Wei for Story Abaotem Spiritual Samting Buildimap Narawan
“No letem eni rabis toktok kamaot from mouth bilong iufala, bat toktok wea gud for buildimap man taem need hem kamap, mekem diswan givim gudfala samting long olketa wea herem.”—EPHESIANS 4:29.
1, 2. (a) Hao important nao wei wea olketa man savve toktok? (b) Olketa servant bilong Jehovah laek for iusim wei wea olketa savve story for duim wanem samting?
SAVVEMAN Ludwig Koehler hem raet: “Wei wea olketa man savve toktok hem wanfala samting iumi no minim; hem wanfala present from God, wanfala mirakol.” Maet iumi no tingim tumas disfala spesol present from God. (James 1:17) Bat tingim nambawan samting wea man lusim taem hem kasem stroke and hem no savve story long olketa wea hem lovem. Joan, wea hasband bilong hem kasem stroke no longtaem go nomoa, hem sei: “Bifor, samting wea mekem mitufala barava klos hem wei wea mifala savve story gud tugeta. Mi barava missim olketa story bilong mitufala!”
2 Wei for story tugeta savve mekem pipol fren long klos wei, stretem wei wea wanfala minim narawan rong, encouragem olketa wea feel sorre, strongim faith, and mekem iumi enjoyim laef moa—bat hem no just happen nomoa. Wise King Solomon hem sei: “Toktok bilong man wea no tingting gud firstaem hem olsem sword wea katem man, bat tongue bilong wisefala man savve healim man.” (Proverbs 12:18) Iumi olketa servant bilong Jehovah laekem story bilong iumi for healim and buildimap narawan, no for kosim pain and spoelem man. And tu, iumi laekem story bilong iumi long private and long ministry for givim praise long Jehovah. Man wea raetem psalm hem sing olsem: “Long God nao mifala bae offerim praise for full day, and mifala bae praisem nem bilong iu for olowe.”—Psalm 44:8.
3, 4. (a) Wanem problem nao iumi evriwan feisim saed long toktok? (b) Why nao iumi mas careful long toktok bilong iumi?
3 Disaepol James warnim hao “tongue” hem samting wea “no eniwan long olketa man savve kontrolem.” Hem remindim iumi: “Iumi evriwan foldaon staka taem. Sapos eniwan hem no foldaon long toktok, hem wanfala perfect man, wea fit for bossim tu full body bilong hem.” (James 3:2, 8) Iumi evriwan no perfect. So, nomata iumi traem best, samfala taem toktok bilong iumi no buildimap olketa narawan and givim praise long Creator bilong iumi. So iumi mas lane for careful long toktok wea iumi talem. And tu, Jesus hem sei: “Evri iusles toktok wea olketa man talem, olketa bae givim ansa for datwan long Judgment Day; from toktok bilong iufala nao bae olketa kolem iufala raeteous, and from toktok bilong iufala nao bae iufala kasem judgment.” (Matthew 12:36, 37) Tru nao, iumi mas givim ansa long tru God for toktok bilong iumi.
4 Wanfala best wei for stap klia long nogud toktok hem for mekem grow wei for story abaotem olketa spiritual samting. Disfala article bae storyim hao nao iumi savve duim diswan, wanem kaen subject iumi savve story abaotem, and wanem gud samting iumi savve kasem from wei for story wea buildimap narawan.
Lukluk Gud Insaed Heart
5. Hao nao heart hem important tumas saed long wei for storyim samting wea buildimap narawan?
5 For mekem grow wei for story wea buildimap narawan, firstaem iumi mas luksavve hao toktok bilong iumi hem showimaot wanem nao insaed heart bilong iumi. Jesus sei: “Samting wea heart fulap long hem, mouth hem talem.” (Matthew 12:34) Diswan minim iumi laek for story abaotem olketa samting wea important long iumi. So, iumi need for askem iumiseleva: ‘Story bilong mi showimaot wanem samting abaotem heart bilong mi? Taem mi stap witim famili or olketa spiritual brata and sista, waswe, mi storyim olketa spiritual samting or mi evritaem storyim sports, kaleko, olketa video, kaikai, niu samting wea mi peim, or nara samting wea no important?’ Nomata iumi no min for duim, maet living and tingting bilong iumi hem fulap witim olketa samting olsem. For mekem samfala change for putim olketa important samting firstaem long laef savve mekem story bilong iumi and laef bilong iumi kamap moabeta.—Philippians 1:10.
6. Hao nao wei for ting raonem samting hem join witim samting iumi story abaotem?
6 Wei for ting raonem samting hem narafala wei for mekem toktok bilong iumi kamap moabeta. Sapos iumi evritaem trae for ting raonem olketa spiritual samting, bae hem kamap wei bilong iumi for storyim olketa spiritual samting. King David luksavve hao diswan hem tru. Hem sing olsem: “Mi laekem toktok wea mi talem and samting wea heart bilong mi ting raonem for mekem iu hapi, O Jehovah.” (Psalm 19:14) And Asaph wea raetem olketa psalm sei: “Mi bae ting raonem evri waka bilong iu [God], and evri samting wea iu duim mi bae interest long hem.” (Psalm 77:12) Man wea garem heart and mind wea tingting evritaem long olketa truth bilong Word bilong God bae evritaem garem gudfala toktok. Jeremiah no savve hol bak for story abaotem olketa samting wea Jehovah teachim hem. (Jeremiah 20:9) Sapos iumi evritaem ting raonem olketa spiritual samting, bae iumi olsem tu.—1 Timothy 4:15.
7, 8. Olketa wanem subject for storyim nao savve buildimap narawan?
7 Wei for followim gudfala spiritual schedule savve givim iumi planti subject for story abaotem wea savve buildimap narawan. (Philippians 3:16) Olketa assembly, convention, kongregeson meeting, niu pablikeson, and text bilong evriday provaedem olketa nambawan spiritual samting wea iumi savve sharem witim narawan. (Matthew 13:52) And olketa experience wea iumi kasem long Christian ministry bilong iumi savve barava buildimap narawan long spiritual wei!
8 King Solomon interest tumas long olketa difren kaen tree, animal, bird, and fish wea hem lukim long Israel. (1 Kings 4:33) Hem laekem tumas for story abaotem creation bilong God. Iumi savve duim sem samting. Olketa servant bilong Jehovah enjoyim wei for storyim planti difren subject, bat olketa spiritual subject hem evritaem part long story bilong spiritual pipol.—1 Corinthians 2:13.
“Go Ahed for Tingim Evri Samting Hia”
9. Wanem kaonsel nao Paul givim for olketa long Philippi?
9 Nomata wanem subject iumi storyim, story bilong iumi bae buildimap olketa narawan sapos hem followim kaonsel wea aposol Paul givim long kongregeson long Philippi. Hem raet: “Evri samting wea tru, evri samting wea important, evri samting wea raeteous, evri samting wea klin, evri samting wea iumi fit for lovem, evri samting wea pipol tok gud abaotem, evri gud samting and evri samting wea fit for kasem praise, go ahed for tingim evri samting hia.” (Philippians 4:8) From olketa samting wea Paul storyim hem important tumas, hem sei iumi mas “go ahed for tingim evri samting hia.” Iumi shud fulimap mind and heart bilong iumi witim olketa. So, bae iumi lukim hao wei for followim eitfala point wea Paul talem savve helpem iumi saed long wei for story.
10. Hao nao iumi savve mekem story bilong iumi tru?
10 Samting wea tru minim moa samting winim samting wea stret and no false. Hem minim samting wea raeteous and fit for kasem trust, olsem truth bilong Word bilong God. Dastawe, taem iumi story witim nara pipol abaotem olketa Bible truth wea iumi tinghae long hem, olketa tok wea encouragem iumi, or kaonsel from Bible wea helpem iumi, iumi tingim olketa samting wea tru. Long narasaed, iumi rejectim “giaman ‘savve,’” wea luk olsem hem tru. (1 Timothy 6:20) And iumi stap klia long wei for gossip or talem olketa field service experience wea iumi no sure sapos hem tru or nomoa.
11. Wanem nao olketa important samting wea iumi savve story abaotem?
11 Olketa important samting hem minim olketa subject wea pipol respectim and wea important. Insaed diswan hem olketa samting saed long Christian ministry bilong iumi, nogud taem wea iumi stap insaed distaem, and wei wea iumi mas evritaem garem gudfala fasin. Taem iumi storyim olketa important samting olsem, iumi strongim disison bilong iumi for stap wekap long spiritual wei, keepim faithful fasin, and for go ahed preachim gud nius. Tru nao, olketa interesting experience from ministry bilong iumi and olketa samting wea happen long world wea remindim iumi hao iumi stap long olketa last day givim iumi planti samting for story abaotem.—Acts 14:27; 2 Timothy 3:1-5.
12. From kaonsel bilong Paul sei iumi mas tingim olketa samting wea raeteous and klin, iumi mas stap klia long wanem?
12 Datfala word raeteous hem minim samting wea stret long eye bilong God—wea kasem olketa standard bilong hem. Klin minim klin long tingting and fasin. Wei for tok laea againstim narawan, olketa dirty story, or toktok wea garem dabol mining barava no fitim for iumi story abaotem. (Ephesians 5:3; Colossians 3:8) Long wakples or skul, olketa Christian showimaot wisdom and go awe from olketa wea storyim kaen samting olsem.
13. Givim samfala example saed long olketa story abaotem samting wea iumi fit for lovem and wea pipol tok gud abaotem.
13 Taem Paul encouragem iumi for tingim olketa samting wea iumi fit for lovem, hem minim olketa samting wea mekem iumi hapi and wea muvim iumi for garem love, no olketa samting wea muvim iumi for heit, feel nogud, and raoa. Olketa samting wea pipol tok gud abaotem hem minim information wea pipol tinghae long hem and respectim. Maet insaed olketa gudfala report hia hem olketa laef story bilong olketa faithful brata and sista, wea kamap planti taem insaed Wastaoa and Wekap! magasin. Bihaen iu readim olketa article olsem wea strongim faith hem gud for story witim olketa narawan hao nao datfala article affectim iu. Hem encouragem iumi tu for herem story abaotem olketa spiritual samting wea olketa narawan duim! Kaen story olsem bae mekem grow love and wan mind long kongregeson.
14. (a) Wanem nao iumi need for duim for showimaot gudfala fasin? (b) Hao nao iumi savve story abaotem olketa samting wea fit for kasem praise?
14 Paul storyim “evri gud samting.” Gud samting hia hem minim for barava gud evribit. Iumi mas barava mek sure olketa Bible principle leadim toktok bilong iumi and for no letem toktok bilong iumi go difren from samting wea raeteous, klin, and followim gudfala fasin. Samting wea fit for kasem praise hem samting wea pipol tinghae long hem. Sapos iu herem wanfala gudfala tok or lukim samwan wea showimaot faithful example long kongregeson, story abaotem datwan—long man wea duim datwan and long nara pipol. Aposol Paul evritaem praisem gudfala fasin bilong olketa Christian brata and sista. (Romans 16:12; Philippians 2:19-22; Philemon 4-7) And, tru nao, samting wea Creator bilong iumi wakem hem barava fit for kasem praise. Long creation, staka subject stap for iumi storyim wea savve buildimap narawan.—Proverbs 6:6-8; 20:12; 26:2.
Storyim Samting wea Buildimap Narawan
15. Wanem komand from Bible nao showimaot parents mas story gud witim pikinini bilong olketa?
15 Deuteronomy 6:6, 7 hem sei: “Olketa toktok hia wea mi komandim iu tuday mas stap long heart bilong iu; and iu mas putim olketa deep insaed long son bilong iu and storyim olketa taem iu sidaon long haos bilong iu and taem iu wakabaot long road and taem iu leidaon and taem iu getap.” Disfala komand showimaot klia hao parents mas garem olketa gudfala spiritual story witim pikinini bilong olketa.
16, 17. Wanem nao Christian parents savve lanem from example bilong Jehovah and Abraham?
16 Tingim olketa longfala story midolwan Jesus and Father bilong hem long heven taem tufala storyim assignment bilong Jesus for kam long earth. Jesus talem olketa disaepol bilong hem: “Father wea sendem mi kam nao givim komandment abaotem wanem for talem.” (John 12:49; Deuteronomy 18:18) Abraham masbi story for planti hour witim son bilong hem Isaac abaotem wei wea Jehovah blessim olketa and olketa laen dadi bilong olketa. For sure olketa story olsem helpem Jesus and Isaac for hambol for followim will bilong God.—Genesis 22:7-9; Matthew 26:39.
17 Olketa pikinini bilong iumi tu needim story wea buildimap olketa. Parents mas markem taem long busy schedule bilong olketa for story witim olketa pikinini. Sapos iu savve duim, hem gud for kaikai tugeta, maet wanfala taem evriday. Taem iu kaikai and bihaen kaikai tu, iu garem chance for storyim samting wea buildimap narawan wea important tumas for spiritual health bilong famili.
18. Storyim wanfala experience wea showimaot gud samting wea kamaot taem parents and olketa pikinini story gud tugeta.
18 Alejandro, wanfala pioneer wea distaem age bilong hem winim 20 year, hem rememberim olketa daot wea hem garem taem hem 14 year. Hem sei: “Tingting bilong olketa skulfren and teacher affectim mi and mekem mi no sure sapos God hem stap and sapos Bible hem tru or nomoa. For planti hour parents bilong mi patient for story raonem olketa samting hia witim mi. Olketa story hia helpem mi for winim olketa daot long datfala taem wea no isi for mi and tu for mekem olketa gudfala disison long laef bilong mi.” And waswe distaem? Alejandro go ahed for sei: “Mi stap yet witim dadi and mami. Bat busy schedule bilong mifala mekem hem hard for mi and dadi for tok tugeta long private. So wantaem evri week mitufala kaikai tugeta long wakples bilong hem. Olketa story bilong mitufala hem spesol long mi.”
19. Why nao iumi evriwan need for storyim olketa spiritual samting?
19 Iumi barava tinghae tu long chance wea iumi garem for storyim olketa spiritual samting witim olketa brata and sista bilong iumi! Iumi savve duim olsem long olketa meeting, long field ministry, long hapitaem, and taem iumi travel. Paul luk forward for story witim olketa Christian long Rome. Hem sei: “Mi wantem tumas for lukim iufala, . . . mekem wei for givimaot encouragement hem kamap midolwan long iufala, evriwan from faith bilong narawan, bilong iufala and bilong mi.” (Romans 1:11, 12) Johannes, wanfala Christian elder hem sei: “For storyim olketa spiritual samting witim olketa Christian brata and sista hem fulfillim wanfala important need. Hem savve mekem heart hapi and mekem olketa hevi bilong evriday living for no hevi tumas. Planti taem mi askem olketa olo for story abaotem laef bilong olketa and wanem nao helpem olketa for stap faithful. Insaed olketa year wea go pas, mi story witim planti, and each wan sharem samfala wisdom or savve wea helpem mi long laef bilong mi.”
20. Wanem nao iumi savve duim sapos iumi story witim samwan wea shame for story?
20 Waswe sapos narawan no mas interest taem iu trae for storyim spiritual samting? No givap. Maet bihaen iu bae kasem chance for trae moa. Solomon sei: “Toktok wea man talem long barava taem bilong hem, hem olsem olketa gold apple wea stap long olketa silver karving.” (Proverbs 25:11) Tingim feeling bilong olketa wea shame for story. “Tingting wea stap long heart bilong man hem olsem deep wata, bat man wea garem fasin for luksavve bae pullim kamaot datwan.”a (Proverbs 20:5) Winim evri samting, no letem wei bilong nara pipol mekem iu hol bak for story abaotem samting wea muvim heart bilong iu.
Olketa Spiritual Story Givim Reward
21, 22. Wanem nao olketa gud samting wea iumi savve kasem from wei for storyim olketa spiritual samting?
21 Kaonsel bilong Paul hem olsem: “No letem eni rabis toktok kamaot from mouth bilong iufala, bat toktok wea gud for buildimap man taem need hem kamap, mekem diswan savve givim gudfala samting long olketa wea herem.” (Ephesians 4:29; Romans 10:10) Maet hem no isi for tanem story go long subject wea savve buildimap narawan, bat planti reward kam from diswan. Wei for storyim spiritual samting givim iumi chance for sharem faith bilong iumi witim narawan, and for buildimap olketa brata and sista bilong iumi.
22 So iumi mas iusim present bilong wei for toktok for buildimap narawan and for praisem God. Olketa story olsem bae mekem iumi feel satisfae and encouragem olketa narawan. Winim evri samting, hem bae mekem heart bilong Jehovah hapi from hem herem story bilong iumi and hem hapi taem hem herem iumi story tugeta abaotem olketa gudfala samting. (Psalm 139:4; Proverbs 27:11) Taem iumi storyim olketa spiritual samting, iumi savve feel sure Jehovah bae no forgetim iumi. Bible hem sei olsem abaotem olketa wea servem Jehovah distaem: “Long datfala taem olketa wea fraet long Jehovah toktok each wan witim fren bilong hem, and Jehovah go ahed for lukluk and lisin. And olketa raetem front long hem wanfala buk for rememberim olketa wea fraet long Jehovah and olketa wea tingim nem bilong hem.” (Malachi 3:16; 4:5) Hem barava important for olketa story bilong iumi mas buildimap narawan long spiritual wei!
[Footnote]
a Samfala well long Israel deep fogud. Long Gibeon, olketa man for studyim oldfala samting faendem wanfala well wea deep bilong hem 25 meter. Hem garem ladder for pipol klaem go daon for tekem wata.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Samting iumi storyim hem showimaot wanem samting abaotem iumi?
• Wanem nao olketa samting wea buildimap narawan wea iumi savve story abaotem?
• Hao important nao wei for story tugeta insaed famili and long Christian kongregeson?
• Wanem nao olketa gud samting wea iumi kasem from olketa story wea buildimap narawan?
[Olketa Piksa long page 12]
Olketa story wea buildimap narawan storyim . . .
“evri samting wea tru”
“evri samting wea important”
“evri samting wea fit for kasem praise”
“evri samting wea pipol tok gud abaotem”
[Olketa Credit Line]
Video cover, Stalin: U.S. Army photo; Creator book cover, Eagle Nebula: J. Hester and P. Scowen (AZ State Univ.), NASA
[Piksa long page 13]
Taem for kaikai hem nambawan chance for storyim olketa spiritual samting