Wanem Nao Kontrolem Future Bilong Iu?
WANFALA man wea biliv long evolution, John Gray, hem raet olsem: “Olketa man and olketa animal semsem nomoa, olketa no savve kontrolem future bilong olketa.” Nara man for raet, Shmuley Boteach, talem samting wea barava difren insaed buk bilong hem An Intelligent Person’s Guide to Judaism. Hem sei: “From man hem no wanfala animal, hem savve kontrolem future bilong hem.”
Planti pipol agree witim wanem Gray talem. Olketa biliv hao olketa samting wea savve happen wea man no savve kontrolem nao disaedem future bilong olketa man. Olketa nara pipol sei from God nao creatim olketa man, olketa savve kontrolem future bilong olketa.
Samfala narawan ting nara pipol wea garem paoa nao kontrolem future bilong olketa. Man for raet, Roy Weatherford hem sei: “Big haf long pipol long world, wea main wan nao olketa woman, . . . no garem paoa or no savve kontrolem laef bilong olketa bikos long wei wea olketa narawan spoelem olketa.” (The Implications of Determinism) Wei wea olketa kantri faet againstim narawan savve spoelem hapi future bilong staka pipol.
Samfala pipol bifor barava no garem eni hope bikos olketa tingse olketa spirit samting nao kontrolem future bilong olketa. Boteach hem sei: “Olketa long Greece bifor, barava biliv strong hao no eni hope stap bikos samfala samting nao disaedem finis future bilong olketa.” Olketa ting olketa krangge woman god nao disaedem future bilong evriwan. Pipol bilivim hao olketa woman god hia disaedem finis taem wea man bae dae and tu olketa problem and sorre samting wea bae kasem man insaed laef bilong hem.
Staka pipol distaem bilivim hao wanfala spirit samting nao kontrolem future bilong man. Olsem example, planti pipol bilivim hao God hem markem firstaem wanem nao bae happen long man and taem wea hem bae dae. Olketa narawan bilivim hao Olmaeti God “disaedem finis for evri man wanwan sapos man bae laef or kasem judgment for dae.” Planti pipol wea sei olketa Christian, bilivim disfala teaching.
Wanem nao tingting bilong iu? Waswe, olketa nara samting nao disaedem finis future bilong iu wea hem hard for iu changem? Or waswe, toktok bilong man from England, William Shakespeare, hem tru taem hem raet: “Samfala taem olketa man savve kontrolem future bilong olketa”? Lukim wanem Bible talem abaotem diswan.