Kwestin From Reader
Taem Jesus Christ talem 12-fala aposol for go preach, waswe, hem talem olketa for tekem walking stik and werem sandol?
Samfala pipol tingse thrifala Gospel wea storyim taem wea Jesus talem olketa aposol for go preach, no storyim sem samting. Bat taem iumi comparem wanem olketa Gospel hia storyim, bae iumi savve wanem nao Jesus minim. Firstaem, comparem wanem Mark and Luke raetem. Mark sei: “[Jesus] talem olketa tu for no tekem eni bred, and for no tekem eni basket, or selen long paos bilong olketa bat for tekem nomoa wanfala walking stik, werem sandol, and for no tekem eni kaleko.” (Mark 6:7-9) Luke sei: “No tekem eni walking stik, basket, eni bred, or selen, and no tekem eni kaleko.” (Luke 9:1-3) Luk olsem tufala aposol hia raetem difren samting. Mark sei olketa aposol savve tekem walking stik and werem sandol, bat Luke sei olketa mas no tekem eni samting, nomata walking stik tu. Luke no storyim eni samting abaotem wei for werem sandol.
For savve wanem Jesus minim, tingim sem toktok wea thrifala Gospel talem. Samting wea Mark and Luke storyim and wanem Matthew 10:5-10 talem, hem for olketa aposol “no tekem eni kaleko.” Olketa aposol werem kaleko finis, so olketa mas no tekem nara kaleko moa taem olketa go preach. Semsem tu, olketa werem sandol finis. Mark talem for olketa “werem sandol” wea olketa garem finis and no tekem narawan moa. Waswe long walking stik? The Jewish Encyclopedia sei: “Luk olsem hem kastom bilong olketa Hebrew bifor for evritaem tekem walking stik.” (Gen. 32:10) Mark storyim hao olketa aposol mas “no tekem” eni samting bat datfala walking stik wea olketa holem taem Jesus talem olketa for go preach. So olketa wea raetem thrifala Gospel hia strongim point wea Jesus laek for talem. Hem nao for olketa aposol no go for peim staka samting bikos datwan bae mekem olketa delay for startim preaching waka.
Matthew tu mekhae long diswan bikos hem herem wanem Jesus talem and hem raet abaotem. Jesus sei: “No tekem eni gold, silver, or copper selen long paos bilong iufala. No tekem eni basket for putim kaikai long hem taem iufala gogo raon bikos wakaman fit for kasem kaikai. And tu, no tekem eni kaleko, walking stik, or sandol.” (Matt. 10:9, 10) Waswe long sandol wea olketa aposol werem and walking stik wea olketa holem? Jesus no sei for olketa aposol torowem wanem olketa garem finis bat hem minim for olketa no tekem eni samting moa. Why nao hem talem datwan? Bikos “wakaman fit for kasem kaikai.” Hem nao main point wea Jesus talem. Diswan fitim kaonsel wea Jesus talem long Sermon long Maunten. Olketa shud no wari abaotem wanem olketa bae kaikaim, drinkim, or werem.—Matt. 6:25-32.
Nomata thrifala Gospel hia here olsem olketa talem difren samting, wanem olketa raetem minim sem samting nomoa. Taem olketa aposol go preach, olketa shud tekem nomoa wanem olketa garem finis and no wari for tekem nara samting moa. Why nao olsem? Bikos Jehovah bae givim evri samting wea olketa needim.
Hu nao “olketa naesfala woman” wea Solomon storyim?—Eccl. 2:8.
Iumi no barava savve, bat maet hem olketa woman wea garem bignem wea kam for visitim Solomon long haos bilong hem.
Long Ecclesiastes chapter 2, Solomon storyim staka samting wea hem duim, wea wanfala nao hem olketa bigfala building wea hem wakem. Hem sei: “Mi kolektem tu silver and gold and olketa samting bilong king and mi rul ovarem staka ples. Mi garem olketa man and woman for singsing and olketa naesfala woman wea olketa man tinghae long olketa.”—Eccl. 2:8.
Staka savveman sei “olketa naesfala woman” wea Solomon storyim hem olketa woman from difren ples wea hem maritim and olketa concubine wea switim hem for worshipim olketa false god. (1 Ki. 11:1-4) Bat datwan hem no stret. Taem Solomon raetem datfala toktok, hem meetim finis “olketa naesfala woman” wea hem raet abaotem. Long datfala taem, Jehovah hapi long Solomon from hem givim holy spirit long hem for raetem samfala buk long Bible. Hard for Jehovah duim datwan long olketa year bihaen, taem Solomon garem staka handred waef and concubine and hem worshipim olketa false god.
Long Ecclesiastes, Solomon sei “hem trae for faendem olketa naesfala toktok and for raetem olketa toktok wea tru.” (Eccl. 12:10) Hem savve long olketa word for “waef,” “queen,” and “concubine,” bikos hem iusim olketa word hia taem hem raetem samfala buk long Bible. (Prov. 5:18; 12:4; 18:22; Eccl. 9:9; Song of Sol. 6:8, 9) Bat long Ecclesiastes 2:8, Solomon no iusim eni word hia.
Hebrew word wea iumi transleitim “olketa naesfala woman” long Ecclesiastes 2:8 hem stap wanfala taem nomoa long Bible. Samfala savveman sei olketa no barava savve long mining bilong datfala word. Staka pipol wea transleitim Bible sei datfala toktok long Ecclesiastes 2:8 hem minim staka naesfala woman. Samfala Bible transleison, olsem New World Translation, transleitim datwan olsem “olketa naesfala woman” wea fitim datfala mining.
From staka pipol savve abaotem Solomon, datwan mekem queen bilong Sheba wea rich tu for herem nius abaotem hem and kam visitim hem. Hem barava sapraes long wanem hem lukim and herem. (1 Ki. 10:1, 2) Maet datwan mekem iumi for savve hu nao Solomon minim taem hem sei “olketa naesfala woman.” Maet Solomon storyim olketa woman wea garem bignem wea kam visitim hem long haos bilong hem taem hem worshipim Jehovah yet.