Hao Nao “Death Culture” Kamap Big?
“Planti thousand kilometer stap midolwan olketa young refugee bilong Kosovo and olketa pikinini bilong America wea lukim raf fasin and experiencem nara nogud samting, bat tufala sekson hia maet no farawe tumas saed long feeling.”—Marc Kaufman, The Washington Post.
Nomata iumi laekem or nomoa, dae hem affectim iumi evriwan. Diswan hem tru nomata wea iumi stap—insaed wanfala kantri wea fulap witim raf fasin or ples wea garem kwaet living lelebet.
“DEATH CULTURE” showaot klia distaem long bigfala namba bilong pipol wea feel sorre, wari, depend long drug, killim dae baby long bele, duim samting for spoelem seleva, suisaed, and killim dae staka pipol wantaem. Professor Michael Kearl, long Department of Sociology and Anthropology bilong Trinity University long San Antonio, Texas, U.S.A., explainim disfala wei for iusim tingting bilong dae: “From end bilong mek-twenti century bilong iumi [1999], iumi lukim hao . . . dae hem kamap wanfala main paoa wea muvim laef, strong, and living. Dae hem main idea wea muvim olketa religion, idea, politik, arts and medical saed bilong iumi. Hem muvim pipol for baem olketa niuspepa and insurance policy, hem mekem olketa television program bilong iumi interesting, and . . . bihaenem olketa industry bilong iumi tu.” Letem iumi lukluk long samfala example bilong disfala spesol problem, wea olketa kolem death culture, wea showaot long taem bilong iumi.
Sellim Olketa Samting for Faet
“Death culture” hem showaot evriday long wei for sellim olketa samting for faet. Olketa iusim samting for faet for killim dae olketa soldia, bat planti wea dae olketa pipol wea no soldia, olsem olketa woman and pikinini. Long olketa war, nomata hem midolwan pipol bilong wanfala kantri or nomoa, laef hem evritaem cheap. Haomas nao kost bilong wanfala bullet for killim man dae?
Wei wea pablik isi nomoa for peim gun long samfala kantri hem mekem barava nogud wei kamap for killim dae man wanwan and olketa grup bilong man tu. Bihaen sutsut long secondary skul bilong Littleton, Colorado, pipol tok againstim bigfala wei for sellim olketa gun and wei wea hem isi nomoa for olketa pikinini savve kasem. Namba bilong young pipol wea dae long raf wei long United States hem big tumas—Newsweek magasin sei samting olsem 40-fala insaed wanfala week. Long olketa hia, klosap 90 percent nao samwan sutim. Diswan hem semsem olsem 150 sutsut long Littleton evri year!
World Bilong Hapitaem
Olketa movie mekius long subject bilong dae. Olsem example, wanfala movie maet mekem luk naes tumas dirty fasin, raf fasin, baem and sellim drug, or criminal and diswan daonem wei wea laef and stret fasin hem barava important. Olketa movie stap tu wea mekem dae kamap olsem wanfala love story—wea showimaot kastom story bilong laef bihaen dae and wei wea dae man hem kam bak for visitim olketa wea laef—wea diswan mekem dae kamap olsem smol samting.
Diswan hem tru tu long samfala television program and music. Olketa nius report sei tufala wea killkill long Littleton olketa tinghae tumas long wanfala rock singer wea kasem bignem from “homosexual, satan acting” wea hem duim, and olketa song bilong hem wea garem “theme bilong bighed fasin and dae.”
Long United States, olketa reviewim wei wea olketa scalem olketa television program for protectim young pipol for no lukim samting wea maet barava spoelem olketa. Samting wea kamaot from diswan hem spoelem goal bilong olketa. Jonathan Alter sei insaed long Newsweek magasin hao diswan “maet mekem olketa pikinini barava laekem samting hia wea tambu.” Hem sei for mekem olketa wea bihaenem diswan for feel shame long nius, President Clinton mas “readim long pablik nem bilong olketa big company (and bigman bilong olketa)” wea no mekem nomoa olketa movie wea showim man busarem nara man and mekem ‘gang rap’ music, bat tu olketa wea mekem olketa computer-game program wea mekem pikinini for “ ‘luk olsem’ hem killim dae pipol.”
Dae Insaed Olketa Video Game and Long Internet
Insaed buk bilong hem The Deathmatch Manifesto, Robert Waring storyim why olketa young pipol laekem tumas olketa game bilong dae.a Mr. Waring biliv hao wanfala andagraon sekson bilong pipol wea pleim olketa game hia start from disfala spesol samting. Samting wea olketa game hia duim nao, olketa no lanem man, bat teachim hem for kill. Waring hem sei: “For plei witim laef man from eniwea long world, and trae for win, hem big samting. Hem isi tumas for diswan pullim man.” Olketa stael piksa wea kamap long olketa game hia barava trapim olketa young wan. From samfala no garem Internet, olketa baem video-game for iusim long television long haos. Olketa narawan go long ples wea olketa savve rentim video-game machine and duim faet wea ‘luk olsem’ really faet witim nara pipol go kasem taem wea wanfala hem dae.
Nomata olketa “deathmatch” game hem followim age bilong pleia, tru samting nao no eniwan savve kontrolem gud. Eddie wea 14 year from United States sei olsem: “Planti taem pipol sei iu no big inaf yet, bat olketa no stopem iu for baem [datfala game].” Hem enjoyim wanfala game wea planti pipol sutsut. Nomata parents bilong hem savve long diswan and no laekem, olketa no savve chekim hem for lukim sapos hem pleim datfala game or nomoa. Wanfala teenager sei olsem: “Winim eni narawan, genereson bilong mifala hem no garem feeling for feel nogud long raf fasin. Olketa television nao teachim pikinini distaem winim parents, and television supplyim raf samting wea olketa pikinini laekem.” John Leland, wea raet insaed Newsweek magasin, sei olsem: “From samting olsem 11 million teenage iusim Internet [long United States], moa and moa young wan stap insaed wanfala ples wea parents hard for go long hem.”
Kaen Living wea Lead Go Long Dae
Waswe long fasin wea aotsaed long world bilong olketa “deathmatch” game and raf movie? Nomata long really laef iumi no insaed long wanfala faet witim olketa bigfala animal, living bilong planti pipol hem garem fasin wea spoelem seleva. Olsem example, nomata pipol garem gud famili, health system, and nara pipol givim warning abaotem danger bilong wei for smoke and iusim drug, olketa fasin hia go ahed for kamap moa big. For planti diswan lead go for dae young tumas. For mekem bigfala profit, olketa big bisnis and pipol wea sellim drug go ahed for mekius long wari, feeling bilong no eni hope, and wei wea pipol poor long spiritual saed.
Hu Nao Bihaenem Evri Samting Hia?
Waswe, Bible storyim dae olsem wanfala subject bilong hapitaem? Waswe, olketa pipol wea garem kaen living wea lead go long dae garem gudfala reason for datwan? Nomoa. For olketa tru Christian, olsem aposol Paul, dae hem wanfala “enemy.” (1 Corinthians 15:26) Olketa Christian no ting long dae olsem samting wea olketa laekem and enjoyim bat, olsem samting wea againstim nature, samting wea kamaot from sin and bighed fasin againstim God. (Romans 5:12; 6:23) Dae hem barava no part long firstfala purpose bilong God for man.
Satan nao hem “kosim dae.” Olketa kolem hem “man for killim dae man,” no from hem killim man dae stret, bat bikos hem iusim laea fasin for duim diswan, taem hem switim pipol for duim sin, taem hem mekhae long fasin wea spoelem man and killim man dae, and tu hem mekem grow tingting for killim man dae insaed mind and heart bilong olketa man, woman, and pikinini tu. (Hebrews 2:14, 15; John 8:44; 2 Corinthians 11:3; James 4:1, 2) Bat, why nao young pipol nao main wan wea hem targetim? Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa?
[Footnote]
a Long olketa “Deathmatch” game, disfala review sei “olketa pleia mas killim dae narawan long game wea garem thri-dimension network.”
[Piksa long page 7]
“Winim eni narawan, genereson bilong mifala hem no garem feeling for feel nogud long raf fasin”