwo atamwu kpahiẹn, i hẹrosuiẹ taghene o vwo omẹgbanhon ọrhẹ omwemẹ rọ nọ hẹrote edamẹ ugboma aye. Rẹ oba enyerakpọ ọnana o tiẹkẹrẹ ne na, ọwan i fiẹrorhọ taghene ana damẹ esegburhomẹmro ọwan ni. O toro oborẹ ọ phiare-e, jene brorhiẹn ra na hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha omẹgbanhuiẹn hẹrote edamẹ ugboma ọwan. Ọwan i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hobọtua ọwan ọke ephian, fọkime obọ ye ọ kpẹtẹ pha-an.