Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 7/8 pp. 3-6
  • Sik From Olketa Insect—Problem wea Kamap Big

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Sik From Olketa Insect—Problem wea Kamap Big
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Samting wea Stap Witim Man wea Garem Staka Leg
  • Wei wea Olketa Insect Mekem Iumi Sik
  • Sik Insaed Body Bilong Olketa Insect
  • “Spel” From Sik
  • Why Nao Problem Kamap Big Moa?
    Wekap!—2003
  • Spesol World Bilong Insect
    Wekap!—2000
  • Insaed
    Wekap!—2003
Wekap!—2003
g03 7/8 pp. 3-6

Sik From Olketa Insect​—Problem wea Kamap Big

HEM taem for sleep for wanfala famili long Latin America. Long loving wei, mami putim kava long smol son bilong hem and sei gudnaet. Bat long dark, wanfala blak kissing bug wea body bilong hem shaen and size no kasem thri centimeter, kamaot from wanfala krak long ruf ovarem bed. Hem foldaon long feis bilong datfala pikinini wea sleep and isisi iusim sharp mouth bilong hem for nilam soft skin bilong datfala pikinini. Taem hem fulimap bele bilong hem witim blood, hem duim tu siti wea fulap witim olketa smolfala living samting. Datfala boy no wekap bat hem skrasem feis and rabem datfala siti go insaed ples wea insect baetem hem.

Nomata datfala insect baetem hem wantaem nomoa, datfala pikinini kasem Chagas’ disease. Insaed wan or tufala week, hem kasem hae fever and body bilong hem boela. Sapos hem no dae from datwan, olketa smolfala living samting go ahed for stap long body bilong hem and go insaed heart, olketa nerve and olketa cell insaed body. Maet samting olsem 10 go kasem 20 year go pas bifor hem sik moa. Then maet samfala soa kamap insaed bele, infection long brain, and gogo hem dae from heart hem stop for waka.

Nomata diswan no tru story, hem talem stret hao samfala pipol kasem Chagas’ disease. Long Latin America, maet planti million pipol nao stap long danger for dae from wei wea disfala insect baetem olketa.

Olketa Samting wea Stap Witim Man wea Garem Staka Leg

Encyclopædia Britannica hem sei: “Planti long olketa serious fever wea olketa man kasem, kam from olketa smolfala living samting wea man kasem from olketa insect.” Pipol iusim datfala word “insect” no for minim olketa really insect nomoa—olketa creature wea garem sixfala leg olsem olketa fly, flea, moskito, louse, and beetle—bat tu olketa creature wea garem eitfala leg olsem olketa  mite and tick. Olketa scientist listim evri animal hia long bigfala sekson wea olketa kolem arthropod—bigfala sekson winim eni nara sekson bilong olketa animal—wea garem winim wan million difren kaen.

Big haf bilong olketa insect no savve spoelem olketa man, and samfala barava helpem man. Sapos olketa no stap, planti long olketa plant and tree wea pipol and olketa animal depend long hem for kaikai bae no kasem samting olketa needim for garem frut. Samfala insect help for iusim moa, samting wea hem rabis nomoa. Planti insect kaikaim olketa plant nomoa, and samfala narawan kaikaim olketa nara insect.

Hem tru, olketa man and animal les long samfala insect from wei wea olketa baetem olketa, or from staka tumas stap. Samfala spoelem olketa garden. Bat barava worse wan nao hem olketa insect wea spreadim sik and dae. Duane Gubler from U.S. Centers for Disease Control and Prevention hem sei sik from olketa insect “kosim moa pipol for sik and dae from mek-17 go kasem start bilong mek-20 century winim evri nara samting wea kosim sik.”

Distaem, samting olsem 1-fala long evri 6-fala pipol garem sik wea olketa kasem from olketa insect. Witim wei for mekem olketa man safa, sik wea kam from olketa insect mekem bigfala hevi kamap saed long selen, main wan nao olketa poor kantri wea no garem selen for deal witim problem olsem. Sapos wanfala sik nomoa kamap, hem savve kostim staka selen. Taem datwan happen long west part bilong India long 1994 hem kostim planti billion dollar bilong datfala kantri and samfala nara kantri long world. World Health Organization (WHO) talem hao olketa kantri wea barava poor bae no kamap gud saed long selen go kasem taem man savve kontrolem olketa problem saed long health.

Wei wea Olketa Insect Mekem Iumi Sik

Tufala main wei wea olketa insect pasim sik long iumi stap. First wei hem from olketa insect karem olketa smolfala living samting long body bilong olketa wea kosim sik. Long sem wei wea pipol savve karem kam mud insaed haos from leg hem dirty, Encyclopædia Britannica talem hao “olketa fly savve garem staka million smolfala living samting long leg bilong olketa wea savve kosim sik.” Olsem example, olketa fly savve kamap dirty from siti wea olketa wakabaot antap and savve pasim kam long iumi taem olketa wakabaot long kaikai or drink bilong iumi. Hem nao wei wea olketa man kasem olketa nogud sik olsem typhoid, dysentery, and cholera tu. Olketa fly savve spreadim tu trachoma—wanfala main sik long world wea mekem pipol blind. Trachoma savve mekem pipol blind from hem spoelem cornea—klia part bilong eye wea kavarem iris. Raonem full world, samting olsem 500,000,000 pipol safa from diswan.

Olketa savveman tingse maet olketa cockroach tu, wea kamap staka long olketa ples wea dirty, savve pasim go sik wea olketa karem kam long body bilong olketa. And tu, olketa sei wei wea asthma hem kamap big tumas distaem, especially long olketa pikinini, maet kam from olketa cockroach. Olsem example, tingim Ashley, wanfala girl wea 15 year wea hem stragol for brith long naet from asthma bilong hem. Taem doctor redy for lisin long lung bilong hem, wanfala cockroach hem foldaon from insaed kaleko bilong Ashley and ran akros long tebol.

Sik Insaed Body Bilong Olketa Insect

Taem olketa virus, bacteria, or nara smolfala living samting stap insaed body bilong olketa insect, olketa savve spreadim sik long mek-tu wei—long wei for pasim long olketa man taem insect baetem olketa or long nara wei. Smol namba bilong olketa insect nomoa savve pasim go sik long olketa man long wei olsem. Olsem example, nomata planti thousand difren kaen moskito stap, datfala Anopheles moskito nomoa savve pasim go malaria—mek-tu sik long world wea man savve kasem from nara man. (Tuberculosis nao main wan.)

Nomata olsem, olketa narakaen moskito savve pasim go planti difren kaen sik. WHO report olsem: “Taem iumi tingim evrikaen insect wea savve pasim go sik, moskito nao barava worse wan. Hem spreadim malaria, dengue and yellow fever, and olketa sik hia savve mekem planti handred million pipol sik and killim dae planti million pipol evri year.” Samting olsem 40 percent bilong pipol long earth stap long danger for kasem malaria, and dengue tu. Long planti ples, man stap long danger for kasem tufala evriwan.

Hem tru, no moskito nomoa savve karem kam sik insaed body bilong hem. Olketa tsetse fly savve pasim go olketa smolfala living samting wea savve kosim sleeping sickness, wea spoelem planti handred thousand pipol and wea forcem samfala full community for lusim gudfala farming area bilong olketa. Wei wea olketa blackfly pasim go smolfala living samting wea kosim river blindness, mekem samting olsem 400,000 pipol long Africa blind. Olketa sand fly savve karem olketa smol living samting wea kosim leishmaniasis, sik wea distaem spoelem planti million pikinini and full-grown man raonem world. Sik hia savve spoelem and changem lukluk bilong body and planti taem savve killim man dae tu. Insaed body bilong olketa flea, wea stap klosap evriwea long world, olketa savve garem tapeworm, encephalitis, tularemia, and plague—word wea mekem pipol tingim Black Death, wea insaed sixfala year nomoa killim dae wanfala long evri thrifala man or winim long population bilong Europe long Middle Ages.

Olketa louse, mite, and tick savve pasim go olketa difren kaen typhus, and olketa nara sik tu. Long olketa kantri long world wea no hot tumas olketa tick savve karem datfala nogud sik Lyme disease—main sik wea olketa insect pasim go long pipol long United States and Europe. Wanfala study long Sweden showimaot hao olketa bird wea flae go long difren ples savve karem go olketa tick for planti thousand mile, and tekem kam olketa sik long niu ples. Britannica hem sei: “Olketa tick winim evri nara arthropod (bat no olketa moskito) long namba bilong olketa sik wea olketa savve pasim go long olketa man.” Tru nao, wanfala tick nomoa savve karem thrifala difren kaen smolfala living samting wea kosim sik and savve pasim go evriwan hia nomata hem baetem man wanfala taem nomoa!

“Spel” From Sik

Long year 1877 nomoa olketa scientist pruvim hao olketa insect savve pasim go sik. Start kam from datfala taem, olketa bigfala campaign kamap for kontrolem or finisim olketa insect wea karem sik. Long 1939 olketa start for iusim datfala medicine DDT for killim dae olketa insect, and kasem olketa year bilong 1960, olketa tingse sik from olketa insect hem no bigfala problem for planti kantri, only long Africa nomoa. Long datfala taem, winim wei for kontrolem olketa insect, olketa givim treatment long pipol wea barava sik, and pipol start for no interest for studyim olketa insect and ples wea olketa stap. Olketa scientist wakem olketa niu medicine and hem luk olsem olketa bae faendem wanfala “mirakol medicine” for deal witim enikaen sik. Long datfala taem, world enjoyim “spel” from sik wea insect spreadim. Bat no longtaem datfala spel hem finis. Nextfala article bae storyim why nao olsem.

[Blurb long page 3]

Distaem 1-fala long evri 6-fala man garem sik from olketa insect

[Piksa long page 3]

Datfala kissing bug

[Piksa long page 4]

Olketa fly karem kam samting long leg bilong olketa wea kosim sik

[Olketa piksa long page 5]

Planti insect karem olketa sik insaed body bilong olketa

Olketa blackfly karem river blindness

Olketa moskito karem malaria, dengue, and yellow fever

Olketa louse savve karem typhus

Olketa flea karem encephalitis and olketa nara sik

Olketa tsetse fly savve pasim go sleeping sickness

[Credit Line]

WHO/TDR/LSTM

CDC/James D. Gathany

CDC/Dr. Dennis D. Juranek

CDC/Janice Carr

WHO/TDR/Fisher

[Credit Line long page 4]

Clemson University - USDA Cooperative Extension Slide Series, www.insectimages.org

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem