Jehovah Nao “Datwan for Givim Reward Long Olketa wea Barava Luk Aotem Hem”
“Man wea kam long God mas bilivim hao hem stap and hem kamap datwan for givim reward long olketa wea barava luk aotem hem.”—HEBREWS 11:6.
1, 2. Why nao maet samfala servant bilong Jehovah stragol witim wei for feel olsem olketa no fit?
BARBARA hem sei: “Mi wanfala Jehovah’s Witness for klosap 30 year finis, bat no enitaem mi feel olsem mi fit for garem datfala nem. Nomata mi pioneer and kasem plande nara spesol assignment, olketa samting hia no mekem mi biliv long heart bilong mi hao mi fit for olsem wanfala Witness.”a Keith talem semkaen samting. Hem sei: “Samfala taem mi feel olsem mi no fit bikos olketa servant bilong Jehovah garem plande reason for hapi, bat mi nating hapi nomoa. Diswan mekem mi feel guilty, wea mekem mi feel worse go moa.”
2 Plande faithful servant bilong Jehovah bifor kam and distaem tu, stragol witim olketa feeling olsem. Waswe iu? Maet iu nao kasem plande problem, bat luk olsem olketa nara Christian enjoyim laef, no garem eni problem, and hapi nomoa. Maet datwan mekem iu feel olsem Jehovah no appruvim iu and iu tingse iu no fit for hem tingim iu. No kwiktaem for ting olsem. Bible promisim iumi: “[Jehovah] no ting nating or lukdaonem olketa hevi bilong man wea safa; and hem no haedem feis bilong hem from man olsem, and taem hem singaot long God for help, hem herem.” (Psalm 22:24) Datfala profesi toktok abaotem Messiah showimaot hao Jehovah hem herem olketa faithful wan bilong hem and hem givim reward long olketa tu.
3. Why nao olketa hevi bilong disfala world affectim iumi evriwan?
3 Olketa hevi bilong disfala world affectim evriwan, nomata pipol bilong Jehovah tu. Iumi stap long world wea enemy bilong Jehovah, Satan, hem rulim. (2 Corinthians 4:4; 1 John 5:19) Olketa servant bilong Jehovah kamap main target bilong Satan, bat Jehovah no duim olketa mirakol for protectim olketa. (Job 1:7-12; Revelation 2:10) Dastawe, go kasem taem wea God stretem evri samting, iumi mas “gohed strong long taem bilong trabol” and “gohed for prea,” witim fasin for feel sure hao Jehovah hem kea for iumi. (Romans 12:12) Iumi mas no letem olketa hevi bilong disfala world mekem iumi tingse God bilong iumi, Jehovah, no lovem iumi!
Example Bilong Olketa wea Gohed Strong Bifor
4. Storyim samfala example bilong olketa faithful servant bilong Jehovah wea gohed strong taem olketa kasem hard samting.
4 Plande servant bilong Jehovah from bifor kam needim fasin for gohed strong for deal witim hard samting wea olketa kasem. Olsem example, “soul bilong [Hannah] barava feel nogud” from hem no garem pikinini, and datwan mekem hem tingse God nating tingim hem. (1 Samuel 1:9-11) Taem Queen Jezebel hem aftarem Elijah for killim hem dae, Elijah hem fraet and prea long Jehovah: “Diswan hem tumas nao! O Jehovah, tekem awe soul bilong mi distaem, from mi semsem nomoa olsem olketa laen dadi bilong mi.” (1 Kings 19:4) And masbi aposol Paul barava feel nogud from wei wea hem no perfect taem hem sei: “Taem mi laek duim samting wea stret, samting wea nogud hem stap insaed long mi.” Hem sei moa: “Mi wanfala iusles man nomoa!”—Romans 7:21-24.
5. (a) Wanem nao reward wea Jehovah givim long Hannah, Elijah, and Paul? (b) Hao nao Word bilong God savve comfortim iumi sapos iumi stragol witim feeling for ting daonem iumiseleva?
5 Iumi savve hao Hannah, Elijah, and Paul gohed strong for servem Jehovah, and Hem givim bigfala reward long olketa. (1 Samuel 1:20; 2:21; 1 Kings 19:5-18; 2 Timothy 4:8) Nomata olsem, olketa stragol witim staka difren feeling olsem sorre, feeling for lus hope, and fraet. Dastawe, iumi shud no sapraes sapos samfala taem iumi garem kaen feeling olsem. Bat, wanem nao iu savve duim sapos hevi long laef mekem iu daotem sapos Jehovah hem lovem iu? Iu savve kasem comfort from Word bilong God. Olsem example, long fasfala article, iumi storyim hao Jehovah kaontem finis ‘evri hair long hed bilong iu.’ (Matthew 10:30) Datfala toktok encouragem iumi from hem showimaot Jehovah hem barava interest long olketa servant bilong hem wanwan. Tingim tu tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow. Sapos Jehovah lukim nomata olketa smol bird hia wea foldaon long graon, hard for hem no luksavve long nogud samting wea kasem iu.
6. Hao nao Bible savve comfortim olketa wea stragol witim feeling for ting daonem seleva?
6 Waswe, hem tru hao Creator bilong iumi wea garem bigfala paoa, Jehovah God, savve ting long iumi olketa man wea no perfect olsem spesol long hem? Ia! For tok stret, plande scripture long Bible pruvim datwan. Taem iumi ting raonem olketa scripture hia, iumi savve talem sem toktok olsem man wea raetem psalm wea sei: “Taem plande tingting for wari kamap insaed long mi, olketa toktok bilong iu for givim comfort nao lukaftarem soul bilong mi.” (Psalm 94:19) Bae iumi lukluk long samfala toktok olsem from Word bilong God for helpem iumi minim gud hao God hem tinghae long iumi and bae givim iumi reward sapos iumi gohed for duim will bilong hem.
“Spesol Samting” Bilong Jehovah
7. Thru long Malachi, Jehovah talem wanem profesi for datfala nogud nation for encouragem olketa?
7 Long olketa year bilong 400 B.C.E., olketa Jew duim olketa barava nogud samting. Olketa priest acceptim olketa animal wea nating fitim and sakrifaesim olketa long altar bilong Jehovah. Olketa judge teksaed. Wei for iusim demon paoa, laea, raverave fasin, and adultery hem big tumas. (Malachi 1:8; 2:9; 3:5) Malachi talem wanfala sapraesing profesi long disfala nogud nation. Gogo, Jehovah bae mekem pipol bilong hem kamap gud moa. Datfala profesi hem sei: “‘Olketa mas kamap pipol bilong mi,’ Jehovah bilong olketa army hem talem, ‘long day wea mi mekem kamap wanfala spesol samting bilong mi. And mi bae showimaot fasin for kea long olketa, olsem wanfala man hem showimaot fasin for kea long son bilong hem wea servem hem.’”—Malachi 3:17.
8. Why nao Malachi 3:17 hem fitim tu datfala big crowd?
8 Profesi bilong Malachi hem fulfill distaem tu long olketa anointed Christian, wea olketa nao datfala spiritual nation wea garem 144,000 member. Tru nao, datfala nation hem “wanfala spesol samting” long Jehovah. (1 Peter 2:9) Profesi bilong Malachi savve encouragem tu datfala “big crowd,” wea ‘standap front long throne and front long Lamb, and werem white kaleko.’ (Revelation 7:4, 9) Olketa hia kamap wanfala sekson witim olketa anointed wan, anda long wanfala Shepherd, Jesus Christ.—John 10:16.
9. Why nao pipol bilong Jehovah “wanfala spesol samting” long hem?
9 Hao nao Jehovah ting long olketa wea chus for servem hem? Olsem Malachi 3:17 talem, hem ting long olketa long sem wei wea wanfala loving dadi ting long son bilong hem. And lukim naesfala wei wea hem kolem pipol bilong hem “wanfala spesol samting.” Olketa nara Bible transleitim disfala verse olsem “samting wea miseleva ownim,” “best samting bilong mi,” and “olketa ston bilong mi wea garem hae price.” Why nao Jehovah ting long olketa wea servem hem olsem olketa barava spesol? Wanfala reason hem bikos hem God wea garem fasin for tinghae. (Hebrews 6:10) Hem kam klos long olketa wea heart muvim olketa for servem hem, and hem ting long olketa olsem spesol samting.
10. Long wanem wei nao Jehovah protectim pipol bilong hem?
10 Waswe, iu ownim wanfala samting wea barava spesol long iu? For sure iu bae trae hard for no letem eni samting spoelem datwan. Hem tu hao Jehovah ting long “spesol samting” bilong hem. Hem tru, hem no protectim pipol bilong hem from evri sorre and nogud samting wea happen long laef. (Ecclesiastes 9:11) Bat Jehovah savve protectim and bae protectim olketa faithful servant bilong hem long spiritual wei. Hem givim strong wea olketa needim for gohed taem eni hard samting kasem olketa. (1 Corinthians 10:13) Dastawe Moses sei olsem long olketa Israelite bifor: “No fraet and kamap strong. . . . God bilong iu Jehovah hem march witim iu. Hem bae no lusim iu or leavim iu evribit.” (Deuteronomy 31:6) Jehovah hem givim reward long pipol bilong hem. Olketa nao “wanfala spesol samting” long hem.
Jehovah “Datwan for Givim Reward”
11, 12. Hao nao wei for luksavve long Jehovah olsem datwan for givim reward savve helpem iumi deal witim feeling for daotem love bilong hem?
11 Nara samting wea pruvim Jehovah hem tinghae long olketa servant bilong hem, hem wei wea hem givim reward long olketa. Hem talem olketa Israelite: “‘Testim mi, plis, long disfala samting,’ Jehovah bilong olketa army hem sei, ‘for faendemaot sapos mi bae openem olketa gate bilong heven and barava kapsaetem wanfala blessing long iufala go kasem taem wea no eniwan wantem eni samting moa.’” (Malachi 3:10) Gogo Jehovah bae givim laef olowe long olketa servant bilong hem olsem reward. (John 5:24; Revelation 21:4) Disfala reward wea winim evri samting hem showimaot barava bigfala love and kaenfala fasin bilong Jehovah. Hem showim tu hao hem barava tinghae long olketa wea chus for servem hem. Taem iumi ting long Jehovah olsem datwan wea kaen tumas for givim reward, hem savve helpem iumi for deal witim eni feeling for daotem love bilong God for iumi. Jehovah nao encouragem iumi for ting long hem olsem datwan for givim reward! Paul hem raet olsem: “Man wea kam long God mas bilivim hao hem stap and hem kamap datwan for givim reward long olketa wea barava luk aotem hem.”—Hebrews 11:6.
12 Iumi tinghae long wei wea Jehovah promis for givim reward long iumi, bat main reason why iumi servem hem nao hem bikos iumi lovem hem. Nomata olsem, hem no selfish or rong for hope for kasem datfala reward. (Colossians 3:23, 24) From hem lovem and tinghae long olketa wea luk aotem hem, Jehovah nao duim samting for givim reward long olketa.
13. Why nao ransom hem nambawan pruv hao Jehovah hem lovem iumi?
13 Nambawan wei wea Jehovah showimaot hem tinghae long olketa man hem wei wea hem provaedem ransom for olketa. Aposol John hem raet olsem: “God lovem world tumas dastawe hem givim only Son wea hemseleva nao wakem, mekem evriwan wea showimaot faith long hem no need for dae bat kasem laef olowe.” (John 3:16) Wei wea God provaedem ransom sakrifaes bilong Jesus Christ hem barava pruvim hao hem no stret for iumi tingse iumi iusles or for tingse Jehovah kanduit lovem iumi. Tru nao, from Jehovah peim barava hae price for iumi—hem nao laef bilong Son bilong hem—iumi savve feel sure hem barava lovem iumi.
14. Wanem nao showimaot tingting bilong Paul abaotem ransom?
14 Dastawe, sapos iu garem feeling for ting daonem iuseleva, ting raonem datfala ransom. Ting long datwan olsem wanfala present wea Jehovah givim long iu. Datwan nao samting wea aposol Paul duim. Hem sei: “Mi wanfala iusles man nomoa!” Bat then hem gohed for sei: ‘Thankiu long God thru long Jesus Christ Lord bilong mi,’ wea “lovem mi and givim hemseleva for mi.” (Romans 7:24, 25; Galatians 2:20) Taem hem talem datwan, Paul no tinghae long hemseleva, bat hem trustim hao Jehovah tinghae long hem. Olsem Paul, iu tu mas lane for ting long datfala ransom olsem wanfala present wea God givim for iu. Jehovah hem strongfala man for sev and hem datwan wea long loving wei givim reward tu.
Keakea Long Olketa Trik Bilong Satan
15-17. (a) Hao nao Devil mekius long feeling bilong man for ting daonem hemseleva? (b) Iumi savve kasem wanem encouragement from samting wea happen long Job?
15 Nomata olsem, maet iu faendem hem hard yet for bilivim hao toktok from Word bilong God for comfortim iumi hem barava fitim iu. Maet iu feel olsem datfala reward for kasem laef long niu world bilong God hem samting wea olketa narawan fit for kasem, bat iu barava no fit. Sapos iu feel olsem, wanem nao iu savve duim?
16 For sure iu savve long kaonsel bilong Paul for olketa long Ephesus, wea sei: “Werem full kaleko for faet wea kam from God mekem iufala savve stand strong againstim evri trik bilong Devil.” (Ephesians 6:11) Taem iumi tingim olketa trik wea Satan iusim for trapim pipol, maet iumi tingim kaen samting olsem wei for lovem tumas material samting and dirty fasin, and datwan hem tru. Olketa temptation olsem trapim plande pipol bilong God long bifor kam and distaem tu. Bat iumi mas tingim nara kleva trik bilong Satan—wei wea hem trae hard for mekem pipol biliv Jehovah God no lovem olketa.
17 Devil hem savve tumas for mekius long olketa feeling olsem for mekem pipol no interest long God. Tingim toktok wea Bildad talem for Job: “Hao nao man nating savve stret front long God, or hao nao man wea born long woman savve klin? Lukim! Moon hem stap and hem no braet; and olketa star nating klin long eye bilong hem. So hem barava hard for man wea olsem wanfala worm, and son bilong man, wea hem wanfala worm, for klin!” (Job 25:4-6; John 8:44) Masbi toktok hia barava mekem Job wikdaon! So no letem Satan mekem iu feel wikdaon. Long narasaed, hem gud for savve long olketa trik bilong Satan mekem iu no fraet, and iu fit for faet strong for duim stret samting. (2 Corinthians 2:11) Nomata Jehovah need for stretem Job, reward wea hem givim for wei wea Job gohed strong hem dabol bilong evri samting wea hem lusim.—Job 42:10.
Jehovah “Hem Winim Heart Bilong Iumi”
18, 19. Hao nao God hem “winim heart bilong iumi,” and wanem nao mining bilong datfala toktok hem ‘savve long evri samting’?
18 Tru nao, hem savve hard for aotem feeling for ting daonem iumiseleva sapos datwan hem deep insaed long iumi. Bat, spirit bilong Jehovah savve helpem iu for isisi aotem ‘olketa strongfala tingting . . . wea againstim savve bilong God.’ (2 Corinthians 10:4, 5) Taem olketa feeling olsem hem kamap big tumas, tingim disfala toktok bilong aposol John: “From diswan bae iumi savve iumi garem truth, and front long hem bae iumi mekem heart bilong iumi no wari long eni samting wea heart maet judgem iumi long hem, bikos God hem winim heart bilong iumi and savve long evri samting.”—1 John 3:19, 20.
19 Wanem nao mining bilong datfala toktok “God hem winim heart bilong iumi”? Samfala taem, maet heart bilong iumi hem judgem iumi, especially taem samting mekem iumi barava luksavve long olketa wik point bilong iumi and wei wea iumi no perfect. Or maet iumi growap kam witim tingting for sei iumi iusles, and datwan mekem iumi tingse nomata iumi trae hard, Jehovah no savve acceptim eni samting wea iumi duim. Toktok bilong aposol John promisim iumi hao Jehovah hem winim evri tingting hia! Jehovah luksavve long gud samting insaed long iumi and samting wea iumi fit for duim and hem no lukluk olowe long olketa mistek bilong iumi. Hem savve tu long samting wea muvim iumi and wanem iumi laek for duim. David hem raet olsem: ‘Hem savve gud hao hem wakem iumi, and hem tingim hao iumi dust.’ (Psalm 103:14) Tru nao, Jehovah hem savve long iumi winim iumiseleva!
“Crown wea Luk Naes Tumas” and “Turban Bilong King”
20. Profesi bilong Isaiah showimaot wanem abaotem hao Jehovah hem ting long olketa servant bilong hem?
20 Thru long profet Isaiah, Jehovah givim hope long pipol bilong hem bifor for go bak long hom bilong olketa. Taem olketa stap olsem prisoner long Babylon, datfala promis bae barava comfortim and givim hope long olketa hia wea feel wikdaon! Jehovah storyim taem wea olketa bae stap moa long homland bilong olketa taem hem sei: “Iu mas kamap wanfala crown wea luk naes tumas long hand bilong Jehovah, and wanfala turban bilong king long hand bilong God bilong iu.” (Isaiah 62:3) Disfala toktok bilong Jehovah mekem pipol bilong hem luk naes and kasem honor. Hem duim sem samting for spiritual nation bilong Israel distaem. Hem olsem hem liftimap olketa for evriwan luk kam and tinghae long olketa.
21. Hao nao iu savve feel sure Jehovah bae givim reward long iu for wei wea iu gohed strong?
21 Nomata disfala profesi hem fulfill long olketa anointed wan, hem showimaot tu honor wea Jehovah hem givim long evriwan wea servem hem. So, taem iu daotem sapos God hem lovem iu, no forget hao nomata iu no perfect, Jehovah tinghae long iu olsem “wanfala crown wea luk naes tumas” and “wanfala turban bilong king.” So gohed for mekem heart bilong hem hapi long wei for trae hard for duim will bilong hem. (Proverbs 27:11) Sapos iu duim olsem, iu savve sure hao Jehovah bae givim iu reward for wei wea iu faithful for gohed strong!
[Footnote]
a Mifala changem samfala nem.
Waswe, Iu Remember?
• Long wanem wei nao iumi “wanfala spesol samting” long Jehovah?
• Why nao hem important for ting long Jehovah olsem datwan for givim reward?
• Wanem nao olketa trik bilong Satan wea iumi mas keakea long hem?
• Hao nao God hem “winim heart bilong iumi”?
[Piksa long page 26]
Paul
[Piksa long page 26]
Elijah
[Piksa long page 26]
Hannah
[Piksa long page 28]
Word bilong God hem fulap witim toktok for comfortim iumi