God Welkamim Evri Nation
FIRSTAEM hem kasem Mali, John barava tinghae long fasin for welkam wea Mamadou and famili bilong hem showim. Taem hem sidaon long graon and firstaem traem wei for kaikai from sem pleit witim evriwan, hem tingting raonem wanem nao best wei for sharem witim olketa hia wea lukaftarem hem, present wea garem barava hae price—datfala Kingdom gud nius from Word Bilong God, Bible. Nomata hem savve long languis bilong France, wea olketa iusim long Mali, John tingting raonem hao hem bae story witim famili hia wea garem barava difren religion and wei for ting long samting.
Diswan mekem John tingim story insaed Bible abaotem taon bilong Babel. Long there God hem konfiusim languis bilong datfala bighed pipol. (Genesis 11:1-9) From diswan, pipol bilong difren languis, religion, and wei for ting long samting kamap long olketa difren part bilong earth. From wei for travel and for muv go long narafala kantri hem kamap samting nating distaem, nomata long ples bilong olketa seleva, staka feisim datfala sem kwestin wea John feisim: Hao nao for sharem hope from Bible witim pipol wea garem difren living?
Example From Bifor Kam
Olsem olketa nara profet long Israel, main sekson wea Jonah story witim hem olketa Israelite. Hem talem profesi taem pipol bilong apostate ten-tribe kingdom ting nating long wei for no honorim God. (2 Kings 14:23-25) Tingim feeling bilong Jonah taem hem kasem datfala spesol assignment for lusim hom kantri bilong hem and go long Assyria for preach long pipol bilong Nineveh, pipol wea garem difren religion and kastom. Maet Jonah no savve long languis bilong pipol bilong Nineveh, or maet hem savve lelebet nomoa. Nomata wanem, Jonah faendem challenge hia hard tumas and hem ranawe.—Jonah 1:1-3.
Hem klia, Jonah need for lanem hao Jehovah God hem no lukim samting wea eye lukim nomoa bat hem lukim heart. (1 Samuel 16:7) Bihaen Jehovah, thru long wanfala mirakol, sevem Jonah from wei for draon, hem komandim hem moa for preach long pipol bilong Nineveh. Jonah obey, and from diswan, big haf bilong olketa long Nineveh repent. Nomata olsem, Jonah no kasem yet stretfala tingting. Thru long wanfala strongfala leson, Jehovah teachim hem hao hem need for changem tingting bilong hem. Jehovah askem Jonah: “Waswe, fitim mi no feel sorre for Nineveh disfala bigfala taon, wea garem winim wan handred and twenti thousand man wea nating savve hao nao raet hand bilong olketa difren from left hand bilong olketa?” (Jonah 4:5-11) Waswe long iumi distaem? Hao nao iumi savve helpem pipol bilong difren living?
Welkamim Olketa Samaritan and Pipol wea No Jew
Long first century, Jesus orderim olketa follower bilong hem for mek-disaepol long pipol bilong evri nation. (Matthew 28:19) Diswan hem no isi for olketa. Olketa disaepol bilong Jesus olketa Jew and, olsem Jonah, olketa getius for story nomoa witim pipol wea garem sem living and kastom olsem olketa. And tu, nogud tingting bilong olketa nara Jew bae mekem hard for olketa tu. Bat, Jehovah directim olketa samting wea happen mekem olketa servant bilong hem savve grow long wei for luksavve long will bilong hem for olketa.
First step hem for winim nogud tingting midolwan olketa Jew and Samaritan. Olketa Jew nating kaban witim olketa Samaritan. Bat, tu-thri taem nao Jesus redyim wei for olketa Samaritan acceptim gud nius long future. Hem showim wei wea hem no teksaed taem hem story witim datfala Samaritan woman. (John 4:7-26) Long narataem, thru long tokpiksa abaotem kaenfala Samaritan, hem showim long wanfala Jew wea strong long religion hao pipol wea no Jew tu savve showaot love for neiba. (Luke 10:25-37) Long taem wea Jehovah markem for olketa Samaritan kamap part bilong Christian kongregeson, Philip, Peter, and John—wea evriwan long olketa Jew—preach long pipol long Samaria. Message bilong olketa mekem bigfala hapi kamap long datfala taon.—Acts 8:4-8, 14-17.
Sapos olketa Jew Christian feelim hem lelebet hard for lovem olketa Samaritan, wea olketa relative, hem masbi moa hard for showaot love long olketa wea no Jew, or olketa Gentile, wea olketa Jew lukdaonem and heitim. Nomata olsem, bihaen Jesus dae, samting wea divaedem Jew Christian from olketa Gentile hem finis. (Ephesians 2:13, 14) For helpem Peter acceptim disfala niu arrangement, Jehovah showim hem wanfala vision wea Hem talem Peter for “no kolem dirty, samting wea God mekem klin.” Then spirit bilong Jehovah leadim hem go long wanfala Gentile wea nem bilong hem Cornelius. Taem Peter minim tingting bilong God—hao hem shud no kolem gentile no klin bikos God hem mekem hem klin—God muvim hem for sei: “Tru nao, mi luksavve hao God hem no saed witim eniwan, bat long evri nation man wea fraet long hem and duim raeteous fasin nao hem acceptim.” (Acts 10:9-35) Peter barava sapraes taem God showimaot hem acceptim Cornelius and famili bilong hem thru long wei wea hem pourim holy spirit long olketa!
Paul—Aposol Long Olketa Nation
Ministry bilong Paul hem nambawan example bilong hao Jehovah hem mekem olketa servant bilong hem for grow long wei for lovem and helpem evrikaen pipol. Long taem wea Paul kamap Christian, Jesus talem hao Paul bae karem nem bilong Hem long olketa nation. (Acts 9:15) Then Paul go long Arabia, maet for ting raonem purpose bilong God for iusim hem for talemaot gud nius long olketa nation.—Galatians 1:15-17.
Long first missionary gogo bilong hem, Paul showim strong for preach long olketa wea no Jew. (Acts 13:46-48) Jehovah blessim waka bilong Paul, wanfala pruv hao aposol hia duim samting followim arrangement bilong Jehovah. Wei wea Paul minim evribit tingting bilong Jehovah hem showaot taem hem no fraet for stretem Peter, from Peter hem garem nogud feeling wea showaot long wei wea hem no kaban witim olketa brata bilong hem wea no Jew.—Galatians 2:11-14.
Moa pruv hao God hem directim waka wea Paul duim hem showaot taem holy spirit stopem Paul for preach long Bithynia, wanfala province bilong Rome. (Acts 16:7) Datwan hem no raet taem. Bihaen nao samfala bilong Bithynia kamap Christian. (1 Peter 1:1) Insaed vision, wanfala man bilong Macedonia barava askem Paul olsem: “Muv kam long Macedonia and helpem mifala.” Paul savve hem shud changem gogo bilong hem mekem hem savve talemaot gud nius long datfala province bilong Rome.—Acts 16:9, 10.
Wei wea Paul savve change fitim ples kasem big test taem hem preach long olketa bilong Athens. Olketa law bilong Greece and Rome stopem eni niu wei for worshipim difren god or religion. Love bilong Paul for pipol muvim hem for lukluk gud long wei bilong religion bilong olketa. Long Athens hem lukim wanfala altar wea garem toktok “long God wea Man No Savve.” Hem iusim diswan taem hem givim witness. (Acts 17:22, 23) Hem barava gud wei for startim message bilong hem long wei wea kaen and wea showaot respect!
Paul masbi hapi tumas for ting bak long olketa gud samting wea kamaot from waka bilong hem olsem aposol long olketa nation! Hem help for startim olketa kongregeson long Corinth, Philippi, Thessalonica, and olketa taon long Galatia wea insaed olketa hem staka wea no Jew. Hem helpem olketa man and woman bilong faith, olsem Damaris, Dionysius, Sergius Paulus, and Titus. Hem nambawan privilege for lukim pipol wea no bin savve long Jehovah or Bible, for acceptim truth bilong Christian Wei! Abaotem wei wea hem helpem olketa wea no Jew for savve long truth, Paul hem sei: “Long disfala wei mi no mekem hem goal bilong mi for talemaot gud nius long ples wea olketa talemaot finis nem bilong Christ, . . . bat, olsem olketa raetem: ‘Olketa wea no kasem eni message abaotem hem bae lukim, and olketa wea no herem yet bae minim.’ ” (Romans 15:20, 21) Waswe, iumi savve share for talemaot gud nius long pipol bilong difren kantri?
Helpem Evri Pipol Bilong Earth
Solomon hem prea long Jehovah abaotem olketa wea no Israelite wea kam worship long temple long Jerusalem. Hem ask strong olsem: “Letem iuseleva lisin kam from heven, ples wea iu stap long hem, and iu mas duim fitim evri samting wea man from difren ples hem askem from iu; mekem evri pipol bilong earth maet savve long nem bilong iu.” (1 Kings 8:41-43) Long planti kantri distaem, staka thousand wea talemaot Kingdom garem disfala sem feeling. Olketa meetim pipol wea olsem pipol bilong Nineveh wea, long spiritual wei, ‘nating savve hao nao raet hand bilong olketa difren from left hand bilong olketa.’ And olketa wea preachim Kingdom barava want for garem part insaed wei wea olketa profesi abaotem wei for hipimap olketa tru worshiper from staka difren nation hem fulfill.—Isaiah 2:2, 3; Micah 4:1-3.
Long sem wei wea pipol from Christendom acceptim Bible message bilong hope, pipol from difren religion tu go ahed for duim olsem. Hao nao diswan shud affectim iuseleva? Testim iuseleva long honest wei. Sapos iu feel olsem iu garem nogud feeling for man from difren ples, aotem long wei for mekem grow love.a No rejectim pipol wea God hem willing for acceptim olketa.—John 3:16.
Preparem mind bilong iu bifor iu story long pipol from difren ples. Savve gud long biliv bilong olketa, wari bilong olketa, and wei wea olketa tingim samting; then lukaotem samting wea iufala evriwan bae agree long hem. Showimaot gud fasin and feeling for pipol. Stap klia from wei for raoa and wei for strong hed, buildimap man. (Luke 9:52-56) Taem iu duim olsem, iu bae mekem Jehovah hapi, “wea will bilong hem nao for evri difren kaen man mas sev and kasem stretfala savve bilong truth.”—1 Timothy 2:4.
Iumi hapi tumas for garem pipol from staka difren ples midolwan iumi long kongregeson! (Isaiah 56:6, 7) Hem barava muvim heart bilong iumi for distaem herem nem olsem Mamadou, Jegan, Reza, and Chan, and no just Mary, John, Stephen, and Tom! Barava nao, “wanfala bigfala door wea lead go for waka hem open” for iumi. (1 Corinthians 16:9) Letem iumi iusim disfala chance front long iumi for talemaot datfala invitation wea God bilong iumi wea no teksaed, Jehovah, hem offerim for welkamim pipol bilong evri nation!
[Footnote]
a Lukim Awake!, July 8, 1996, page 5-7, “Walls That Block Communication.”
[Olketa Piksa long page 23]
Paul sharem gud nius witim pipol evriwea taem hem change fitim olketa
. . . long Athens
. . . long Philippi
. . . long taem hem travel