Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 7/8 pp. 16-19
  • Wei wea Sand Hem Nambawan

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Wei wea Sand Hem Nambawan
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Firstaem Hem Big
  • Kasem Bigfala Samting From Sismol Sand
  • Sand Stap Front Long Eye Bilong Iu
  • Sand wea Muv
  • Fulap Witim Laef
  • Kwestin From Reader
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
  • “Bigfala Riches Bilong Sea”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • For Keepim Wanfala Fren, Iu Mas Kamap Wanfala Fren
    Iu Savve Kamap Fren Bilong God!
Wekap!—2003
g03 7/8 pp. 16-19

Wei wea Sand Hem Nambawan

Sand insaed eye bilong iu bae mekem iu feel pain, bat taem iu wakabaot antap hem feel naes tumas! Staka sand stap insaed sea, bat planti stap tu long olketa draefala desert ples. Planti animal ranawe from wei wea sand tekovarem land bilong olketa, bat for planti nara animal sand hem ples wea olketa stap. Planti taem pipol tingim sand olsem samting wea kosim problem, bat sapos hem no stap, hard for iumi garem kaen living distaem.

From toktok iumi just readim, luk olsem sand garem gud and nogud saed. So wanem nao sand, and hem kam from wanem?

Firstaem Hem Big

Sand hem olketa sismol haf bilong olketa mineral, rok, or graon, wea planti taem quartz nao hem main wan. Olketa maunten wea bifor hem strongfala rok olketa gogo kamap sand. Hao nao diswan happen?

Planti taem sand kamap from sea raf tumas. Olketa wave bangam haefala rok long saedsea, and diswan mekem samfala part bilong rok hia for no strong and gogo hem brek. From sea hem barava strong, olketa big haf rok gogo foldaon insaed olketa wave wea banga go long shore. Sea wea gagi hem rabem olketa rok gogo olketa smooth and kamap bigfala raon ston. Wei wea olketa ston hia mumuv olowe hem mekem olketa kamap smol, and gogo pisis evribit and kamap sand. Samfala taem sea karem sand go farawe from shore, bat long planti ples, olketa wave pushim sand hia kam bak long shore, diswan mekem olketa klinfala sandbis kamap.

Taem weather hem cold and sea hem barava raf, wata wea kamap ice savve pas insaed olketa rok, diswan mekem olketa rok hia for brek. Disfala wei for brek hem go ahed for mekem olketa bigfala rok kamap moa and moa smol, gogo diswan kamap sand.

Wind tu savve duim diswan, taem hem liftimap sand and blowim go againstim olketa bigfala rok. From datfala sand hem rabem datfala rok hem mekem moa sand for kamap. Olketa staka rok wea planti handred feet waed isisi kamap smol from wind blowim sand againstim hem. Long semtaem, wind hem go ahed for spreadim sand hia olsem wanfala blanket antap long desert.

Insaed olketa million year wea go pas, wei wea raf sea, ice and wind hem rabem olketa rok hem mekem staka sand for kamap. Planti pipol hapi sapos hem wanfala naes samting for sidaon antap long saedsea nomoa. Bat, olsem iumi bae lanem, wei wea sand hem important hem no just for saedsea nomoa.

Kasem Bigfala Samting From Sismol Sand

Long bigfala wei, wei wea iumi kaikai and drink hem depend long sand. Hao nao olsem? Thru long planti difren wei, evri kaikai hem kam from olketa plant bilong earth. Sand, silt and clay tu hem nao givim plant olketa mineral wea hem needim. And tu, from sand hem stap insaed graon hem mekem air and wata isi for go thru long graon. From diswan, olketa rut bilong olketa plant isi for kasem kaikai wea olketa needim. Bat hao nao sand hem join witim wei wea iumi drink?

Sapos iu fulimap wanfala wan-liter container witim drae sand, iu savve putim 300 milliliter wata insaed and bae hem no ova full. Diswan hem from olketa pis sand garem staka spes midolwan olketa. Tru nao, long samfala ples olketa garem wanem olketa kolem olketa sand “wata container” wea size bilong hem fit for provaedem wata for olketa bigfala taon. Wanem nao olketa “wata container” hia?

Long planti ples long earth, olketa aquifer stap andanit graon. For maet planti thousand year wata hem isisi go daon and fulap insaed olketa aquifer hia wea insaed hem garem planti layer bilong sand and nara mineral wea olketa tu garem planti spes midolwan olketa. Olketa scientist tingse “olketa wata container” hia wea iumi no savve lukim savve garem 40 taems moa fresh wata insaed winim wata long evri lake and river long earth. Olketa iusim olketa well for kasem wata bilong olketa aquifer hia for helpem planti million pipol go ahed for stap laef.

Sand Stap Front Long Eye Bilong Iu

Maet iu wakabaot antap sand evriday nomata iu no go long sandbis. Waswe, olketa wakem olketa road or ples for wakabaot long hem long taon bilong iu from cement? Samfala taem, 25 percent sand nao stap insaed cement wea hem nao main material pipol iusim for build. Evri year pipol iusim planti handred million ton bilong sand for build, gogo long samfala ples olketa short long sand nao.

Planti taem iumi step antap sand, bat wanfala narakaen wei for iusim sand hem stap front long eye bilong iu. Olketa maet wakem screen long computer bilong iu from sand, olsem tu glass for olketa telescope and microscope. And tu olketa crystal vase and mirror long bathroom. Olketa wakem evriting hia from glass, and sand nao hem main samting wea olketa iusim for wakem glass. Hao nao olketa iusim sand for wakem glass?

Olketa mixim tugeta sand and olketa nara samting and then olketa meltim witim hot wea winim 1,400 degrees celsius. Diswan kamap soft and olketa savve rolim, blowim, bendim, pullim, and sheipim for kamap enikaen samting. Olketa savve wakem kaleko from olketa thinfala glass string tu. Bat nomata sapos man iusim for mekem samting wea luk naes or for olketa bisnis, nomata hem showimaot laet or nomoa, datfala smooth, kliafala glass hem kam from smol pis sand.

Sand wea Muv

Tingim wanfala hill wea 75 meter hae wea savve muv. Diswan happen taem wind pushim go olketa hip sand wea olketa kolem dune. Long samfala ples long Sahara, olketa dune olsem olketa wave wea luk olsem hem no garem end.

Taem olketa man stap klosap, olketa dune maet seknomoa kam long olketa. Tru nao, sand wea muv hem savve blokem olketa road, kavarem olketa haos, and berem samfala taon.

Fulap Witim Laef

Nomata sand luk olsem hem no laef, planti animal stap insaed. Olketa fox, snek, and scorpion digim hol and stap insaed sand long desert long daytaem. Olketa sleep long taem wea hot long day and wekap long naet for go hunting for kaikai. Long Skeleton Coast long Namibia, long southwest Africa, olketa elephant wakabaot long olketa bigfala dune wea stap long there. Olketa luk olsem olketa hapi for ski go daon long olketa steep hill bilong sand. Datfala “ship bilong desert,” wea hem nao camel, hem savve wakabaot long olketa sand ples long Asia and Africa.

Samfala animal kamaot from sea for go iusim sand. Kasem taem for olketa bornem pikinini, olketa horseshoe crab, sea turtle, and olketa smol fish wea olketa kolem grunion letem olketa wave for karem olketa go long shore. Long there olketa leim olketa egg insaed sand for keepim olketa egg hot mekem olketa savve brek open for baby kamaot.

For samfala flaoa, wanfala dune hem wanfala naesfala ples for grow. Olketa flaoa olsem sea rocket, beach peas, and beach morning glory olketa barava grow gud insaed sand and olketa savve pushim olketa seleva kamap moa nomata olketa dune berem olketa. Olketa longfala rut bilong olketa savve kasem wata and kaikai for olketa naesfala flaoa bilong hem—wea kalakala antap long sand.

Hem tru, sand savve mekem iu feel no gud sapos hem go insaed shoe taem iu wakabaot long saedsea. Bat no feel kros. From really, iumi depend long olketa smolfala pis sand hia! Sand hem wanfala nara pruv wea showimaot wisdom bilong Creator bilong iumi, Jehovah God.—Psalm 104:24.

[Box/Piksa long page 18, 19]

Interest Tumas Long Sand

Sand garem planti difren kala. Long samfala kantri, iu savve lukim sand wea hem barava blak, white olsem snow, purple, gray, red, orange, yellow, and planti nara kala tu. Samfala mix witim olketa sea shell wea pisis. Samfala pipol start for kolektem sand from olketa interest tumas long wei wea sand garem planti difren kala and size. Planti pipol gogo savve exchangem sand witim each other, travel for go faendem, and bend daon for putim sand insaed olketa smol glass botol mekem olketa go putim witim evri narawan wea olketa kolektem. Pipol hia kolem olketa seleva arenophiles, wea minim “olketa wea lovem sand.”

[Credit Line]

Courtesy Serge tkint

[Piksa long page 16, 17]

Namib Desert, long Namibia

[Olketa piksa long page 16]

Olketa bigfala wave, raf sea, and wind smasem olketa ston for kamap sand

[Olketa piksa long page 17]

Sand hem ples wea olketa insect, flaoa, fox, and camel stap long hem

[Credit Line]

Olketa fox: Hai-Bar, Yotvata, Israel

[Olketa piksa long page 18]

Sand hem wanfala main samting insaed glass and cement

[Credit Line]

Olketa wea wakem glass: Provided by The Corning Museum of Glass

[Piksa long page 18]

Olketa sand dune wea samfala maet winim wan handred meter hae

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem