Heit Hem Kamap Big Evriwea
“Pipol nating minim pipol wea olketa heitim.”—JAMES RUSSELL LOWELL, Man For Raet And Bigman Long Gavman.
HEIT hem stap raonem iumi evriwan distaem. Olketa nem olsem East Timor, Kosovo, Liberia, Littleton, and Sarajevo—and tu sekson wea apim olketa idea bilong Hitler, sekson wea kat bolhed, and sekson wea haem white man—stap long mind bilong iumi witim olketa piksa bilong ples wea bone, grev wea olketa just digim wea berem planti pipol insaed, and olketa dead body.
Olketa dream for wanfala future wea free from heit, raoa, and raf fasin hem pisis nao. Danielle Mitterand, widow waef bilong president bilong France bifor, sei olsem abaotem taem hem young: “Pipol dream abaotem free living wea olketa savve trustim narawan olsem brata; wea olketa garem peace long mind taem olketa stap witim nara pipol; olketa dream abaotem healthy living, laef wea garem peace and honor insaed world wea strong and kaen wea keepim olketa gud.” Wanem nao happen long olketa dream hia? Hem tok sorre olsem: “Fifti year bihaen, dream bilong iumi hem anda attak nao.”
Iumi hard for ting smol long wei wea heit hem kamap big moa distaem. Hem kasem planti moa ples, and hem barava showaot klia. Sef feeling wea planti million pipol garem hem katdaon nao from planti nogud samting wea pipol wea garem fasin for heit olketa duim, wea evriwan moa worse winim wan bifor. Nomata maet insaed famili or kantri bilong iumi no garem tumas wei for heit, iumi lukim diswan long nara ples. Maet iumi lukim evriday long TV long nius. Samfala long diswan kasem Internet tu. Tingim samfala example.
Insaed ten year wea go pas, wei for mekhae long kantri hem barava kamap big. Joseph S. Nye, Jr. director bilong Harvard Center for International Affairs hem sei: “Wei for mekhae long kantri hem kamap moa strong long planti part long world, no kamap wik. World no kamap olsem wanfala big vilij bat olketa vilij raonem world wea savve gud long olketa nara vilij. Diswan mekem planti chance kamap for raoa.”
Olketa narakaen wei for heit no showaot klia tumas, olketa stap insaed long wanfala kantri or insaed wanfala ples nomoa. Taem faevfala long sekson wea kat bolhed killim dae wanfala olo Sikh man long Canada, diswan “showimaot klia hao criminal fasin bilong heit hem kamap moa insaed wanfala kantri wea planti taem kasem praise from wei wea hem acceptim pipol bilong difren color skin.” Long Germany, bihaen namba hem gogo daon insaed olketa year bifor, wei for attakim man wea garem difren color skin hem go ap 27 percent long 1997. Interior Minister Manfred Kanther hem sei: “Diswan hem samting wea mekem man feel wiki tumas.”
Long north saed bilong Albania, wanfala report showimaot winim 6,000 pikinini kamap olsem prisoner long haos bilong olketa seleva bikos olketa fraet nogud olketa enemy bilong famili bilong olketa sutim olketa dae. Olketa pikinini hia safa from fasin for pei bak, “wea spoelem evribit laef bilong planti thousand famili.” Long United States, Federal Bureau of Investigation (FBI), sei “fasin for ting daonem pipol bilong difren color skin hem muvim pipol olsem for duim winim haf long 7,755 criminal fasin bilong heit wea pipol duim long 1998 wea pipol reportim long FBI.” Samfala reason for olketa narafala criminal fasin bilong heit hem wei for ting daonem man saed long religion, tribe or nation wea hem kam from, or man wea hem wik long body bilong hem.
And tu, evriday olketa heding bilong niuspepa story abaotem wei for fraetem and heitim olketa stranger wea kamap big tumas evriwea, wea olketa refugee nao main wan, wea distaem kasem winim 21 million pipol. Sorre tumas, planti long olketa wea heitim olketa stranger nao olketa young pipol wea olketa krangge bigman bilong politik bihaenem olketa. Olketa saen wea no showaot klia tumas long disfala problem hem wei for no trustim, no acceptim, and tingim pipol bilong wanfala sekson olsem semsem nomata pipol hia difren.
Wanem nao samfala reason for disfala wei for heit wea kamap big tumas? And wanem nao iumi savve duim for finisim wei for heit? Next article bae storyim olketa kwestin hia.
[Piksa Credit Line long page 2]
Cover, top: UN PHOTO 186705/J. Isaac
[Piksa Credit Line long page 3]
Daud/Sipa Press