Kasem Gudfala Samting From Loving-Kaeness Bilong Jehovah
“Hu nao wise? Hem bae . . . ting strong long olketa samting wea Jehovah duim wea showimaot loving-kaeness bilong hem.”—PSALM 107:43.
1. Wanem taem nao toktok “loving-kaeness” firstaem kamap insaed long Bible, and wanem nao olketa kwestin abaotem disfala fasin wea iumi bae ansarem?
SAMTING olsem 4,000 year go finis, Lot, son bilong brata bilong Abraham sei olsem abaotem Jehovah: “Iu . . . mekem loving-kaeness bilong iu kamap moa big.” (Genesis 19:19) Diswan nao firstaem wea datfala toktok “loving-kaeness” hem kamap insaed long Bible. Jacob, Naomi, David, and olketa nara servant bilong God story tu abaotem disfala fasin bilong Jehovah. (Genesis 32:10; Ruth 1:8; 2 Samuel 2:6) Tru nao, toktok “loving-kaeness” and “olketa loving-kaeness” kamap samting olsem 250 taem insaed New World Translation of the Holy Scriptures. Bat wanem nao loving-kaeness bilong Jehovah? Hem showim diswan long hu bifor? And hao nao iumi kasem gudfala samting from datwan distaem?
2. Why nao hem hard for talem mining bilong Hebrew word wea olketa transleitim “loving-kaeness,” and wanem nao wanfala transleison wea fitim?
2 Insaed Bible, olketa transleitim “loving-kaeness” from wanfala Hebrew word wea garem barava deep mining, dastawe planti languis no garem wanfala word wea talemaot full mining bilong hem. So, olketa transleison olsem “love,” “mercy,” and “faithful fasin” no showimaot full mining bilong hem. Bat, datfala buk Theological Wordbook of the Old Testament sei “loving-kaeness” nao hem “showimaot mining wea klosap semsem witim datfala word.” New World Translation of the Holy Scriptures—With References iusim “loyal love” olsem narafala transleison bilong Hebrew word wea olketa transleitim “loving-kaeness.”—Exodus 15:13; Psalm 5:7; footnote.
Difren From Love and Loyal Fasin
3. Hao nao loving-kaeness hem difren from love?
3 Loving-kaeness, or loyal love, hem join long klos wei witim olketa fasin olsem love and loyal fasin. Nomata olsem, hem difren from tufala hia long samfala important wei. Tingim wei wea loving-kaeness and love tufala difren. Man savve lovem olketa samting and idea. Bible story abaotem wei for “lovem wine and oil” and “lovem wisdom.” (Proverbs 21:17; 29:3) Bat loving-kaeness hem samting wea fitim pipol, no olketa idea or samting wea no garem laef. Olsem example, Exodus 20:6 story abaotem pipol taem hem sei Jehovah hem “showimaot loving-kaeness long thousand genereson.”
4. Hao nao loving-kaeness hem difren from loyal fasin?
4 Hebrew word wea olketa transleitim olsem “loving-kaeness” hem garem moa mining winim datfala toktok “loyal fasin.” Long samfala languis, “loyal fasin” hem planti taem minim fasin wea man shud showimaot long samwan wea hae winim hem. Bat olsem wanfala woman wea duim research hem talem, saed long Bible, loving-kaeness “hem planti taem minim opposite samting: hao datwan wea moa hae hem loyal long datwan wea wik or poor or anda long hem.” Dastawe King David savve askem Jehovah olsem: “Mekem feis bilong iu shaen long servant bilong iu. Long loving-kaeness bilong iu sevem mi.” (Psalm 31:16) David, wea garem need, hem askem Jehovah, datwan wea barava strong, for showimaot loving-kaeness, or loyal love long hem. From datwan wea garem need no garem eni paoa ovarem datwan wea hae, datwan wea hae hem willing for showimaot disfala loving-kaeness and no eniwan forcem hem.
5. (a) Wanem nao samfala part bilong loving-kaeness bilong God wea showaot insaed Word bilong hem? (b) Wanem wei wea Jehovah showimaot loving-kaeness nao bae iumi lukluk long hem?
5 Man wea raetem psalm hem sei: “Hu nao wise? Hem bae lukluk long olketa samting . . . wea Jehovah duim wea showimaot loving-kaeness bilong hem.” (Psalm 107:43) Loving-kaeness bilong Jehovah savve sevem and keepim man sef. (Psalm 6:4; 119:88, 159) Hem protectim man and lead go for helpem man hia for winim olketa trabol. (Psalm 31:16, 21; 40:11; 143:12) From disfala fasin, nomata man hem sin hem savve kamap gud moa. (Psalm 25:7) Taem iumi reviewim samfala story long Bible and lukim olketa nara scripture, bae iumi lukim hao loving-kaeness bilong Jehovah hem (1) showaot long olketa akson and (2) hem samting wea olketa faithful servant bilong hem kasem.
Wei for Sev—Showimaot Loving-Kaeness
6, 7. (a) Hao nao Jehovah showimaot long kliafala wei loving-kaeness bilong hem for Lot? (b) Wanem taem nao Lot storyim loving-kaeness bilong Jehovah?
6 Maet best wei for luksavve long hao big nao loving-kaeness bilong Jehovah hem for lukluk long olketa story insaed Bible wea showimaot disfala fasin. Long Genesis 14:1-16, hem storyim hao olketa enemy kasholem and tekem Lot, son bilong brata bilong Abraham. Bat Abraham go sevem Lot. Laef bilong Lot stap long danger moa taem Jehovah disaed for distroem wicked taon bilong Sodom, wea Lot and famili bilong hem stap.—Genesis 18:20-22; 19:12, 13.
7 Bifor Sodom hem distroe, olketa angel bilong Jehovah leadim Lot and famili bilong hem go aot from datfala taon. Long datfala taem, Lot sei: “Servant bilong iu kasem favor long eye bilong iu wea mekem loving-kaeness bilong iu kamap moa big, diswan iu showimaot taem iu keepim soul bilong mi laef.” (Genesis 19:16, 19) Lot showimaot from toktok hia hao hem luksavve Jehovah showim bigfala loving-kaeness long hem taem hem sevem hem. Long disfala story, loving-kaeness bilong God hem showaot long wei wea hem sevem and keepim man laef.—2 Peter 2:7.
Loving-Kaeness Bilong Jehovah and Wei for Lead
8, 9. (a) Wanem nao assignment bilong servant bilong Abraham? (b) Why nao servant hia prea for loving-kaeness bilong God, and wanem nao happen taem hem go ahed for prea?
8 Long Genesis chapter 24, iumi read abaotem narafala wei wea God showimaot loving-kaeness, or loyal love. Hem storyim taem wea Abraham hem givim paoa long servant bilong hem for go long kantri bilong olketa relative bilong Abraham for faendem wanfala waef for son bilong hem Isaac. (Verse 2-4) Datfala assignment hem hard, bat datfala servant hem sure angel bilong Jehovah bae leadim hem. (Verse 7) Gogo datfala servant kasem wanfala well aotsaed long “taon bilong Nahor (maet Haran or wanfala ples klosap) long taem wea olketa woman kam for tekem wata. (Verse 10, 11) Taem hem lukim olketa woman hia kam klosap, hem savve datwan nao important taem long assignment bilong hem. Bat hao nao bae hem luksavve long raet wan?
9 From hem luksavve hem needim help bilong God, servant bilong Abraham prea olsem: “Jehovah, God bilong masta bilong mi Abraham, mekem hem happen, plis, front long mi tuday and duim loving-kaeness long masta bilong mi Abraham.” (Verse 12) Hao nao Jehovah bae showimaot loving-kaeness bilong hem? Datfala servant ask for wanfala saen for mekem hem luksavve long young woman wea God chusim. (Verse 13, 14) Wanfala woman duim evri samting wea servant hia askem long Jehovah. Hem barava olsem woman hia herem prea bilong datfala servant! (Verse 15-20) From hem sapraes fogud, datfala servant “lukluk strong long hem witim sapraes.” Nomata olsem, hem need for pruvim samfala important samting. Waswe, disfala woman wea luk naes hem wanfala relative bilong Abraham? Waswe, hem no marit? So datfala servant stap “kwaet for savve sapos Jehovah mekem gogo bilong hem win or nomoa.”—Verse 16, 21.
10. Why nao servant bilong Abraham luksavve Jehovah showimaot loving-kaeness long masta bilong hem?
10 No longtaem bihaen, datfala young woman sei hem “dota bilong Bethuel wea hem son bilong Milcah, wea hem bornem from Nahor [brata bilong Abraham].” (Genesis 11:26; 24:24) Long datfala taem servant hia luksavve Jehovah ansarem prea bilong hem. From hem hapi tumas, hem baodaon and sei: “Praisem Jehovah God bilong masta bilong mi Abraham, wea no lusim loving-kaeness bilong hem and trust bilong hem long masta bilong mi. Mi wea gogo, Jehovah hem leadim mi long haos bilong olketa brata bilong masta bilong mi.” (Verse 27) Taem hem leadim hem, God showimaot loving-kaeness long Abraham, masta bilong servant hia.
Loving-Kaeness Bilong God Katem Daon Pain and Trabol and Givim Protection
11, 12. (a) Taem hem kasem wanem trabol nao Jehovah showimaot loving-kaeness long Joseph? (b) Hao nao loving-kaeness bilong God hem showaot long samting wea happen long Joseph?
11 For next story iumi lukluk long Genesis chapter 39. Hem abaotem Joseph, great-granson bilong Abraham, wea olketa sellim olsem slave go long Egypt. Nomata olsem, “Jehovah stap witim Joseph.” (Verse 1, 2) Tru nao, Potiphar, nomata hem man bilong Egypt and masta ovarem Joseph, hem luksavve Jehovah stap witim Joseph. (Verse 3) Nomata olsem, Joseph feisim wanfala bigfala test. From waef bilong Potiphar sei Joseph trae forcem hem for duim sex witim hem, olketa putim Joseph long prison. (Verse 7-20) “Long prison hol” nao ‘olketa taemap leg bilong hem witim chain, soul bilong hem go insaed olketa iron chain.’—Genesis 40:15; Psalm 105:18.
12 Wanem nao happen long datfala hardfala taem? “Jehovah go ahed for stap witim Joseph and showimaot loving-kaeness long hem.” (Verse 21a) Wanfala akson bilong loving-kaeness hem lead go for startim olketa samting for happen wea katem daon pain and trabol wea Joseph garem. Jehovah openem wei for “mekem bigman bilong prison haos hapi” long Joseph. (Verse 21b) From diswan, bigman hia givim hem position for lukaftarem olketa nara prisoner. (Verse 22) Then, Joseph meetim datfala man wea gogo story abaotem hem long Pharaoh, datfala ruler bilong Egypt. (Genesis 40:1-4, 9-15; 41:9-14) Gogo, king apim Joseph for kasem position bilong mek-tu ruler long Egypt, wea mekem hem duim wanfala waka for sevem laef bilong pipol long land bilong Egypt taem bigfala hangre kamap. (Genesis 41:37-55) Joseph start for safa from taem hem 17 year and diswan go ahed for winim 12-fala year! (Genesis 37:2, 4; 41:46) Bat insaed olketa year wea hem safa and kasem trabol, Jehovah God showimaot loving-kaeness long Joseph long wei wea hem protectim hem from bigfala trabol tumas and keepim hem sef for spesol waka long purpose bilong God.
Loving-Kaeness Bilong God Nating Savve Fail
13. (a) Wanem toktok bilong loving-kaeness nao stap long Psalm 136? (b) Wanem nao loving-kaeness?
13 Jehovah evritaem showimaot loving-kaeness bilong hem for olketa Israelite olsem wanfala pipol. Psalm 136 sei hao loving-kaeness bilong hem, hem sevem olketa (Verse 10-15), leadim olketa (Verse 16), and protectim olketa. (Verse 17-20) God showimaot tu loving-kaeness bilong hem long olketa man wanwan. Man wea showimaot loving-kaeness long olketa nara man duim olsem taem hem help long bigfala need wea kamap. Taem hem story abaotem loving-kaeness, wanfala buk abaotem Bible sei: “Hem wanfala akson wea protectim or saportim laef. Hem wei for duim samting for samwan wea kasem trabol or wei for safa.” Wanfala man storyim olsem “love wea showaot long akson.”
14, 15. Why nao iumi sure Lot hem wanfala servant bilong God wea hem appruvim?
14 Olketa story long Genesis wea iumi lukim finis showaot hao Jehovah nating fail for showim loving-kaeness long olketa wea lovem hem. Lot, Abraham, and Joseph garem difren living and kasem olketa difren kaen trabol. Olketa no perfect, bat Jehovah appruvim olketa olsem olketa servant bilong hem, and olketa needim spesol help bilong hem. Iumi savve kasem comfort taem iumi savve hao loving Father bilong iumi long heven showimaot loving-kaeness long olketa man olsem.
15 Lot disaedem samfala samting long wei wea no wise wea lead go for trabol. (Genesis 13:12, 13; 14:11, 12) Nomata olsem, hem showimaot olketa gudfala fasin. Taem tufala angel bilong God kasem Sodom, Lot welkamim tufala. (Genesis 19:1-3) Witim faith hem warnim tufala son-in-law bilong hem abaotem wei wea Sodom klosap for distroe. (Genesis 19:14) Tingting bilong God abaotem Lot hem stap long 2 Peter 2:7-9, wea sei: “[Jehovah] sevem raeteous Lot, wea feel nogud tumas long olabaot fasin bilong olketa pipol wea brekem law—bikos datfala raeteous man, from wanem hem lukim and herem taem hem stap midolwan long olketa evriday, hem mekem raeteous soul bilong hem safa bikos long olketa samting wea olketa duim wea brekem law—Jehovah savve hao for sevem pipol wea garem fasin for lovem God from test.” Tru nao, Lot hem wanfala raeteous man, and toktok long hia showaot hem man wea garem fasin for lovem God. Olsem hem, iumi enjoyim loving-kaeness bilong God taem iumi duim waka bilong “holy fasin and waka wea showimaot fasin for lovem God.”—2 Peter 3:11, 12.
16. Wanem gudfala samting nao Bible talem abaotem Abraham and Joseph?
16 Story long Genesis chapter 24 talemaot klia wei wea Abraham fren long klos wei witim Jehovah. Firstfala verse sei “Jehovah blessim Abraham long evri samting.” Servant bilong Abraham kolem Jehovah “God bilong masta bilong mi, Abraham.” (Verse 12, 27) And disaepol James sei Abraham hem “raeteous” and “olketa kolem hem ‘fren bilong Jehovah.’” (James 2:21-23) Joseph tu hem olsem. Klos wei for fren midolwan Jehovah and Joseph hem showaot klia long Genesis chapter 39. (Verse 2, 3, 21, 23) And tu, disaepol Stephen sei olsem abaotem Joseph: “God stap witim hem.”—Acts 7:9.
17. Wanem nao iumi lanem from example bilong Lot, Abraham, and Joseph?
17 Olketa wea kasem loving-kaeness bilong Jehovah wea iumi just story abaotem garem gudfala wei for fren witim Jehovah God and duim purpose bilong God long olketa difren wei. Olketa feisim hardfala samting wea olketa seleva kanduit winim. Samting wea stap long danger hem nao laef bilong Lot, wei wea famili laen bilong Abraham go ahed, and wei for protectim spesol assignment bilong Joseph. Jehovah nomoa savve givim olketa need bilong thrifala hia wea lovem God, and hem duim datwan taem hem duim samting wea showimaot loving-kaeness. Sapos iumi want for kasem loving-kaeness bilong God for olowe, iumi mas fren long klos wei witim hem, and go ahed for duim will bilong hem.—Ezra 7:28; Psalm 18:50.
Olketa Servant Bilong God Kasem Gudfala Samting
18. Wanem nao samfala scripture long Bible showimaot abaotem loving-kaeness bilong Jehovah?
18 Loving-kaeness bilong Jehovah “hem fulimap earth,” and iumi tinghae tumas long disfala fasin bilong God! (Psalm 119:64) Witim full heart iumi duim samting wea man wea raetem psalm hem talem: “Letem pipol talem thankiu long Jehovah for loving-kaeness bilong hem and olketa nambawan waka bilong hem long olketa son bilong man.” (Psalm 107:8, 15, 21, 31) Iumi hapi from Jehovah showimaot loving-kaeness long olketa servant wea hem appruvim—maet wanwan or olsem wanfala grup. Long prea, datfala profet Daniel talem hao Jehovah hem “tru God, dat Wan wea nambawan and dat Wan wea mekem man fraet, wea keepim covenant and loving-kaeness long olketa wea lovem hem and olketa wea keepim komandment bilong hem.” (Daniel 9:4) King David prea olsem: “Go ahed long loving-kaeness bilong iu long olketa wea savve long iu.” (Psalm 36:10) Iumi hapi tumas from Jehovah showimaot loving-kaeness long olketa servant bilong hem! —1 Kings 8:23; 1 Chronicles 17:13.
19. Long next article, wanem nao olketa kwestin wea iumi bae lukluk long olketa?
19 Tru tumas, iumi kasem gudfala samting olsem pipol bilong Jehovah! For join witim gudfala samting from love wea God showim long evri man, iumi kasem olketa spesol blessing wea kamaot from loving-kaeness, or loyal love bilong Father bilong iumi long heven. (John 3:16) Hem moa tru hao long taem bilong need iumi kasem gudfala samting from disfala spesol fasin bilong Jehovah. (Psalm 36:7) Bat hao nao iumi savve showimaot semkaen loving-kaeness olsem Jehovah God? Waswe, iumi wanwan go ahed for showimaot disfala nambawan fasin? Iumi bae lukluk long olketa kwestin hia and samfala moa long next article.
Waswe, Iu Remember?
• Wanem nao narafala transleison for “loving-kaeness” wea stap insaed Bible?
• Hao nao loving-kaeness hem difren from love and loyal fasin?
• Wanem nao olketa wei wea Jehovah showimaot loving-kaeness long Lot, Abraham, and Joseph?
• Wanem comfort nao iumi savve kasem from wei wea Jehovah showimaot loving-kaeness long taem bifor?
[Piksa long page 13]
Waswe, iu savve hao God showimaot loving-kaeness long Lot?
[Olketa Piksa long page 15]
Witim loving-kaeness bilong hem, Jehovah leadim servant bilong Abraham
[Olketa Piksa long page 16]
Jehovah showimaot loving-kaeness taem hem protectim Joseph