“Gardim Gud Heart Bilong Iu”
JEHOVAH talem profet Samuel: “God no lukim samting olsem man hem lukim samting, from man hem lukim samting wea eye nomoa lukim; bat Jehovah, hem lukim heart.” (1 Samuel 16:7) Taem hem lukluk gud long tokpiksa heart, David wea raetem psalm sing olsem: “Iu [Jehovah] lukluk gud long heart bilong mi, iu lukluk gud long hem long naet, iu klinim mi; iu bae faendemaot hao mi no mekem olketa nogud plan.”—Psalm 17:3.
Tru nao, Jehovah luk insaed long heart for savve iumi really wanem kaen man. (Proverbs 17:3) So, witim gudfala reason, King Solomon bilong Israel bifor hem givim kaonsel olsem: “Winim eni samting wea iu mas gardim, gardim gud heart bilong iu, from olketa samting bilong laef kamaot from hem.” (Proverbs 4:23) Hao nao bae iumi gardim gud tokpiksa heart bilong iumi? Proverbs chapter 4 givim iumi ansa long datfala kwestin.
Lisin Long Discipline Bilong Dadi
Mek-4 chapter bilong Proverbs start witim olketa toktok hia: “Lisin, olketa son, long discipline bilong dadi and herem gud olketa toktok, mekem iu minim samting. From gudfala instruction nao bae mi givim long iufala. No lusim law bilong mi.”—Proverbs 4:1, 2.
Kaonsel for olketa young wan hem for olketa lisin long gudfala instruction bilong dadi and mami wea fraet long God, especially bilong dadi. Hem garem responsibility wea kam from Bible for provaedem physical and spiritual need bilong famili bilong hem. (Deuteronomy 6:6, 7; 1 Timothy 5:8) Sapos nomoa gaedens olsem, hem bae moa hard for wanfala young wan kamap mature! So, waswe, pikinini shud no acceptim discipline bilong dadi bilong hem witim respect?
Bat, waswe long pikinini wea no garem dadi for teachim hem? Example nao Jason wea hem eleven year, wea no garem dadi start long taem hem foa year.a Taem wanfala elder askem wanem nao bigfala wari wea hem garem long laef bilong hem, Jason kwiktaem ansa olsem: “Mi missim wei for garem dadi. Samfala taem diswan mekem mi wari tumas.” Nomata olsem, advaes for givim comfort hem stap for olketa young wan wea no garem eniwan for leadim olketa long gudfala wei. Jason and olketa wea olsem hem savve lukaotem advaes from olketa elder and olketa mature wan insaed Christian kongregeson.—James 1:27.
Taem hem tingim bak education wea hem kasem, Solomon sei moa: “Mi kamap really son long dadi bilong mi, wea no strong and only wan bilong mami bilong mi.” (Proverbs 4:3) Luk olsem disfala king laekem tumas wei wea olketa lukaftarem hem. Olsem wanfala “really son” wea tinghae long advaes bilong dadi bilong hem, luk olsem young Solomon hem fren gud witim dadi bilong hem, David. Winim datwan, Solomon hem “only wan,” or olketa lovem hem tumas. Hem barava important for pikinini growap long hom wea naesfala feeling stap and wei for story tugeta witim dadi and mami hem open!
Kasem Wisdom and Wei for Minim Samting
Taem hem tingim advaes bilong dadi bilong hem, Solomon sei: “Hem teachim mi and sei long mi: ‘Letem heart bilong iu hol strong long toktok bilong mi. Obeyim olketa komandment bilong mi and go ahed for laef. Kasem wisdom, kasem wei for minim samting. No forgetim, and no lusim olketa toktok bilong mouth bilong mi. No lusim [wisdom], and bae hem keepim iu. Lovem, and bae hem protectim iu. Wisdom hem main samting. Kasem wisdom; and witim evri samting wea iu kasem, kasem wei for minim samting.’”—Proverbs 4:4-7.
Why nao wisdom “hem main samting”? Wisdom minim wei for joinim tugeta savve and wei for minim samting long wei wea bae kasem gud samting. Savve—wei for savve gud long olketa samting wea man kasem from wanem hem lukim and duim or taem hem readim and studyim—hem main samting long wisdom. Bat sapos iumi no savve long hao for iusim gud, savve bilong iumi hem bae iusles nomoa. Iumi mas no readim nomoa Bible and olketa buk wea kam from Bible wea “faithful and wise slave” provaedem, bat iumi mas trae hard for followim wanem iumi lanem from olketa.—Matthew 24:45.
Hem important tu for kasem wei for minim samting. Sapos diswan nomoa, hao nao bae iumi luksavve hao olketa pruv join tugeta and kasem full mining bilong samting wea iumi ting raonem? Sapos iumi no garem wei for minim samting, hao nao bae iumi luksavve long tru samting and why olketa samting hem olsem and luksavve and minim samting? Tru nao, for ting raonem samting and kasem stretfala ansa, iumi needim wei for minim samting.—Daniel 9:22, 23.
Solomon go ahed for storyim olketa toktok bilong dadi bilong hem, and sei: “Barava tinghae long hem [wisdom], and hem bae apim iu. Hem bae givim glory long iu from iu followim. Long hed bilong iu hem bae givim jewelry wea luk naes; wanfala crown wea luk naes tumas hem bae givim long iu.” (Proverbs 4:8, 9) Wisdom bilong God savve protectim man wea followim. Winim datwan, hem bringim honor long hem and mekem hem kamap gud. Dastawe, letem iumi kasem wisdom.
“Hol Strong Long Discipline”
Taem hem talem moa instruction bilong dadi bilong hem, datfala king bilong Israel sei moa: “Herem, son bilong mi, and acceptim toktok bilong mi. Then long iu olketa year bilong laef bae kamap planti. Mi bae teachim iu long wei bilong wisdom; mi bae mekem iu for wakabaot long road bilong stretfala wei. Taem iu wakabaot, gogo bilong iu bae no hard; and taem iu ran, bae iu no foldaon. Hol strong long discipline; no lusim. Gardim gud, for hem nao laef bilong iu.”—Proverbs 4:10-13.
Olsem really son long dadi bilong hem, luk olsem Solomon tinghae long loving discipline wea savve teachim and stretem man. Sapos no eni discipline wea balance stap, hao nao bae iumi muv ahed for kamap mature long spiritual wei or hope for kamap moabeta long laef bilong iumi? Sapos iumi no lane from olketa mistek bilong iumi or sapos iumi fail for stretem olketa rong idea, wei wea iumi muv ahed long spiritual wei bae hem gogo daon. Discipline wea balance hem lead go long fasin wea followim God and there nao hem helpem iumi for “wakabaot long road bilong stretfala wei.”
Samting wea kamaot from nara kaen discipline tu hem wei wea olketa “year bilong laef bae kamap planti.” Hao nao olsem? Jesus Christ hem sei: “Man wea faithful long smol samting hem faithful long big samting tu, and man wea no raeteous long smol samting hem no raeteous long big samting tu.” (Luke 16:10) Waswe, for disciplinem iumiseleva long olketa smol samting no mekem hem isi for duim sem samting long olketa big samting, wea laef bilong iumi depend long hem? Example, wei for trainim eye bilong iumi for no “go ahed for lukluk long wanfala woman for barava laekem hem” bae helpem iumi for no foldaon long dirty fasin. (Matthew 5:28) Disfala principle hem fitim olketa man and woman. Sapos iumi disciplinem mind bilong iumi for “kasholem evri tingting,” hem bae no mas isi for iumi sin long toktok or akson.—2 Corinthians 10:5.
Hem tru, discipline hem samting wea hard for acceptim and savve mekem man feel olsem hem no free for duim samting. (Hebrews 12:11) Nomata olsem, datfala wise king promisim hao sapos iumi hol strong long discipline, diswan bae encouragem iumi for muv ahed. Gudfala training savve helpem man wea ran for go ahed ran long best speed and for no foldaon or garekil, olsem tu wei for hol strong long discipline helpem iumi for go ahed stedy long road for laef and no foldaon. Bat, iumi mas careful long road wea iumi chusim.
Stap Klia Long “Road Bilong Olketa Wicked Wan”
Witim feeling for hariap, Solomon givim warning olsem: “No go insaed long road bilong olketa wicked wan, and no wakabaot insaed road bilong olketa nogud man. Stap klia long hem, no go pas long hem; tanawe from hem, and go pas long hem. From olketa no savve sleep go kasem taem olketa duim nogud fasin, and sleep bilong olketa hem go aot go kasem olketa mekem samwan for stambol. From olketa feedim olketa seleva witim bred bilong nogud fasin, and wine bilong wei for duim raf fasin nao olketa drinkim.”—Proverbs 4:14-17.
Olketa wicked man hia, wea Solomon wantem iumi for stap klia long wei bilong olketa, go ahed nomoa long olketa nogud wei bilong olketa. For duim nogud samting hem olsem kaikai and drink long olketa. Olketa no savve sleep go kasem taem olketa duim raf fasin. Fasin bilong olketa hem barava nogud! Waswe, iumi savve protectim heart bilong iumi taem iumi go ahed for kaban witim olketa? Hem krangge for “wakabaot insaed road bilong olketa nogud man” long wei for lukluk long raf fasin wea showaot long olketa hapitaem bilong world distaem! Olketa nogud samting wea kamap long television or long olketa movie savve pullim man sapos hem no strong for againstim olketa.
Stap Insaed Laet
Solomon still story abaotem wanfala road and sei: “Road bilong olketa raeteous wan hem olsem braet laet wea kamap moa strong go kasem taem bilong full daylaet.” (Proverbs 4:18) Wei for studyim Bible and trae for followim wanem hem talem long living hem savve olsem taem iu startim gogo bilong iu long dark early morning. Iumi no savve lukim eniting taem dark naet mekem skae kamap dark blue. Bat taem daylaet hem isisi kamap, iumi start for luksavve long olketa samting wea stap raonem iumi. Last samting, sun hem shaen braet, and iumi lukim klia evri samting. Tru nao, taem iumi patient and waka hard for studyim olketa Scripture, truth bae isisi kamap moa klia long iumi. For protectim heart bilong iumi againstim giaman tingting, hem barava important for fulimap heart bilong iumi witim spiritual samting.
Mining bilong olketa Bible profesi hem isisi for showaot klia. Olketa profesi kamap klia long iumi taem holy spirit bilong Jehovah mekem iumi for minim and taem olketa fulfill thru long evri samting wea happen long world or thru long olketa experience bilong pipol bilong God. Winim wei for no patient and guess long wei wea olketa fulfill, iumi need for weit for ‘laet kamap moa strong.’
Waswe long olketa wea rejectim kaonsel bilong God taem olketa no willing for wakabaot long laet? Solomon hem sei: “Wei bilong olketa nogud man hem olsem ples wea dark. Olketa no savve wanem nao olketa foldaon long hem.” (Proverbs 4:19) Olketa wea wicked olketa olsem man wea foldaon long ples wea dark bat hem no luksavve long wanem nao mekem hem foldaon. Nomata luk olsem pipol wea no followim God olketa win from wei wea olketa no raeteous, diswan hem for short taem nomoa. Man wea raetem psalm hem sing olsem abaotem diskaen pipol: “Iu barava putim olketa long graon wea slippery. Iu [Jehovah] mekem olketa for foldaon and pisis.”—Psalm 73:18.
Go Ahed for Lukaot
Datfala king bilong Israel go ahed for sei: “Son bilong mi, lisin gud long olketa toktok bilong mi. Givim ear long olketa toktok bilong mi. Eye bilong iu mas no lusim olketa. Keepim olketa midolwan long heart bilong iu. From hem laef long olketa wea faendem and health long body bilong olketa. Winim eni samting wea iu mas gardim, gardim gud heart bilong iu, from olketa samting bilong laef kamaot from hem.”—Proverbs 4:20-23.
Example bilong Solomon seleva pruvim wei wea kaonsel for protectim heart hem barava important. Tru, hem “kamap olsem wanfala really son” long dadi bilong hem taem hem pikinini and hem stap faithful go kasem taem hem big man. Nomata olsem, Bible hem sei: “Long taem wea Solomon hem start for olo, olketa [heathen] waef bilong hem pullim heart bilong hem for followim olketa narafala god; and heart bilong hem no stap evribit witim God bilong hem Jehovah olsem heart bilong David, dadi bilong hem.” (1 Kings 11:4) Sapos man no go ahed for lukaot gud olowe, wei for duim nogud samting savve switim for duim nogud samting tu. (Jeremiah 17:9) Iumi mas keepim olketa gudfala toktok insaed Word bilong God klos long heart bilong iumi—‘midolwan long hem.’ Insaed diswan hem gaedens wea stap long mek-4 chapter bilong Proverbs.
Lukluk Gud Long Heart Bilong Iu
Waswe, iumi win for protectim tokpiksa heart bilong iumi? Hao nao bae iumi savve long feeling insaed long man? Jesus Christ hem sei: “From planti samting wea stap insaed long heart nao mouth hem talem.” (Matthew 12:34) Hem sei olsem tu: “Olketa samting wea kamaot from heart nao hem nogud tingting, min for killim man dae, adultery, fornication, fasin for steal, laea, fasin for tok againstim God.” (Matthew 15:19, 20) Tru nao, toktok and akson bilong iumi savve tok big abaotem hao nao iumi insaed long heart.
Dastawe, Solomon kaonselem iumi olsem: “Aotem from iuseleva toktok wea no stret; and putim awe from iuseleva giaman fasin bilong olketa lip. Saed long eye bilong iu, olketa shud luk stret go long front, yes, olketa eye bilong iu shud luk strong front long iu. Stretem gogo for leg bilong iu, and letem evri wei bilong iu kamap gud. No tan long raet hand or long left. Aotem leg bilong iu from nogud samting.”—Proverbs 4:24-27.
From kaonsel bilong Solomon, iumi need for lukluk gud long toktok bilong iumi and akson bilong iumi. For iumi protectim heart and mekem God hapi, iumi mas stap klia from toktok wea no stret and giaman fasin. (Proverbs 3:32) Dastawe, iumi shud ting raonem wanem nao toktok and akson bilong iumi talemaot abaotem iumi. Then letem iumi lukaotem help bilong Jehovah mekem iumi stretem eni wik point wea iumi faendem.—Psalm 139:23, 24.
Winim evri samting, letem ‘olketa eye bilong iumi luk stret go long front.’ Letem olketa lukluk stret go long goal for duim service bilong Dadi bilong iumi long heven witim full soul. (Colossians 3:23) Letem Jehovah mekem iu win long “evri wei bilong iu,” taem iu go ahed for aftarem stretfala wei olsem, and letem hem blessim iu from iu followim kaonsel for “gardim gud heart bilong iu.”
[Footnote]
a No really nem bilong hem.
[Blurb long page 22]
Waswe, iu stap klia from olketa hapitaem wea showimaot raf fasin?
[Piksa long page 21]
Kasem gud samting from advaes bilong olketa wea garem savve
[Piksa long page 23]
Discipline no mekem gogo bilong iu slow daon
[Piksa long page 24]
Go ahed long wei wea iu studyim Bible