BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • g23 num. 1 pág. 9-11
  • Mondi

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Mondi
  • Spièrta!—2023
  • Suptema
  • Informashon Similar
  • Kiko Ta Pasando ku Nos Mondinan?
  • Nos Planeta A Ser Diseñá pa Sobrebibí
  • Loke Hende Ta Purba di Hasi pa Resolvé e Problema
  • Ki Speransa Beibel Ta Duna Nos?
  • E Beneficionan di Selvanan di Yobida
    Spièrta!—1998
  • E Destruccion di Selvanan di Yobida
    Spièrta!—1998
  • Nos Selvanan di Yobida Lo Sobrebibí?
    Spièrta!—1998
  • Kontenido
    Spièrta!—2023
Spièrta!—2023
g23 num. 1 pág. 9-11
Un señora ta kana riba un brùg den un mondi kaminda awa ta kai hopi.

NOS PLANETA POR SOBREBIBÍ?

MONDI

E MONDINAN di nos planeta ku ta yen di palu ta ser kompará ku pulmon ku ta tene un persona na bida. Dikon? Pasobra meskos ku pulmon, palu ta filtra aire. Palu ta apsorbá dióksido di karbon; si no ta pa esei, dióksido di karbon lo a kousa nos daño. Ademas, palu ta saka oksígeno, un komponente importante den e aire ku nos ta inhalá. Den e mondinan rònt mundu, nos ta haña mas o ménos 80 porshento di tur palu i bestia. Sin mondi, nos no por sobrebibí.

Kiko Ta Pasando ku Nos Mondinan?

Tur aña, hende ta kap míles di miónes di palu; mayoria di bes ta pa kultivá tera, esta, prepará e tera pa planta. For di mas o ménos 75 aña pasá te ku awor, mitar di mundu su mondinan kaminda hopi awa ta kai a disparsé.

Ora un mondi ser destruí, tur e benefisionan di su sistema ekológiko i tur loke e mondi ta produsí ta ser destruí huntu kuné.

Nos Planeta A Ser Diseñá pa Sobrebibí

Asta na lugá kaminda hende a kap mayoria di e palunan, e palunan por bolbe kuminsá krese i e mondi por rekuperá. Algun ekólogo a keda sorprendí ora nan a opservá resientemente kon lihé un área kaminda hende a kap hopi palu a logra bira un mondi atrobe. Wak algun ehèmpel:

  • Algun investigadó ta opservando kiko ta pasa den e áreanan kaminda hende ta kap e palunan di un mondi pa kultivá e tera pero despues nan ta stòp di kultiv’é i ta bandoná e área. Un estudio di 2.200 diferente área na Amérika i Wèst Afrika, ku a pasa den un situashon similar, ta mustra ku e áreanan por bolbe na nan estado original denter di dies aña.

  • Segun un estudio ku e revista Science a publiká, e investigadónan ta kalkulá ku den mas o ménos 100 aña, e mondinan por bira bèk manera nan tabata promé ku a kap e palunan.

  • Resientemente, algun sientífiko na Brazil a hasi un estudio pa wak si un mondi ta bolbe bèk na su estado original mas lihé si hende hasi esfuerso pa planta palu einan atrobe. National Geographic a bisa lo siguiente tokante e investigadónan ku tabata enbolbí den e estudio ei: “Nan tabata masha kontentu pa haña sa ku no tabata nesesario pa hende planta palu.” Den apénas sinku aña, e áreanan kaminda nan a hasi investigashon tabata “yen di palu di e área ei atrobe” sin ku mester a planta palu.

    BO TABATA SA?

    Tera Ku Hende A Kultivá Por Bolbe Bira Mondi

    Un plachi ta mustra un área kaminda hende ta kap palu di un mondi pa kultivá e tera i despues ta bandoná e área. Dies aña despues, e tera por rekuperá. Shen òf mas aña despues, nos por ferwagt ku e mondi tin palu grandi atrobe.

    Un área kaminda hende a kap palu pa kultivá e tera tin e kapasidat pa rekuperá riba su mes. Di mes manera, mondi ku ser destruí pa otro motibu tambe por rekuperá.

Loke Hende Ta Purba di Hasi pa Resolvé e Problema

Rònt mundu, hende ta hasi esfuerso pa protehá e mondinan i pa restorá esnan ku a sufri daño. Kiko tabata e resultado? Segun un fuente di Nashonnan Uní, durante e último 25 añanan “hende ta kap 50 porshento ménos palu di mondi rònt mundu.”

Pero esei no ta sufisiente pa salba nos mondinan. Un informe ku e organisashon Global Forest Watch a publiká ta bisa ku “e kantidat di mondi tropikal ku ta ser destruí no a kambia mashá den e último añanan.”

E kompanianan ku ta kap palu pa usa den konstrukshon sin pèrmit di gobièrnu ta gana míles di miónes di dòler. Anto ta e golosidat akí pa ganashi ta e motibu prinsipal pakiko mondi tropikal ta ser destruí.

Un eksperto di mondi ta analisá palu den un mondi.

Algun tim ku ta enkargá ku maneho di mondi ta kòrta un kantidat chikitu di palu ku ta grandi kaba pa asina planta palu nobo na nan lugá pa protehá nos mondinan

Ki Speransa Beibel Ta Duna Nos?

“Yehovaa Dios a planta tur sorto di palu ku tabata mustra masha bunita i ku tabatin bon fruta pa kome.”—Génesis 2:9.

E Kreador di tur mondi a diseñá mondi di tal manera ku nan tin e kapasidat pa rekuperá di e daño ku hende ta kousa na nan. E ke protehá i sostené nos mondinan i e maravioso sistema ekológiko ku tin den nan.

Beibel ta mustra ku Dios lo pone un fin na e manera egoista ku hende ta manehá nos tera su rekursonan, i e ta primintí ku nos planeta i e bida riba dje lo sobrebibí. Wak e artíkulo “Dios Ta Primintí Ku Nos Planeta Lo Sobrebibí,” na página 15.

a Beibel ta bisa ku Dios su nòmber ta Yehova.—Salmo 83:18.

HAÑA SA MAS

Un pareha kasá ta disfrutá di paradeis riba tera.

Dikon nos por tin sigur ku e manera egoista ku hende ta manehá e rekursonan di nos tera lo no destruí nos planeta? Wak e vidio Dikon Dios A Krea Tera? riba jw.org.

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí