Lanem Wei for Tingim Feeling
PEGGY lukim hao son bilong hem tok raf long young brata bilong hem. Hem ask olsem “Waswe, iu ting datwan hem gudfala wei for tok long brata bilong iu? Lukim hao brata bilong iu hem no hapi.” Why nao hem tok olsem? Hem trae for teachim son bilong hem hao for story long gudfala wei and for tingim feeling bilong olketa narawan.
Aposol Paul encouragem young fren bilong hem Timothy for “tingim feeling bilong evriwan.” Taem hem duim olsem, bae hem no spoelem feeling bilong olketa. (2 Timothy 2:24, footnote.) Wanem nao insaed long diswan? Hao nao iu savve kamap moabeta long diswan? And hao nao iu savve helpem olketa narawan for mekem grow disfala fasin?
Wanem Nao Fasin for Tingim Feeling?
Wanfala dictionary explainim fasin for tingim feeling olsem “fasin for luksavve long need and feeling and for duim or talem kaenfala toktok or stret samting.” Man for tingim feeling savve minim feeling bilong olketa narawan. Long sem wei wea olketa finger savve feelim samting wea sticky, soft, smooth, hot, or garem staka hair, man wea tingim feeling savve minim feeling bilong nara pipol and luksavve hao toktok and wanem hem duim affectim olketa. Bat for duim diswan hem no samting for man lanem nomoa, bat hem from man garem trufala feeling for stap klia for spoelem olketa narawan.
Iumi lukim wanfala Bible example abaotem servant bilong Elisha, Gehazi, wea no tingim feeling. Wanfala woman from Shunem wea son bilong hem dae no long taem go nomoa kam for lukim Elisha, for kasem comfort. Taem olketa askem hem sapos evriting hem olraet, hem sei: “Hem olraet.” Bat taem hem go for lukim profet, “Gehazi kam klosap for pushim hem awe.” Bat Elisha tok olsem: “Leavim hem, soul bilong hem barava sorre insaed long hem.”—2 Kings 4:17-20, 25-27.
Hao nao Gehazi no garem gudfala tingting and showimaot wei for no tingim feeling? Hem tru hao disfala woman no talemaot feeling bilong hem taem olketa askem hem. Bat, planti pipol garem wei for no talemaot feeling bilong olketa long eniwan nomoa. Nomata olsem, long samfala wei feeling bilong hem showaot klia. Elisha luksavve, bat Gehazi nomoa nao, or hem chus for no luksavve. Diswan hem wanfala example wea showimaot fasin for no tingim feeling. Taem man tingim waka bilong hem moa important, hem savve isi for fail for luksavve or kea long need bilong olketa wea hem deal witim. Hem barava olsem wanfala bas driver wea wari tumas for arrive long stretfala taem gogo hem no stop nao for pikim olketa passenger.
For stap klia from wei for no tingim feeling olsem Gehazi, iumi shud trae hard for kaen long pipol, from iumi no really savve feeling bilong olketa. Iumi shud evritaem lukluk for olketa saen wea showimaot feeling bilong man and tok long kaenfala wei or duim wanem hem fitim. Hao nao iu savve kamap moabeta long diswan?
Minim Feeling Bilong Olketa Narawan
Jesus nao savve tumas long wei for minim feeling bilong pipol and hem luksavve long best wei for deal witim pipol long kaenfala wei. Wanfala taem hem kaikai long haos bilong Simon, wanfala Pharisee, taem wanfala woman “wea pipol long taon savve long hem olsem wanfala sinner,” kam long hem. Long sem wei olsem woman long Shunem, hem no talem eni toktok, bat hem showimaot feeling bilong hem thru long wanem hem duim. “Hem tekem kam wanfala botol oil wea smel naes tumas, and hem go bihaen long leg bilong [Jesus], hem krae and wata from eye bilong hem mekem leg bilong Jesus tuwet and hem draem witim hair bilong hem. And tu, hem kissim leg bilong Jesus, and oilim witim oil wea smel naes tumas.” Jesus luksavve long wanem nao evriting hia minim. And nomata Simon no talem eniting, Jesus hem savve hao hem ting olsem long hemseleva: “Disfala man, sapos hem wanfala profet, bae hem savve hu nao disfala woman and fasin bilong hem, hao hem wanfala sinner.”—Luke 7:37-39.
Waswe, iu savve tingim wanem nogud samting nao savve kamaot sapos Jesus pushim awe datfala woman, or hem sei long Simon: “Iu man wea no savve tingim eniwan! Waswe, iu no savve lukim hao hem showimaot fasin for repent?” Bat, Jesus tingim feeling bilong Simon taem hem storyim tokpiksa abaotem man wea forgivim wanfala man from bigfala kaon and narawan from smolfala kaon. Jesus askem Simon: “So, hu nao bae lovem hem tumas?” Dastawe, winim wei for tok strong long Simon, Jesus praisem hem for stretfala ansa bilong hem. Then long kaenfala wei hem helpem Simon for luksavve long planti saen wea disfala woman showimaot thru long trufala feeling and olketa toktok wea showaot hem repent. Jesus tan go long datfala woman and long kaenfala wei showimaot hao hem minim olketa feeling bilong hem. Hem talem hem olketa sin bilong hem kasem forgiveness and bihaen hem sei: “Faith bilong iu hem sevem iu; go long peace.” Olketa toktok hia wea minim feeling mas mekem hem disaed strong for duim wanem hem stret! (Luke 7:40-50) Jesus win long wei for tingim feeling bikos hem luksavve long feeling bilong pipol and duim samting wea showimaot hem kea.
Long sem wei wea Jesus helpem Simon, iumi tu savve lane for helpem olketa narawan for minim feeling bilong pipol. Olketa minister wea garem savve long field service savve teachim wei for tingim feeling long olketa niu wan long Christian ministry. Bihaen tufala hia mekem wanfala kol for sharem gud nius, tufala savve story raonem olketa saen wea showimaot feeling bilong olketa wea tufala meetim. Waswe, datfala man fraet, garem daot, feel kros, or busy? Hao nao for helpem hem long kaenfala wei? Olketa elder savve helpem olketa brata and sista wea no tingim feeling and mekem samwan feel nogud. Helpem each wan for minim feeling bilong narawan. Waswe, hem feel olsem olketa tok spoelem, no tingim, or no minim hem gud? Hao nao kaenfala fasin bae mekem hem feel gud?
Parents shud helpem pikinini for mekem grow feeling for kea, from diswan bae muvim olketa for tingim feeling bilong narawan. Son bilong Peggy, wea iumi storyim firstaem lukim feis bilong young brata hem red, hem bendim lips, olketa tear long eye, and hem luksavve hao brata bilong hem feel sorre tumas. Olsem mami expectim, hem feel sorre and disaed for change. Tufala son bilong Peggy followim wanem tufala lanem taem tufala smol, and long olketa year bihaen tufala kamap man for mek-disaepol and shepherd long Christian kongregeson.
Showimaot Hao Iu Minim
Fasin for tingim feeling hem barava important taem iu garem komplen againstim samwan. Hem isi tumas for spoelem feeling bilong narawan. Firstaem hem gud for praisem hem long wanfala samting. Winim wei for tok daonem hem, stretem datfala problem. Explainim hao wanem hem duim affectim iu and iu laekem hem for changem wei bilong hem. Then redy for lisin. Maet iu nao no minim hem gud.
Pipol laek for feel sure hao iu minim tingting bilong olketa nomata iu no agree long hem. Jesus tok long wei for tingim feeling, wea showimaot hem minim wanem nao Martha wari long hem. Hem sei: “Martha, Martha, iu wari tumas and tinghevi long planti samting.” (Luke 10:41) Long sem wei, taem samwan storyim wanfala problem, winim wei for givim ansa bifor iu herem full story, iu showimaot iu tingim feeling taem iu storyim moa long toktok bilong iuseleva datfala problem or komplen. Diswan hem kaenfala wei for showaot iu minim.
Luksavve Long Wanem for No Talem
Taem Queen Esther laek for askem hasband bilong hem for no followim plan bilong Haman for killim dae olketa Jew, long wei for tingim feeling hem arrange for story long hasband bilong hem long taem wea hem hapi. Long taem olsem nao hem storyim plan bilong Haman. Bat iumi lanem tu hao hem no talem samfala toktok. Long wei for tingim feeling, hem no talem hao hasband bilong hem insaed long datfala nogud plan.—Esther 5:1-8; 7:1, 2; 8:5.
Olsem tu, taem iu visitim hasband bilong wanfala Christian sista wea no biliv, winim wei for readim Bible long hem, start long wei for tingim feeling taem iu askem hem abaotem olketa samting wea hem interest long hem. Taem wanfala stranger werem kaleko wea no fitim kam long Kingdom Hall or samwan start for attendim meeting moa bihaen longfala taem, welkamim hem long kaenfala wei and no tok abaotem kaleko or why nao hem no attendim olketa meeting. And taem iu herem hao wanfala niu interest wan garem rongfala tingting, hem maet gud for no kwiktaem stretem datfala rongfala tingting. (John 16:12) Fasin for tingim feeling bae mekem iu showimaot kaenfala fasin for luksavve long wanem for no talem.
Toktok wea Here Gud
For lanem wei for tingim feeling long toktok wea iu talem bae helpem iu for enjoyim hapi wei for fren witim narawan, nomata long taem wea samwan no minim gud tingting bilong iu and hem barava kros. Olsem example, taem olketa man bilong Ephraim “argue strong” witim Gideon, long wei for tingim feeling hem explainim wanem nao really happen and talem honest tingting abaotem wanem olketa man bilong Ephraim duim. Diswan showimaot hem tingim feeling from hem luksavve olketa kros, and wei wea hem showimaot respect finisim kros bilong olketa.—Judges 8:1-3; Proverbs 16:24.
Evritaem trae for tingim hao nao toktok bilong iu bae affectim pipol. Wei for trae hard for tingim feeling bae helpem iu for experiencem hapi wea stap long Proverbs 15:23: “Man hem hapi long ansa bilong mouth bilong hem, and toktok wea man talem long barava taem bilong hem, O hem gud tumas!”
[Piksa long page 31]
Parents savve teachim olketa pikinini for tingim feeling bilong olketa narawan
[Piksa long page 31]
Olketa Christian minister wea garem savve, savve teachim olketa niu wan wei for tingim feeling