Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g01 10/8 pp. 4-7
  • Botom Bilong Heit

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Botom Bilong Heit
  • Wekap!—2001
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Wei for No Savve and Fraet
  • Why Raf Fasin Hem Big Tumas?
  • Poisonim Mind
  • Only Wei for Aotem Evribit Heit
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Why Nao Wei for Heit Hem Big Tumas Distaem?—Wat Nao Bible Talem Abaotem Datwan?
    Samfala Topic Moa
  • Why Nao Wei for Heit Gohed?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2022
  • Heit Hem Kamap Big Evriwea
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
Samfala Moa
Wekap!—2001
g01 10/8 pp. 4-7

Botom Bilong Heit

HEIT kamap long start bilong history bilong man. Story bilong Bible long Genesis 4:8 hem sei: “So taem tufala stap yet long field Cain hitim brata bilong hem Abel and killim hem dae.” Man wea raet long Bible John hem ask olsem: “For wanem nao hem killim hem dae? Bikos olketa waka bilong hemseleva hem nogud, bat olketa waka bilong brata bilong hem [hem] raeteous.” (1 John 3:12) Abel dae bikos long wanfala main samting wea kosim fasin for heit: jealous fasin. Proverbs 6:34 hem sei: “Strong feeling for kros wea wanfala man garem nao hem jealous fasin.” Distaem, wei for jealous long position long living, riches, olketa samting wea nara kantri garem, and olketa nara samting moa hem go ahed for kosim pipol for againstim narawan.

Wei for No Savve and Fraet

Bat jealous fasin hem wanfala nomoa long planti nara samting wea kosim fasin for heit. Planti taem, wei for no savve and fraet mekem fasin for heit kamap. Wanfala young member bilong wanfala grup wea heitim pipol from difren color skin sei:“Bifor mi lanem fasin for heit, mi lane for fraet.” Wei for fraet olsem planti taem kamaot from wei for no savve. Olsem The World Book Encyclopedia hem talem, pipol wea garem nogud feeling againstim nara pipol “no laek for luksavve long pruv wea stap. . . . Olketa man wanwan wea garem nogud feeling againstim nara pipol laek for twistim, or no laek for tingim tru samting wea no agree witim tingting bilong olketa.”

Wea nao olketa tingting hia kam from? Wanfala information service long internet hem sei: “Olketa samting wea happen bifor nao mekem planti long diskaen fasin kamap, bat olketa samting wea iumi kasem long living tu mekem disfala wei for teksaed kamap.”

Olsem example, long United States, wei for baem and sellim pipol for slave mekem nogud feeling kamap midolwan olketa white man and pipol wea laen bilong olketa kam from Africa—olketa nogud feeling wea go ahed kam kasem distaem. Planti taem, nogud tingting abaotem pipol wea garem difren color skin hem start from parents and tufala pasim go long olketa pikinini. Wanfala white man wea heitim pipol wea garem difren color skin talemaot hao hem mekem grow disfala nogud feeling “nomata hem nating meetim olketa blak pipol.”

Samfala bilivim tu hao pipol wea difren from olketa seleva olketa nogud. Disfala tingting maet kamaot from wanfala nogud samting wea man wea garem difren color skin or kastom duim long man wea garem diskaen tingting. From datwan, olketa kwiktaem tingse evriwan wea garem sem color skin or kastom mas olsem nao.

Nomata bighed tingting hem barava nogud for man wanwan, hem savve kosim dae taem hem kasem full nation or tribe. Wei for bilivim hao kantri wea man kam from, color skin, kastom, or languis nao mekem man hae winim nara pipol savve mekem bighed tingting kamap and tu xenophobia (fasin for heitim eniwan or eni samting wea difren). Insaed mek-20 century, bighed tingting olsem evritaem showaot long raf wei.

Interesting samting, fasin for heit and bighed tingting no evritaem abaotem color skin or nation wea man kam from. Man for duim research Clark McCauley long University bilong Pennsylvania raetem hao “wei for divaedem olketa man long tufala grup savve mekem wei for favorim wanfala grup kamap.” Wanfala class-thri teacher showimaot wei wea diswan tru taem hem duim wanfala test. Hem divaedem class bilong hem insaed tufala grup—olketa pikinini wea garem blue eye and olketa pikinini wea garem brown eye. Insaed shortfala taem nomoa, fasin for enemy kamap midolwan tufala grup hia. Nomata wei for saedem wanfala grup long olketa smol samting olsem wei for teksaed long sem sport team savve lead go long raf fasin.

Why Raf Fasin Hem Big Tumas?

Bat why nao fasin for enemy olsem hem evritaem showaot long raf wei? Olketa man for duim research savve lukluk gud insaed olketa problem olsem bat olketa no savve givim eni really ansa. Clark McCauley mekem bigfala list bilong olketa research wea pipol duim long disfala subject abaotem raf fasin. Hem story abaotem wanfala research olsem wea showimaot hao “criminal fasin hem join witim wei for faet and winim olketa war.” Olketa man for research faendem hao long “olketa nation wea tekpart long World War I and World War II, especially olketa nation long saed wea winim olketa war hia, wei for killim man dae hem kamap moa big bihaen war hem finis.” Olsem Bible talem, iumi stap long wanfala taem bilong war. (Matthew 24:6) Waswe, maet olketa war olsem nao mekem olketa nara difren kaen raf fasin kamap big?

Olketa narafala man for research trae for explainim raf fasin bilong olketa man thru long samting wea man born witim. Wanfala research study trae for sei hao samfala kaen raf fasin hem join witim “low level bilong serotonin long brain.” Narafala idea wea planti favorim hem wei wea raf fasin hem insaed blood bilong iumi. Wanfala scientist bilong politik sei “wanfala big part bilong [heit] nao maet man hem born kam witim.”

Bible seleva talem hao olketa man wea no perfect born kam witim nogud fasin and wei for short long samting. (Genesis 6:5; Deuteronomy 32:5) Tru nao, olketa toktok hia hem fitim evri man. Bat no evri man heitim nara pipol long wei wea no balance. Datwan hem samting wea man lanem. Dastawe, wanfala man for studyim mind bilong pipol Gordon W. Allport wea staka pipol savve long hem lukim hao olketa baby “no savve . . . showimaot olketa nogud fasin. . . . Baby savve tingim gud samting nomoa, hem laek go klosap long evri kaen samting, evri kaen man.” Diswan saportim idea hao raf fasin, wei for garem nogud feeling againstim pipol from difren ples, and heit hem olketa fasin wea man lanem. Wei wea olketa man savve lanem fasin for heit hem samting wea olketa teacher bilong heit mekius long hem.

Poisonim Mind

Main wan long diswan nao hem olketa leader bilong olketa difren kaen heit grup, olsem olketa neo-Nazi bolhed and Ku Klux Klan. Olketa grup hia evritaem lukaotem olketa young wan wea isi for pullim from olketa famili wea no garem gudfala living for joinim olketa. Olketa young wan wea no feel sef and feel iusles maet feelim saport bilong olketa heit grup.

Internet hem barava strongfala tul wea samfala pipol iusim for encouragem fasin for heit. No longtaem go nomoa olketa kaontem 1,000 Web site wea encouragem wei for heit long Internet. The Economist magasin talem toktok bilong man wea ownim wanfala heit Web site wea tok praod olsem: “Diswan givim mifala chance for talemaot tingting bilong mifala long staka thousand pipol.” Web site bilong hem garem tu “Page Bilong Olketa Pikinini.”

Taem olketa young wan luk thru long Internet for music, olketa savve herem music wea encouragem wei for heit. Kaen music olsem hem evritaem laod and raf tumas, and garem toktok for heitim pipol bilong difren color skin. Olketa Web site hia savve openem wei for join go long olketa nius grup, chat room, or olketa nara Web site wea apim fasin for heit.

Samfala heit Web site offerim olketa spesol sekson wea garem olketa game and samting for young pipol duim. Wanfala neo-Nazi Web site trae for iusim Bible for givim reason long wei for heitim man from difren color skin and wei for againstim olketa Jew. Disfala grup mekem tu wanfala Web page wea offerim olketa crossword puzzle witim toktok abaotem wei for heitim man wea garem difren color skin. Wanem nao purpose bilong diswan? “For helpem olketa young member bilong white color skin for minim wanem nao mifala faet for kasem.”

Bat no evriwan wea apim fasin for heit savve ova tumas. Wanfala savveman wea raet abaotem datfala raoa long olketa Balkan kantri no longtaem go nomoa sei olsem abaotem samfala man for raet wea staka pipol respectim and olketa wea affectim tingting bilong nara pipol: “Mi seke tumas for lukim olketa iusim wanfala wei for raet wea apim krangge tingting bilong pipol bilong olketa, encouragem feeling for heit, stopem gudfala tingting bilong olketa taem hem encouragem olketa for tingse no eni fasin hem tambu . . . , and haedem tru samting.”

No forgetim tu part wea olketa bigman bilong church duim insaed diswan. Insaed buk bilong hem Holy Hatred: Religious Conflicts of the ‘90’s, man for raet James A. Haught story olsem abaotem disfala barava nogud samting: “Wanfala barava hard samting for minim long 1990s hem wei wea religion—wea sei hem nao botom fasin for kaen and kea for pipol—hem nao main wan wea kosim fasin for heit, war, and terrorism.”

So iumi lukim hao samting wea kosim fasin for heit hem staka and garem enikaen samting insaed. Waswe, diswan minim no eni wei stap for olketa man for stopem wei for go ahed duim krangge samting bilong history wea fulap witim heit? Waswe, eni samting stap wea olketa man wanwan and full world tu savve duim for faet againstim rong tingting, wei for no savve, and fraet wea mekem fasin for heit kamap?

[Blurb long page 6]

Nogud feeling againstim nara pipol and heit hem fasin wea man lanem!

[Piksa long page 4, 5]

Iumi no born kam witim . . .

. . . feeling for heit and bighed tingting

[Piksa long page 7]

Olketa heit grup iusim Internet for kasem olketa young wan

[Piksa long page 7]

Planti taem religion nao mekem raoa kamap

[Credit Line]

AP Photo

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem