BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • g21 num. 3 pág. 10-13
  • Kiko Nos Por Siña for di Beibel?

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Kiko Nos Por Siña for di Beibel?
  • Spièrta!—2021
  • Suptema
  • Informashon Similar
  • Kiko Beibel No Ta Bisa?
  • Siensia i e Relato di Génesis
    Bida Ta Obra di un Kreador?
  • Génesis 1:1—“Na Prinsipio Dios a Krea e Shelunan i Tera”
    Splikashon di Teksto di Beibel
  • Kon Bida A Kuminsá Riba Tera?
    Bo Por Disfrutá di Bida pa Semper!—Kurso di Beibel Interaktivo
  • Beibel Ta Kuadra ku Siensia?
    Pregunta Ku Beibel Ta Kontestá
Mas Artíkulo
Spièrta!—2021
g21 num. 3 pág. 10-13

Kiko Nos Por Siña for di Beibel?

“Esaki ta e historia di e shelunan i tera tempu ku nan a wòrdu kreá.” (Génesis 2:4) Ku e palabranan ei, Beibel ta splika kon nos planeta a kuminsá eksistí. Loke Beibel ta bisa ta na armonia ku siensia? Laga nos wak algun ehèmpel.

Na Prinsipio: E shelu físiko i tera a ser kreá

Nos universo semper a eksistí?

Génesis 1:1 ta bisa: “Na prinsipio Dios a krea e shelunan i tera.”

Promé ku aña 1950, hopi sientífiko konosí tabata kere ku nos universo semper a eksistí. Pero a base di loke nan a deskubrí resientemente, mayoria di sientífiko ta rekonosé awor ku nos universo tabatin un komienso.

Kon tera tabata originalmente?

Génesis 1:2 i 9 ta bisa ku ora tera a ser kreá, e tabata “sin forma i bashí,” tapá ku awa.

Sientífikonan ta di akuerdo ku e deskripshon ei. Biólogo Patrick Shih a bisa ku nos planeta a kuminsá ku “un atmósfera ku no tabatin oksígeno pa por a hala rosea . . . E tabata parse un esena di un pelíkula di siensia fikshon.” E revista Astronomy a bisa: “Investigashon resien ta mustra ku na prinsipio planeta Tera tabata kubrí ku awa, kasi bo no por a mira tera.”

Kon nos atmósfera a kambia atraves di tempu?

Génesis 1:3-5 ta indiká ku ora lus a kuminsá penetrá dor di e atmósfera, e fuente di e lus no tabata visibel for di superfisie di tera. Ta mas despues solo i luna a bira visibel for di riba tera.—Génesis 1:14-18.

Beibel no ta bisa ku tur bida riba tera a ser kreá den seis dia di 24 ora

Smithsonian Environmental Research Center a bisa ku na prinsipio nos atmósfera a permití solamente lus dòf yega riba tera. El a sigui bisa: “Drùpel di metan den aire a kubri e tera resien kreá ku un neblina.” Despues, “e neblina di metan a kita i shelu a bira blou.”

Den ki órden sernan bibu a kuminsá aparesé riba tera?

1​—Promé Dia: Lus dòf a penetrá e atmósfera di tera.—Génesis 1:3-5

2​—Di Dos Dia: Awa i un kapa diki di damp ku tabata kubri e tera a separá for di otro kreando un espasio entre nan dos.—Génesis 1:6-8

3​—Di Tres Dia: Awa ku tabata kubri tera a baha i tera seku a aparesé.—Génesis 1:9-13

4​—Di Kuater Dia: A bira posibel pa mira solo i luna for di riba tera.—Génesis 1:14-19

5​—Di Sinku Dia: Dios a krea bestia di laman i para ku ta bula ku e abilidat pa sigui reprodusí segun nan sorto.—Génesis 1:20-23

6​—Di Seis Dia: Dios a krea tantu bestia grandi komo bestia chikitu ku ta biba riba tera. Na final di e di seis dia, Dios a krea e promé pareha humano.—Génesis 1:24-31

Génesis 1:20-27 ta bisa ku piská a ser krea promé, despues para, despues bestia ku ta biba riba tera i finalmente hende. Sientífikonan ta kere ku piská tabat’ei hopi promé ku e promé mamíferonan i ku hende a bini muchu mas despues.

Beibel no ta bisa ku sernan bibu no por eksperensiá kambio atraves di tempu

“Loke Beibel ta bisa na Génesis 1 ta kòrtiku, pero e ta impreshonante kon similar e ta na loke siensia moderno a deskubrí.”—Gerald L. Schroeder, físiko.

Kiko Beibel No Ta Bisa?

Algun hende ta bisa ku Beibel no ta na armonia ku loke sientífikonan a deskubrí. Sinembargo, hopi bes hende ta bisa e kosnan ei pasobra nan no ta komprondé loke Beibel realmente ta bisa.

Beibel no ta bisa ku nos universo òf tera ta eksistí pa solamente 6.000 aña. Mas bien, e ta djis bisa ku nos universo i tera a ser kreá “na prinsipio.” (Génesis 1:1) Beibel no ta bisa eksaktamente kuantu tempu pasá esei tabata.

Beibel no ta bisa ku tur bida riba tera a ser kreá den seis dia di 24 ora. Mas bien, e ta usa e palabra “dia” pa referí na un periodo di tempu. Por ehèmpel, Génesis kapítulo 1 ta papia di seis periodo di tempu ku ta ser yama “dia.” Beibel ta bisa ku e kreashon di nos planeta i di bida riba nos planeta–ku a sosodé durante e seis periodonan di tempu menshoná na Génesis kapítulo 1—a tuma lugá den e periodo di tempu ku Beibel ta yama “e dia ku SEÑOR Dios a traha tera i shelu.” (Génesis 2:4) Pues, kada un di e seis ‘dianan’ di kreashon ku Dios a usa pa prepará tera i krea bida riba dje por ta periodo di tempu hopi largu.

Beibel no ta bisa ku sernan bibu no por eksperensiá kambio atraves di tempu. E buki di Génesis ta bisa ku bestia a ser kreá “segun nan sorto.” (Génesis 1:24, 25) E palabra “sorto” den Beibel no ta un término sientífiko, pero e por referí na un variedat grandi di organismo bibu. Pues, bou di un “sorto” bo por haña diferente espesie òf variedat. Pa e motibu ei, tin kambio ku por tuma lugá den un “sorto” atraves di tempu den e mesun área ku ta resultá den diferente variedat òf espesie. Pero nan ta keda kai bou di mesun “sorto.”

Kiko abo ta pensa?

Manera nos a mira mas promé, Beibel ta splika na un manera simpel i eksakto kon nos universo a kuminsá, kon tera tabata originalmente i kon bida a kuminsá. Pues, no ta posibel tambe ku Beibel a identifiká korektamente Esun ku a krea tur e kosnan ei? Encyclopædia Britannica ta bisa: “Ku orígen di bida [komo] resultado di un suseso sobrenatural,” no ta bai kontra di konosementu sientífiko aktual.”a

Pensa riba esaki:

Lesa Génesis 1:1–2:4. Loke Beibel ta bisa tokante kreashon ta hopi diferente for di e mitonan di ántes tokante kreashon. Por ehèmpel, e babilonionan tabata kere ku e universo i hende a ser kreá for di kadaver di un diosa i for di sanger di un dios. E egipsionan di antigwedat tabata kere ku e dios Ra a krea hende for di lágrima. Na China, algun hende tabata kere ku tur elemento riba tera a bini for di kurpa di un gigante ku a muri i ku hende a bini for di pruga ku tabata biba riba e gigante su kurpa. Ta bisto ku loke Beibel ta bisa tokante kreashon ta hopi diferente for di e mitonan akí. Beibel ta na armonia ku siensia.

Wak e vidio di kuater minüt Nos Universo A Ser Kreá? Buska tema di e vidio riba jw.org.

a Encyclopædia Britannica no ta apoyá e idea ku bida a ser kreá.

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí