Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • dp chap. 7 pp. 98-113
  • Fofala Word Wea Changem World

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Fofala Word Wea Changem World
  • Tingting Strong Long Profesi Bilong Daniel!
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • WANFALA FEAST HEM OVA TUMAS
  • HANDRAETING LONG WALL
  • KOLEM KAM MAN WEA GAREM FASIN FOR LUKSAVVE
  • WANFALA RIDDLE KASEM ANSA!
  • BABYLON HEM FOLDAON
  • LANE FROM HANDRAETING LONG WALL
  • Raeting Long Wall
    Bible Story Buk Bilong Mi
  • Daniel—Buk Wea Olketa Kotem
    Tingting Strong Long Profesi Bilong Daniel!
  • Waswe, Iu Savve Finis?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2020
  • Wanfala Raeting lo Wall
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
Tingting Strong Long Profesi Bilong Daniel!
dp chap. 7 pp. 98-113

Chapter Seven

Fofala Word Wea Changem World

1. Samting wea kamaot from fofala word wea olketa raetem long wanfala wall hem hao big?

FOFALA simpol word wea olketa raetem long wanfala cement wall. Nomata olsem, fofala word hia mekem wanfala strongfala ruler barava fraet. Olketa talemaot end bilong tufala king, wanfala bae dae, and wanfala strongfala world paoa bae finis. Olketa word hia mekem wanfala sekson bilong religion kasem shame. Samting wea moa important, olketa mekhae long klinfala worship bilong Jehovah and showimaot moa rul bilong hem long taem wea planti pipol no tinghae long tufala samting hia. Tru nao, olketa word hia showimaot mining bilong olketa samting wea happen long world distaem! Hao nao fofala word savve duim evri samting hia? Bae iumi lukim.

2. (a) Wanem nao happen long Babylon bihaen Nebuchadnezzar hem dae? (b) Hu nao kamap ruler?

2 Planti year go pas finis bihaen olketa samting insaed mek-4 chapter bilong Daniel hem happen. Rul bilong praod King Nebuchadnezzar for 43 year long Babylon hem finis taem hem dae long 582 B.C.E. Samfala from famili bilong hem changem hem, bat each wan dae kwiktaem or pipol killim olketa dae. Gogo, wanfala man wea nem bilong hem Nabonidus, hem start for rul bihaen hem go againstim king. Nabonidus, wea hem son bilong wanfala woman hae priest bilong moon-god Sin, hem no relative long laen bilong olketa king bilong Babylon. Samfala savveman sei hem maritim dota bilong Nebuchadnezzar for mekem rul bilong hem fitim law, hem mekem son bilong hem Belshazzar rul witim hem, and planti taem letem hem for rul long Babylon for planti year. Sapos olsem, Belshazzar hem granson bilong Nebuchadnezzar. From samting wea kasem grandadi bilong hem, waswe, hem lanem hao Jehovah nao Barava Hae God, wea fit for mekem eni king kasem shame? Nomoa nao!—Daniel 4:37.

WANFALA FEAST HEM OVA TUMAS

3. Wanem kaen feast nao Belshazzar garem?

3 Mek-5 chapter bilong Daniel hem start witim story bilong wanfala feast. “And Belshazzar disfala king, hem mekem wanfala big feast for wan thousand bigman bilong hem, and hem drinkim wine front long olketa.” (Daniel 5:1) Tingim bigfala hall wea hem needim for evri man hia sidaon insaed, witim olketa mek-tu waef and olketa concubine bilong king. Wanfala savveman hem sei: “Olketa feast bilong Babylon savve barava stael tumas, bat evriwan bae drunk for gud taem olketa finis. Wine, wea kam from narafala kantri, and enikaen spesol kaikai stap long tebol. Olketa naesfala smel fulap long hall; samfala singsing and pleim music for olketa guest.” Belshazzar sidaon long ples wea evriwan savve lukim hem, and drinkim wine bilong hem—and drinkim, and drinkim.

4. (a) Why nao hem no luk fitim for olketa bilong Babylon for garem feast long naet bilong October 5/6, 539 B.C.E.? (b) Wanem nao mekem olketa bilong Babylon no fraet nomata olketa savve wanfala army kam for attakim olketa?

4 Hem no luk fitim for olketa bilong Babylon for garem feast long datfala naet—October 5/6, 539 B.C.E. Nation bilong olketa insaed war, and evri samting no go ahed gud for olketa. No longtaem go nomoa Nabonidus hem lus long army bilong Media-Persia and hem go haed long Borsippa, long southwest saed bilong Babylon. And distaem army bilong Cyrus hem camp aotsaed long Babylon. Nomata olsem, hem luk olsem Belshazzar and olketa bigman bilong hem nating wari. Yes, taon bilong olketa nao hem Babylon wea no eniwan savve attakim and winim! Olketa bigfala wall bilong hem hae ovarem olketa waed and deep river wea man wakem and fulap from Euphrates River wea ran thru long datfala taon. No eni enemy attakim and winim Babylon insaed winim wan thousand year. So why nao olketa need for wari? Maet Belshazzar tingse noise bilong feast bae showimaot long olketa enemy aotsaed hao olketa nating fraet and diswan bae mekem olketa enemy wikdaon.

5, 6. Wanem nao Belshazzar duim taem hem drinkim tumas wine, and why nao diswan barava bigfala wei for tokspoelem Jehovah?

5 No longtaem bihaen, staka wine wea Belshazzar drinkim start for affectim hem. Olsem Proverbs 20:1 talem, “wine hem mekem man stupid.” Long distaem, wine nao barava leadim king for mekem mistek wea serious tumas. Hem givim order for tekem kam long feast olketa holy dish from temple bilong Jehovah. Olketa dish hia, wea Nebuchadnezzar tekem taem hem winim Jerusalem, olketa for iusim long klinfala worship nomoa. Nomata olketa Jew priest garem paoa for iusim long temple long Jerusalem bifor, olketa kasem warning for keepim olketa seleva klin.—Daniel 5:2; markem Isaiah 52:11.

6 Bat, Belshazzar garem narafala bighed tingting yet. “King and olketa bigman bilong hem, olketa concubine and olketa mek-tu waef bilong hem . . . drinkim wine, and olketa praisem olketa god bilong gold and silver, copper, iron, timba and stone.” (Daniel 5:3, 4) So Belshazzar minim for mekhae long olketa giaman god bilong hem winim Jehovah! Luk olsem diswan hem fasin bilong olketa long Babylon. Olketa lukdaonem olketa Jew prisoner, and mekfani long worship bilong olketa and no givim eni hope for olketa go bak long hom wea olketa lovem. (Psalm 137:1-3; Isaiah 14:16, 17) Maet disfala king wea drunk tingse wei for mekful long olketa prisoner hia and tokspoelem God bilong olketa bae mekem olketa woman and bigman bilong hem tinghae long hem, and mekem hem luk strong.a Bat sapos Belshazzar feel gud from hem garem paoa, datwan hem no for longtaem.

HANDRAETING LONG WALL

7, 8. Wanem nao happen taem feast bilong Belshazzar go ahed, and hao nao diswan affectim king?

7 “Long datfala taem,” story hem sei, “olketa finger long hand bilong wanfala man hem kam and raet front long lampstand long cement wall long haos bilong king, and king lukim baksaed bilong datfala hand wea raet.” (Daniel 5:5) Datwan hem barava spesol samting! Wanfala hand hem seknomoa kam, hem float long air klosap long wanfala wall wea laet shaen long hem. Tingim taem evriwan long feast stap kwaet and lukluk strong long datwan. Datfala hand start for raetem wanfala secret message long cement wall.b Olketa barava fraetem and no forgetim datfala mirakol samting, dastawe kam kasem distaem pipol iusim toktok “handraeting long wall” for minim warning bilong trabol wea klosap for happen.

8 Hao nao diswan affectim datfala praod king wea trae for mekhae long hemseleva and olketa god bilong hem winim Jehovah? “Long datfala taem, feis bilong king hem change, and tingting bilong hem start for mekem hem fraet, and olketa join long hip bilong hem start for slak and knee bilong hem seksek tumas.” (Daniel 5:6) Goal bilong Belshazzar hem for luk gud and maeti front long pipol wea stap anda long hem. Bat nomoa nao, hem kamap wanfala living example bilong man wea barava fraet—feis bilong hem kamap white, hip bilong hem slak nao, full body bilong hem barava seksek dastawe knee bilong hem banga tugeta. Yes, singsing bilong David for Jehovah hem tru tumas: “Eye bilong iu againstim olketa praod pipol, mekem iu savve daonem olketa.”—2 Samuel 22:1, 28; markem Proverbs 18:12.

9. (a) Why nao wei for fraet wea kasem Belshazzar hem no semsem olsem wei for fraet long God? (b) Wanem samting nao king offerim long olketa wise man bilong Babylon?

9 Hem gud for savve hao wei for fraet wea kasem Belshazzar hem no semsem olsem wei for fraet long God, for showimaot bigfala respect long Jehovah, wea hem nao start bilong wisdom. (Proverbs 9:10) Nomoa, diswan hem barava nogud fraet, and hem nating givim wisdom long datfala king wea seksek.c Hem no askem God wea hem just tokspoelem for forgivim hem, bat hem singaot big for “olketa man wea duim magic, olketa bilong Chaldea and olketa man wea studyim star.” Hem sei tu: “Eni man wea readim disfala raeting and showim mi mining bilong hem, bae hem werem purple kaleko, witim wanfala gold nekles raonem nek bilong hem, and hem bae kamap mek-thri ruler insaed long kingdom.” (Daniel 5:7) Mek-thri ruler insaed long kingdom bae hem barava bigman, wea hem nomoa bihaen long tufala king wea rul, Nabonidus and Belshazzar. Datfala position hem fit for go long firstborn son bilong Belshazzar. Bat king hem barava wari tumas for kasem mining bilong datfala mirakol message!

10. Wanem nao happen long olketa wise man wea trae for talemaot mining bilong handraeting long wall?

10 Olketa wise man kam insaed long datfala big hall. Planti long olketa nao kam, bikos Babylon hem wanfala taon wea fulap witim giaman religion and olketa temple. Olketa man wea sei olketa savve minim olketa saen and talemaot mining bilong secret raeting olketa mas staka tumas. Olketa wise man hia mas hapi tumas long datfala chance wea olketa garem. Hem chance nao for duim waka bilong olketa front long olketa bigman, for kasem praise from king, and for kasem hae position wea garem bigfala paoa. Bat olketa barava fail nao! “Olketa no fit for readim toktok hia or for talem mining bilong hem long king.”d—Daniel 5:8.

11. Why nao maet olketa wise man bilong Babylon no fit for readim datfala raeting?

11 Maet olketa wise man bilong Babylon no luksavve long datfala raeting—olketa leta tu. Sapos olsem, olketa nogud man hia garem bigfala chance for talem mekap mining, maet for switim king tu. Or, maet olketa luksavve long olketa leta hia. From Aramaic and Hebrew languis no iusim vowel taem olketa raetem, each word savve garem samfala difren mining. Sapos olsem, maet olketa wise man hia no savve disaedem wanem word nao for iusim. Nomata sapos olketa savve, olketa no savve long mining bilong olketa word hia. Nomata wanem, wanfala samting hem showaot klia: Olketa wise man bilong Babylon fail—evribit!

12. Wei wea olketa wise man fail hem pruvim wanem samting?

12 So, diswan showimaot olketa wise man hia olsem conman, and religion bilong olketa olsem giaman. Olketa iusles nomoa! Taem Belshazzar lukim wei wea hem trust long pipol hia bilong religion hem barava iusles, hem fraet moa, feis bilong hem kamap moa white, and olketa bigman bilong hem tu “konfius.”e—Daniel 5:9.

KOLEM KAM MAN WEA GAREM FASIN FOR LUKSAVVE

13. (a) Why nao queen sei for olketa kolem kam Daniel? (b) Wanem kaen living nao Daniel garem?

13 Long datfala barava taem, queen—luk olsem queen mami—hem kam insaed long hall wea olketa garem feast. Hem herem bigfala raoa wea kamap, and hem tingim wanfala man wea savve talemaot mining bilong handraeting long wall. Planti year bifor, dadi bilong hem, Nebuchadnezzar, appointim Daniel ovarem evri wise man bilong hem. Queen no forgetim hem olsem wanfala man wea garem “barava spesol spirit and savve and fasin for luksavve.” From luk olsem Belshazzar no savve long Daniel, maet datfala profet lusim hae position long gavman bihaen Nebuchadnezzar hem dae. Bat hae position hem no important samting long Daniel. Maet distaem hem winim 90 year, and go ahed yet for servem Jehovah long faithful wei. Nomata hem prisoner long Babylon for klosap 80 year, pipol savve yet long Hebrew nem bilong hem. Queen tu kolem hem Daniel, and no iusim Babylon nem wea olketa givim long hem. Tru nao, hem talem king: “Kolem kam Daniel, mekem hem savve talemaot barava mining bilong diswan.”—Daniel 1:7; 5:10-12.

14. Wanem nao problem bilong Daniel taem hem lukim datfala handraeting long wall?

14 Olketa kolem Daniel for kam front long Belshazzar. Hem feel shame for askem help bilong disfala Jew, wea hem just tokspoelem God bilong hem. Nomata olsem, Belshazzar trae for switim Daniel, and hem offerim sem reward—mek-thri ples insaed long kingdom—sapos hem savve readim and minim olketa secret word hia. (Daniel 5:13-16) Daniel luk go ap long handraeting long wall, and holy spirit helpem hem for luksavve long mining bilong hem. Hem wanfala message bilong judgment from Jehovah God! Hao nao Daniel bae talemaot nogud judgment long disfala praod king front long hem—and front long olketa waef and bigman bilong hem? Tingim problem wea Daniel insaed! Waswe, swit toktok and richfala reward and hae position bae affectim hem? Waswe, bae datfala profet mekem judgment bilong Jehovah no strong tumas?

15, 16. Wanem important leson from history nao Belshazzar fail for lanem, and disfala semkaen fasin hem hao big distaem?

15 Daniel no fraet for sei: “Givim olketa present long iuseleva nomoa, and givim olketa reward long narafala pipol. Bat, mi bae readim disfala raeting long king, and mi bae talemaot mining bilong hem.” (Daniel 5:17) Then, Daniel talemaot wei wea Nebuchadnezzar hem maeti, wanfala king wea garem bigfala paoa dastawe hem fit for killim dae, hitim, mekhae, or mekful long eniwan wea hem chusim. Bat, Daniel talem Belshazzar hao Jehovah, “Most Hae God,” nao mekem Nebuchadnezzar kamap maeti. Jehovah nao mekem datfala maeti king kasem shame taem hem kamap praod. Yes, Nebuchadnezzar mas luksavve hao “Most Hae God hem Ruler long kingdom bilong olketa man, and long man wea hem wantem, hem mekem hem rul ovarem.”—Daniel 5:18-21.

16 Belshazzar “savve long evri samting hia.” Nomata olsem, hem fail for lanem samting from history. Tru nao, hem barava winim sin bilong Nebuchadnezzar for praod and duim samting long bighed wei againstim Jehovah. Daniel talemaot klia sin bilong king. And tu, front long evriwan wea worshipim olketa heathen god, hem no fraet for talem Belshazzar hao olketa giaman god “no lukim or herem or savve long eni samting.” Profet bilong God no fraet for talem hao Jehovah hem God wea difren evribit from olketa iusles god hia, from hem “holem wind . . . bilong iu insaed hand bilong hem.” Kam kasem distaem, pipol wakem olketa god from olketa samting wea no laef, olketa worshipim selen, waka, hae position, and hapitaem tu. Bat no eni samting hia savve givim laef. Laef bilong iumi evriwan hem kam from Jehovah nomoa, wea iumi depend long hem evritaem iumi tek wind.—Daniel 5:22, 23; Acts 17:24, 25.

WANFALA RIDDLE KASEM ANSA!

17, 18. Wanem nao fofala word wea olketa raetem long wall, and wanem nao really mining bilong olketa?

17 Then datfala olo profet start for duim samting wea evri wise man bilong Babylon nating savve duim. Hem readim and talemaot mining bilong datfala handraeting long wall. Olketa word hia nao: “ME’NE, ME’NE, TE’KEL and PAR’SIN.” (Daniel 5:24, 25) Wanem nao mining bilong olketa?

18 Really mining bilong olketa word hia hem “wanfala mina, wanfala mina, wanfala shekel, and haf shekel.” Each wan hem hevi bilong difren selen, start from hevi wan go daon. Diswan mekem man konfius! Nomata sapos olketa wise man bilong Babylon fit for luksavve long olketa word hia, hem hard for talemaot mining bilong olketa.

19. Wanem nao mining bilong disfala word “ME’NE”?

19 Anda long paoa bilong holy spirit bilong God, Daniel hem minim: “Diswan nao mining bilong datfala word: ME’NE, God hem nambarem olketa day bilong kingdom bilong iu and hem finisim nao.” (Daniel 5:26) Man wea readim disfala word savve iusim difren vowel for mekem tufala word, wanfala hem “mina” and narawan hem “kaontem finis” or “nambarem” wea kam from Aramaic languis. Daniel savve taem wea olketa Jew mas stap olsem prisoner hem klosap for finis. Long 70 year wea profesi hem talem, 68 year go pas finis. (Jeremiah 29:10) Nambawan Man For Markem Taem, Jehovah, hem nambarem olketa day wea Babylon bae rul olsem wanfala world paoa, and end hem klosap tumas winim wanem eniwan long feast bilong Belshazzar tingim. Tru tumas, taem hem finis nao—for Belshazzar and tu for dadi bilong hem, Nabonidus. Datwan nao maet reason why olketa raetem datfala word “ME’NE” tufala taem—for talemaot end bilong tufala king hia.

20. Wanem nao mining bilong disfala word “TE’KEL,” and hao nao hem fitim Belshazzar?

20 Long narasaed, olketa raetem datfala word “TE’KEL” wanfala taem nomoa. Diswan maet minim hem for Belshazzar. And hem fitim, bikos hemseleva showimaot barava bigfala wei for no respectim Jehovah. Datfala word hem minim “shekel,” bat man savve iusim samfala leta hia for talem word “scalem” tu. Dastawe Daniel hem sei long Belshazzar: “TE’KEL, olketa scalem iu finis and faendem iu no fit.” (Daniel 5:27) Long Jehovah, olketa full nation smol nomoa olsem dust wea stap antap long scale. (Isaiah 40:15) Olketa no garem eni paoa for stopem olketa purpose bilong hem. So, wanem nao wanfala bighed king seleva savve duim? Belshazzar trae for apim hemseleva winim Sovereign bilong universe. Disfala man nomoa hem trae for tokdaonem Jehovah and tokspoelem klinfala worship bat hem “no fit.” Yes, Belshazzar hem fit for kasem judgment wea klosap tumas!

21. Hao nao disfala word “PAR’SIN” savve garem thrifala mining, and wanem nao disfala word showimaot for future bilong Babylon olsem wanfala world paoa?

21 Lastfala word long wall hem “PAR’SIN.” Daniel talem olsem wanfala nomoa, “PE’RES,” maet bikos hem story long wanfala king bat narawan hem no stap. Disfala word wea endim hardfala riddle bilong Jehovah savve garem thrifala mining. Really mining bilong “par’sin” hem “haf shekel.” Bat olketa leta hia savve garem nara tufala mining moa—“wei for divaed” and “olketa bilong Persia.” So, Daniel talem profesi olsem: “PE’RES, olketa divaedem kingdom bilong iu and givim long olketa bilong Media and Persia.”—Daniel 5:28.

22. Wanem nao Belshazzar duim taem hem kasem ansa bilong datfala riddle, and wanem nao maet hope bilong hem?

22 So datfala riddle hem kasem ansa nao. Maeti Babylon hem redy for foldaon long olketa army bilong Media-Persia. Nomata hem feel sorre tumas from disfala toktok bilong trabol, Belshazzar duim samting wea hem promisim. Hem talem olketa servant bilong hem for mekem Daniel werem purple kaleko, wanfala gold nekles, and announcem hem olsem mek-thri ruler insaed datfala kingdom. (Daniel 5:29) Daniel acceptim olketa samting hia, from hem luksavve olketa showimaot honor wea Jehovah fit for kasem. Bat, maet Belshazzar hope for mekem judgment bilong Jehovah no strong tumas taem hem givim honor long profet bilong Hem. Sapos olsem, hem no inaf and hem tu leit nao.

BABYLON HEM FOLDAON

23. Wanem profesi bilong bifor nao hem fulfill taem feast bilong Belshazzar hem go ahed?

23 Taem Belshazzar and olketa bigman bilong hem go ahed for drink long olketa god bilong olketa and tokspoelem Jehovah, wanfala bigfala samting happen long darkness aotsaed long haos bilong king. Profesi wea profet Isaiah talem klosap 200 year bifor go ahed for fulfill long datfala taem. Jehovah talem olsem abaotem Babylon: “Evri wei for feel sorre wea kam from hem mi finisim nao.” Yes, evri hevi wea datfala taon putim long pipol wea God chusim hem bae klosap finis. Hao nao olsem? Datfala sem profesi hem sei: “Go ap, O Elam! Attak, O Media!” Elam kamap part bilong Persia bihaen long taem bilong profet Isaiah. Long taem wea Belshazzar garem feast, wea sem profesi bilong Isaiah storyim, olketa army bilong Persia and Media join tugeta for “go ap” and ‘attakim’ Babylon.—Isaiah 21:1, 2, 5, 6.

24. Wanem samting nao profesi bilong Isaiah talem abaotem wei wea Babylon foldaon?

24 Tru nao, profesi barava talem tu nem bilong leader bilong olketa army hia, and tu olketa main samting insaed plan bilong hem for faet. Samting olsem 200 year bifor, Isaiah talem profesi hao Jehovah bae anointim wanfala man wea nem bilong hem Cyrus for againstim Babylon. Taem hem attak, no eni samting bae blokem hem. Olketa wata bilong Babylon bae “kamap drae,” and olketa bigfala door bilong hem bae stap open. (Isaiah 44:27–45:3) And datwan nao happen. Olketa army bilong Cyrus changem gogo bilong Euphrates River, mekem wata go daon and then olketa fit for wakabaot thru long datfala river. Olketa door long wall bilong Babylon open from olketa gard no careful. Olsem olketa man for raetem history talem, olketa attakim datfala taon taem pipol insaed go ahed for party. Olketa tekova long Babylon and no eniwan faetem olketa. (Jeremiah 51:30) Bat, wanfala bigman hem dae. Daniel hem sei: “Long datfala sem naet, olketa killim dae Belshazzar, king bilong Chaldea and Darius bilong Media nao hem kasem kingdom, taem hem samting olsem sixti-tu year.”—Daniel 5:30, 31.

LANE FROM HANDRAETING LONG WALL

25. (a) Why nao Babylon bifor hem fit for piksarem system bilong giaman religion evriwea long world distaem? (b) Long wanem wei nao olketa servant bilong God distaem stap olsem prisoner?

25 Story long Daniel chapter 5 garem bigfala mining for iumi. Olsem main ples bilong giaman religion, Babylon hem barava fit for piksarem world rul bilong giaman religion. Revelation storyim hem olsem wanfala jury woman wea laek killim man dae, and kolem disfala organization long world wea giamanim pipol “Babylon the Great.” (Revelation 17:5) Nomata hem kasem olketa warning abaotem giaman teaching and kastom bilong hem wea spoelem God, hem go ahed persecutim olketa wea preachim truth abaotem Word bilong God. Olsem pipol wea stap long Jerusalem and Judah bifor, datfala faithful sekson bilong olketa anointed Christian stap olsem prisoner insaed “Babylon the Great” taem persecution wea kam from olketa bigman bilong religion hem stopem Kingdom-preaching waka long 1918.

26. (a) Hao nao “Babylon the Great” foldaon long 1919? (b) Wanem warning nao iumi seleva mas obeyim and talemaot long narafala pipol?

26 Bat, seknomoa, “Babylon the Great” hem foldaon! Hem foldaon long kwaet wei—olsem Babylon bifor hem foldaon long kwaet wei, long 539 B.C.E. Nomata olsem, disfala tokpiksa wei for foldaon hem big tumas. Hem happen long 1919 C.E. taem pipol bilong Jehovah kamap free from wei for prisoner long Babylon and kasem blessing from God. Diswan finisim paoa bilong “Babylon the Great” ovarem pipol bilong God and markem start bilong taem wea olketa talem long pablik giaman wei bilong hem. Datfala wei for foldaon hem for olowe, and klosap nao hem bae finis evribit. Dastawe olketa servant bilong Jehovah go ahed for talemaot disfala warning: “Go aot from hem, pipol bilong mi, sapos iufala no want for share witim hem long sin bilong hem.” (Revelation 18:4) Waswe, iu obeyim datfala warning? Waswe, iu talemaot long narafala pipol?f

27, 28. (a) Daniel nating forgetim wanem important truth? (b) Wanem nao pruvim klosap nao Jehovah bae duim samting againstim nogud world bilong distaem?

27 So handraeting hem stap long wall distaem—bat no for “Babylon the Great” nomoa. Tingim wanfala important truth wea hem main part long buk bilong Daniel: Jehovah nao hem Sovereign Bilong Universe. Hem, and hem nomoa, fit for putim wanfala ruler ovarem olketa man. (Daniel 4:17, 25; 5:21) Jehovah bae aotem eni samting wea againstim olketa purpose bilong hem. Klosap nao Jehovah bae duim samting. (Habakkuk 2:3) For Daniel, datwan hem happen taem hem winim 90 year. Hem nao taem wea hem lukim Jehovah aotem wanfala world paoa—wea putim bigfala hevi long pipol bilong God start from taem wea Daniel hem young boy yet.

28 Strongfala pruv showimaot Jehovah God hem putim finis wanfala Ruler for olketa man long wanfala throne long heven. Wei wea world ting nating long disfala King and againstim rul bilong hem pruvim klosap nao Jehovah bae finisim evriwan wea againstim datfala Kingdom rul. (Psalm 2:1-11; 2 Peter 3:3-7) Waswe, iu duim samting fitim disfala important taem bilong iumi and iu trustim Kingdom bilong God? Sapos olsem, iu barava lanem samting from datfala handraeting long wall!

[Olketa Footnote]

a Long wanfala raeting bilong bifor, King Cyrus hem sei olsem abaotem Belshazzar: “Olketa putim wanfala wik man olsem [ruler] long kantri bilong hem.”

b Olketa pruvim hao smol information hia insaed story bilong Daniel hem stret tu. Olketa man wea studyim oldfala samting faendem olketa wakem wall long haos bilong king long Babylon from brik and kavarem witim cement.

c Maet kastom biliv bilong olketa long Babylon mekem hem fraetem tumas disfala mirakol. Disfala buk Babylonian Life and History hem sei: “For join witim planti god wea olketa bilong Babylon worshipim, olketa biliv strong long olketa spirit, and diswan barava big tumas dastawe bigfala part long olketa buk bilong religion bilong olketa hem abaotem olketa prea and magic toktok.”

d Disfala buk Biblical Archaeology Review hem sei: “Olketa savveman bilong Babylon raetem list bilong planti thousand saen. . . . Taem Belshazzar talem olketa for minim datfala raeting long wall, iumi sure olketa wise man bilong Babylon lukluk long list bilong olketa saen hia. Bat olketa iusles nomoa.”

e Olketa wea raetem dictionary sei word wea Daniel iusim long hia for “konfius” hem minim bigfala raoa, hem olsem evriwan wea hipap olketa olabaot and konfius for gud.

f Lukim page 205-71 bilong buk Revelation—Its Grand Climax At Hand!, wea Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. nao pablisim.

WANEM NAO IU LANEM?

• Wanem nao happen taem feast bilong Belshazzar go ahed long naet bilong October 5/6, 539 B.C.E.?

• Wanem nao mining bilong datfala handraeting long wall?

• Wanem profesi abaotem wei wea Babylon bae foldaon hem fulfill taem feast bilong Belshazzar hem go ahed?

• Wanem mining nao datfala story abaotem handraeting long wall hem garem for taem bilong iumi?

[Full-page piksa long page 98]

[Full-page piksa long page 103]

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem