Depend Long Spirit Bilong God Taem Iu Deal Witim Change Long Laef
“Duim best bilong iu for mekem God appruvim iu.”—2 TIMOTHY 2:15.
1. Olketa wanem kaen change nao savve challengem spiritual saed bilong iumi?
WORLD wea iumi stap insaed hem go ahed for change. Iumi lukim enikaen niu samting wea olketa savveman saed long science and technology wakem and long semtaem iumi lukim fasin bilong pipol hem gogo daon. Olsem iumi storyim long first article, evri Christian mas againstim tingting bilong world. Bat, taem world change iumi tu change long staka wei. Iumi lusim wei bilong pikinini and kamap bigman. Maet iumi kamap rich or poor, garem gud or nogud health, and kasem or lusim samwan wea iumi lovem. Iumi hard for stopem olketa kaen change olsem, and iumi savve kasem challenge long spiritual saed from olketa change olsem.
2. Hao nao laef bilong David change?
2 No staka pipol kasem olketa bigfala change long laef bilong olketa olsem David, son bilong Jesse. From wanfala shepherd boy wea no eniwan savve long hem, David change and kamap wanfala man wea garem bignem. Then, wanfala jealous king luk aotem hem and David mas ranawe. Bihaen datwan, David kamap wanfala king and winim planti war. Hem safa from nogud samting wea kamap from hem duim serious sin. Hem feisim trabol and famili bilong hem divaed. Hem kasem planti rich samting and hem kamap olo. Bat, nomata David kasem staka change long laef bilong hem, hem go ahed for putim trust bilong hem long Jehovah and spirit bilong Hem. David duim best bilong hem “mekem God appruvim” hem, and God blessim hem. (2 Timothy 2:15) Nomata samting wea iumi kasem maet difren from wanem David kasem, iumi savve lane from wei wea hem deal witim samting wea kasem hem. Example bilong hem savve helpem iumi minim hao iumi fit for go ahed for kasem help from spirit bilong God nomata iumi feisim olketa change long laef.
Hambol Fasin Bilong David —Nambawan Example
3, 4. Hao nao gogo planti pipol savve long David nomata firstaem hem shepherd boy nomoa?
3 Taem David pikinini, famili bilong hem nating ting hem important. Taem profet Samuel kam long Bethlehem, dadi bilong David tekem go sevenfala long eitfala son bilong hem. David, wea hem nao last born, stap and keepim olketa sheep. Nomata olsem, Jehovah chusim David for kamap king bilong Israel. Dadi bilong David kolem hem kam. Next, Bible record sei: “Samuel tekem horn bilong oil and anointim hem midolwan long olketa brata bilong hem. And spirit bilong Jehovah start for waka long David start long datfala day.” (1 Samuel 16:12, 13) David depend long datfala spirit long full laef bilong hem.
4 No longtaem bihaen, disfala shepherd boy bae garem bignem. Hem garem waka for servem king and pleim music for hem. Hem killim dae Goliath, wanfala giant wea nomata olketa soldia bilong Israel fraetem. David kamap leader bilong sekson wea go long war and olketa winim olketa Philistine. Olketa pipol lovem hem. Olketa raetem singsing wea praisem hem. Wanfala man wea waka for King Saul storyim David olsem wanfala wea ‘savve tumas for pleim’ harp and long semtaem hem “wanfala strong, maeti man and wanfala man for faet and wanfala kleva man for toktok and man wea garem body.”—1 Samuel 16:18; 17:23, 24, 45-51; 18:5-7.
5. Wanem samting nao savve mekem David bighed, and hao nao iumi savve hem nating olsem?
5 Luk olsem laef bilong David barava set. Hem garem bignem, luk naes, young, savve hao for toktok, garem savve saed long music, strong for faet and God hapi long hem. For garem wanfala long olketa samting hia savve mekem David hem bighed, bat hem nating olsem. Tingim ansa bilong David long King Saul, taem hem givim dota bilong hem for David maritim. Witim trufala hambol fasin David sei: “Hu nao mi or hu nao olketa relative bilong mi, famili bilong dadi bilong mi, long Israel, mekem mi bae kamap son-in-law bilong king?” (1 Samuel 18:18) Wanfala savveman minim disfala verse olsem: “David luksavve hao saed long waka bilong hem, or saed long famili laen, hem no fit for kamap son-in-law bilong king.”
6. Why nao iumi mas mekem grow hambol fasin?
6 David hem hambol from hem luksavve Jehovah barava hae winim man wea no perfect. David sapraes for savve God hem interest long pipol. (Psalm 144:3) David savve tu hao paoa wea maet hem kasem hem bikos Jehovah nao hambol for strongim, protectim, and kea for hem. (Psalm 18:35) Datwan hem nambawan leson for iumi! Iumi mas no kamap praod from waka bilong iumi, samting wea iumi kasem, and olketa privilege bilong iumi. Aposol Paul sei olsem: “Tru nao, wanem nao iu garem wea no eniwan hem givim long iu? Sapos hem tru samwan nao givim long iu, why nao iu tok praod olsem no eniwan givim long iu?” (1 Corinthians 4:7) Iumi mas mekem grow and keepim hambol fasin sapos iumi laek for garem holy spirit bilong God and for Hem appruvim iumi.—James 4:6.
“Iufala No Pei Bak”
7. Wanem chance nao David garem for killim dae King Saul?
7 Nomata bignem wea David garem nating mekem hem praod, King Saul, wea no garem spirit bilong God, kamap jealous tumas. Nomata David nating duim eni rong samting, hem ranawe and stap long wilderness. Long wanfala taem wea King Saul hem go ahed for luk aotem David, hem go insaed long wanfala cave. King Saul nating savve hao David and olketa fren bilong hem haed insaed long datfala cave. Olketa man bilong David talem hem for mekius long disfala chance, wea luk olsem God nao mekem, for killim dae Saul. Iumi savve tingim olketa hia insaed long dark cave, olketa man hia go ahed for tok smol long David and sei: “Diswan nao day wea Jehovah sei long iu, ‘Lukim! Mi givim enemy bilong iu long hand bilong iu, and iu mas duim long hem wanem iu ting hem stret for duim long eye bilong iu.’”—1 Samuel 24:2-6.
8. Why nao David kontrolem hemseleva for no pei bak?
8 David hol bak for killim Saul. From hem showimaot faith and patient fasin, hem hapi for leavim evriting long hand bilong Jehovah. Bihaen king lusim datfala cave, David singaot long hem and sei: “Letem Jehovah nao judge midolwan mi and iu, and Jehovah mas pei bak for mi long iu, bat hand bilong mi bae no kasem iu.” (1 Samuel 24:12) Nomata hem savve Saul nao rong, David no pei bak and hem no talem nogud toktok go long Saul or abaotem hem. Long samfala nara taem moa, David kontrolem hemseleva for no duim eniting. Hem depend long Jehovah for stretem evriting.—1 Samuel 25:32-34; 26:10, 11.
9. Why nao iumi mas no pei bak taem iumi kasem persecution or pipol againstim iumi?
9 Maet samfala taem iu kasem problem olsem David. Maet olketa skulfren, wakfren, famili member, or narawan wea no garem sem biliv olsem iu, againstim or persecutim iu. No pei bak. Depend long Jehovah and ask for holy spirit bilong hem for helpem iu. Maet olketa hia wea no biliv bae kamap pipol wea biliv olsem iu bikos long gudfala fasin bilong iu. (1 Peter 3:1) Nomata wanem nao happen, iu mas luksavve hao Jehovah lukim samting wea kasem iu, and long taem bilong hem bae hem duim samting. Aposol Paul raet: “Iufala no pei bak, iufala wea mi lovem, bat mekwe for datfala kros; from olketa raetem finis: ‘Pei bak hem bilong mi; mi nao bae pei bak, Jehovah hem sei.’”—Romans 12:19.
“Lisin Long Discipline”
10. Hao nao David foldaon long sin, and hao nao hem trae for haedem?
10 Staka year go pas. David kamap wanfala gudfala king wea garem bignem. From hem faithful, and raetem planti nambawan psalm for praisem Jehovah, diswan maet mekem pipol ting diskaen man bae hard for foldaon long serious sin. Bat, hem foldaon. Wanday, king stap long ruf bilong hem and lukim wanfala woman wea luk naes go ahed swim. David ask raon abaotem woman hia. Taem David savve woman hia hem Bath-sheba and hasband bilong hem nao Uriah wea hem go long war, David talem for woman hia kam and hem sleep witim. Bihaen, hem faendaot woman hia hem babule. Diswan bae kamap bigfala problem sapos pipol savve! Long Law Bilong Moses, man wea duim adultery fit for dae. Disfala king tingse hem savve haedem disfala sin. So hem sendem nius long army and orderim Uriah for kam bak long Jerusalem. David hope Uriah bae sleep witim Bath-sheba, bat diswan nating happen. From David barava wari, hem sendem Uriah go bak long war witim wanfala leta for Joab, komanda bilong army. Disfala leta sei for putim Uriah long ples for faet wea bae hem mas dae. Joab obey, and Uriah hem dae. Bihaen Bath-sheba followim kastom wei for sorre, David tekem hem olsem waef bilong hem.—2 Samuel 11:1-27.
11. Wanem story nao Nathan talem long David, and wanem nao David duim?
11 Luk olsem plan bilong David hem waka gud. Bat, hem forget hao evriting barava klia long Jehovah. (Hebrews 4:13) Samfala month go pas, and pikinini hem born. Then, God directim profet Nathan for go long David. Disfala profet storyim wanfala taem wea wanfala rich man wea garem staka sheep hem tekem and killim only sheep bilong wanfala poor man. David luksavve hao samting wea happen long disfala story hem barava rong, bat hem no lukim really mining bilong story hia. David judgem disfala rich man. From hem barava kros tumas, hem sei long Nathan: “Datfala man fit for dae!”—2 Samuel 12:1-6.
12. Wanem nao judgment wea Jehovah givim long David?
12 Disfala profet sei: “Iuseleva nao datfala man!” David hem judgem hemseleva. Luk olsem, kros bilong David change for kamap bigfala shame and sorre. From hem seke fogud, hem lisin taem Nathan talemaot judgment from Jehovah wea hard for hem ranawe from. Disfala toktok hem nating comfortim David. Hem lukdaonem toktok bilong Jehovah taem hem duim nogud samting. David killim Uriah witim sword bilong enemy. From diswan, sword bae stap long haos bilong David. Hem tekem waef bilong Uriah long secret wei. Wanfala sem nogud samting bae kasem hem, no long secret wei, bat pipol bae lukim.—2 Samuel 12:7-12.
13. Wanem nao David duim long discipline from Jehovah?
13 Gud samting wea David duim, hem nating denyim wei wea hem guilty. Hem nating raosem profet Nathan. Hem nating pushim long narawan or mekem excuse for samting wea hem duim. Taem hem luksavve long olketa sin bilong hem, David acceptim and hem sei: “Mi sin finis againstim Jehovah.” (2 Samuel 12:13) Psalm 51 showimaot bigfala wari wea David kasem from hem guilty and wei wea hem barava repent. Hem barava askem Jehovah: “No torowem mi from front long feis bilong iu; and no tekem holy spirit bilong iu awe from mi.” David savve from Jehovah garem mercy bae hem no lukdaonem “wanfala heart wea brek and pisis” from sin. (Psalm 51:11, 17) David go ahed for depend long spirit bilong God. Nomata Jehovah forgivim David, hem nating protectim David from nogud samting wea kamaot from sin bilong hem.
14. Wanem nao iumi mas duim long discipline from Jehovah?
14 Iumi evriwan no perfect, and iumi savve sin. (Romans 3:23) Samfala taem maet iumi foldaon long serious sin olsem David. Jehovah luk aotem wei for stretem olketa wea laek for servem hem long sem wei wanfala loving dadi disciplinem pikinini bilong hem. Nomata discipline hem savve helpem man, hem no isi for acceptim. For tok stret, samfala taem hem “mekem man sorre.” (Hebrews 12:6, 11) Bat, sapos iumi “lisin long discipline,” iumi savve fren bak moa witim Jehovah. (Proverbs 8:33) Iumi mas acceptim discipline and trae hard for God appruvim iumi mekem iumi savve go ahed for enjoyim blessing bilong spirit bilong Jehovah.
No Hope Long Riches wea Bae Finis
15. (a) Long olketa wanem wei nao samfala pipol iusim riches bilong olketa? (b) Hao nao David laek for iusim riches bilong hem?
15 No eni pruv stap for showaot David kam from wanfala famili wea garem bignem or staka material samting. Bat, taem hem king, David, kasem staka rich samting. Olsem iu savve, planti pipol haedem riches bilong olketa, long greedy wei olketa luk aotem hao for mekem kamap staka, or long selfish wei olketa spendem. Olketa narawan iusim selen bilong olketa mekem pipol givim glory long olketa. (Matthew 6:2) David iusim riches bilong hem long difren wei. Hem barava laek for givim honor long Jehovah. David talem Nathan hao hem laek for buildim temple for Jehovah for putim ark bilong covenant insaed wea long datfala taem, stap long Jerusalem, “midolwan long olketa kaleko tent.” Jehovah talem David thru long Nathan hao hem hapi witim datfala idea. Bat, hem sei Solomon son bilong David nao bae buildim temple.—2 Samuel 7:1, 2, 12, 13.
16. Wanem nao David redyim for buildim temple?
16 David hipimap evri material wea olketa bae needim for buildim temple. David tok olsem long Solomon: “Mi redyim for haos bilong Jehovah wan handred thousand talent bilong gold and wan million talent bilong silver, copper and iron and from hem staka tumas olketa no savve weim, and mi redyim timba and ston, bat iu bae addim go moa.” From riches bilong hemseleva, hem givim 3,000 talent bilong gold and 7,000 talent bilong silver.a (1 Chronicles 22:14; 29:3, 4) David nating want for show-off taem hem willing for give olsem, bat hem showimaot faith and love bilong hem for Jehovah God. From David luksavve long Man wea Givim hem riches, hem sei long Jehovah: “Evri samting kam from iu, and samting from hand bilong iu mifala givim go bak long iu.” (1 Chronicles 29:14) Kaenfala heart bilong David muvim hem for duim evriting wea fitim for apim tru worship.
17. Hao nao kaonsel long 1 Timothy 6:17-19 fitim olketa wea rich and poor?
17 Iumi savve iusim olketa material samting bilong iumi long sem wei for duim gud samting. Winim wei for aftarem laef wea mekhae long material samting, hem gud for iumi luk aotem wei wea God bae appruvim iumi—hem nao wei bilong tru wisdom and hapi. Paul raet: “Givim order long olketa wea rich long disfala system for no praod, and for putim hope bilong olketa, no long riches wea bae finis, bat long God, wea givim iumi evri samting for mekem iumi hapi; for duim gudfala samting, for kamap rich long olketa gudfala waka, for no hol bak, redy for share, barava sure for mekem for olketa seleva gudfala faondeson for future, mekem olketa savve hol strong long datfala really laef.” (1 Timothy 6:17-19) Nomata sapos iumi poor or rich, iumi mas depend long spirit bilong God and aftarem laef wea bae mekem iumi “rich long saed bilong God.” (Luke 12:21) No eni samting hem important winim wei for loving Dadi bilong iumi long heven hem appruvim iumi.
Duim Waka Mekem God Appruvim Iu
18. Hao nao David givim nambawan example for olketa Christian?
18 David luk aotem wei for God appruvim hem long laef bilong hem. Insaed wanfala singsing hem ask strong olsem: “Showimaot iu hapi long mi, O God, showimaot iu hapi long mi, bikos long iu nao soul bilong mi hem faendem sef ples.” (Psalm 57:1) Trust bilong hem long Jehovah nating kamap iusles. Taem David kamap olo, hem “satisfae long olketa day bilong hem.” (1 Chronicles 23:1) Nomata David mekem planti serious mistek, pipol tingim hem olsem wanfala witness bilong God wea showimaot nambawan faith.—Hebrews 11:32.
19. Hao nao iumi savve duim waka mekem God appruvim iumi?
19 Taem iu kasem change long laef, rememberim hao long sem wei wea Jehovah sapotim, strongim, and stretem David, Hem savve duim sem samting for iu. Aposol Paul, olsem David, feisim planti change long laef bilong hem. Bat, hem tu stap faithful from hem depend long spirit bilong God. Hem raet: “Long evri samting mi kasem strong from datwan wea givim paoa long mi.” (Philippians 4:12, 13) Sapos iumi depend long Jehovah, bae hem helpem iumi for win. Hem laekem iumi for win. Sapos iumi lisin long hem and kam klos long hem, bae hem givim iumi strong for duim will bilong hem. And sapos iumi go ahed for depend long spirit bilong God, iumi bae ‘duim waka mekem God appruvim’ iumi distaem and for olowe.—2 Timothy 2:15.
[Olketa Footnote]
a Selen wea David givim olsem contribution hem winim $1,200,000,000 U.S., long selen bilong distaem.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Hao nao maet iumi savve gard againstim praod fasin?
• Why nao iumi mas no pei bak?
• Hao nao iumi mas ting long discipline?
• Why nao iumi mas trust long God and no long riches?
[Piksa long page 16, 17]
David depend long spirit bilong God and luk aotem wei for mekem God hapi. Waswe, iu olsem tu?
[Piksa long page 18]
“Evri samting kam from iu, and samting from hand bilong iu mifala givim go bak long iu”