Word Bilong Jehovah Hem Laef
Olketa Main Point From Buk Bilong Song of Solomon
“TAEM mi markem gelfren bilong mi midolwan olketa dota, hem olsem lily flaoa midolwan olketa nila grass.” “Taem mi markem boy wea mi lovem witim olketa narafala son, hem olsem wanfala apple tree midolwan olketa tree long bush.” “Hu nao disfala woman wea luk daon olsem sun wea redi for kamap, wea luk naes olsem full moon, wea klin olsem sun wea shaen?” (Song of Solomon 2:2, 3; 6:10) Olketa toktok hia long olketa verse long Bible buk bilong Song of Solomon savve muvim man and hem nambawan! Buk bilong Song of Solomon hem poem wea fulap witim mining and naesfala toktok, dastawe olketa kolem hem “barava nambawan song.”—Song of Solomon 1:1.
King Solomon long Israel bifor raetem Song of Solomon, maet long samting olsem 1020 B.C.E. Hem raetem long olketa firstfala year long 40-year rul bilong hem. Disfala song hem love story abaotem wanfala hom gele from Shunem and wanfala shepherd boy. Poem hia storyim tu mami and olketa brata bilong disfala gele, “olketa dota bilong Jerusalem [olketa woman long haos bilong king],” and “olketa dota bilong Zion [olketa woman long Jerusalem].” (Song of Solomon 1:5; 3:11) Hem no isi for man wea readim Bible for luksavve olketa hu nao toktok long Song of Solomon, bat man bae savve taem hem ting raonem wanem nao olketa talem, or wanem nao olketa narawan talem for olketa.
From hem part long Word bilong God, message bilong Song of Solomon hem barava important for tufala reason. (Hebrews 4:12) First reason, hem teachim iumi wanem nao trufala love wea man and woman savve garem for each other. Mek-tu reason, hem wanfala tokpiksa abaotem love wea Jesus Christ hem garem for olketa anointed Christian.—2 Corinthians 11:2; Ephesians 5:25-31.
NO TRAE FOR “MEKEM MI LOVEM SAMWAN”
Story long Song of Solomon start witim toktok hia: “Hem bae kissim mi witim mouth bilong hem, from wei wea iu showimaot love hem moabeta winim wine.” (Song of Solomon 1:2) Hem nao toktok bilong wanfala hom gele wea olketa tekem go long tent bilong King Solomon. Hao nao gogo hem kasem long there?
Hem sei: “Olketa son bilong mami bilong mi kros long mi; olketa markem mi for lukaftarem olketa grape plantation.” Olketa brata bilong hem kros bikos shepherd boy wea hem lovem askem hem for go wakabaot long wanfala naes day. For stopem hem for go, olketa givim hem waka for stap and ronem “olketa smol wild dog wea spoelem olketa grape plantation.” Ples wea hem waka hem klosap long camp bilong Solomon. Taem hem go long “plantation bilong olketa nat tree,” olketa lukim hem naesbola tumas so olketa tekem hem go long camp.—Song of Solomon 1:6; 2:10-15; 6:11.
Taem gele hia talem hem laekem tumas for lukim shepherd boy wea hem lovem, olketa woman long haos bilong king talem hem for ‘go luk followim leg bilong olketa goat’ and lukaotem hem. Bat Solomon no letem hem for go. Taem Solomon praisem disfala gele from hem luk naes tumas, hem promis for givim hem “olketa gold nekles . . . and olketa samting wea olketa wakem from silver.” Diswan nating changem tingting bilong gele hia. Datfala shepherd boy go long camp bilong Solomon and lukim hem long there, and sei olsem: “Lukim! Iu luk naes tumas, O gelfren bilong mi. Lukim! Iu luk naes tumas.” Disfala gele mekem olketa woman long haos bilong king for promis olsem: “No trae for mekem mi lovem samwan go kasem taem wea miseleva laekem.”—Song of Solomon 1:8-11, 15; 2:7; 3:5.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
1:2, 3—Why nao wei for rememberim hao shepherd boy showimaot love hem olsem wine and nem bilong hem olsem oil? Long sem wei wea wine mekem heart bilong man hapi and for pourim oil long hed mekem man feel gud, wei wea gele hia rememberim love bilong datfala boy and nem bilong hem strongim and comfortim hem. (Psalm 23:5; 104:15) Taem olketa tru Christian, main wan nao olketa anointed Christian, tingim love wea Jesus Christ garem for olketa, diswan strongim and encouragem olketa.
1:5—Why nao datfala hom gele sei hem blak olsem “olketa tent bilong Kedar”? Hair bilong goat wea olketa wakem long kaleko, olketa savve iusim for plande difren kaen samting. (Numbers 31:20) Olsem example, olketa iusim “kaleko from hair bilong goat” for mekem “tent bilong tabernacle.” (Exodus 26:7) Maet olketa wakem olketa tent bilong Kedar from blak hair bilong goat olsem olketa Bedouin pipol duim distaem.
1:15—Wanem nao shepherd boy minim taem hem sei: “Olketa eye bilong iu hem olsem olketa eye bilong olketa kurukuru”? Datfala shepherd boy sei hao olketa eye bilong gelfren bilong hem kaenfala olsem olketa eye bilong olketa kurukuru.
2:7; 3:5—Why nao Shulammite gele mekem olketa woman long haos bilong king for promis “long olketa mere deer or young deer bilong bush”? Pipol savve wei wea olketa deer and young deer luk naes tumas. Dastawe, sapos olketa woman hia tinghae long evri samting wea luk naes tumas, olketa bae keepim promis bilong olketa for no trae mekem Shulammite gele lovem samwan.
Olketa Leson for Iumi:
1:2; 2:6. For talem and showimaot love long wei wea klin maet fitim long taem wea boy and gele tufala fren. Bat tufala mas careful nogud feeling wea no klin lead go long wei for duim dirty fasin.—Galatians 5:19.
1:6; 2:10-15. Olketa brata bilong Shulammite stopem hem for go witim boy wea hem lovem long ples wea no eniwan stap long maunten, bat diswan hem no bikos hem olobaot gele or nogud samting nao muvim hem for go. Olketa stopem sista bilong olketa nogud hem duim samting wea lead go long temptation. Samting wea boy and gele wea fren savve lanem from diswan, hem nao for tufala shud no stap seleva long eni ples.
2:1-3, 8, 9. Nomata hem luk naes tumas, Shulammite gele hambol for sei hem “wanfala saffron nomoa [flaoa wea staka evriwea] long ples klosap long sea.” Wei wea hem luk naes tumas and faithful long Jehovah mekem shepherd boy ting long hem olsem “lily flaoa midolwan olketa nila grass.” Waswe long datfala boy? Wei wea hem luk naes hem mekem gele hia ting long hem olsem wanfala “deer.” Masbi hem garem faith and lovem Jehovah tu. Gele hem sei: “Taem mi markem boy wea mi lovem witim olketa narafala son, hem olsem wanfala apple tree [wea mekem shade and givim frut] midolwan olketa tree long bush.” Faith and wei for lovem God hem olketa gudfala fasin for lukaotem long samwan wea iu laek for maritim.
2:7; 3:5. Datfala hom gele no garem eni feeling for laekem Solomon. Hem mekem tu olketa woman long haos bilong king promis for no trae mekem hem lovem eni narawan bat shepherd boy nomoa. Hem hard and hem no fitim for garem feeling for lovem eniwan nomoa. Wanfala singol Christian wea laek for marit shud tingim nomoa samwan wea hem wanfala loyal servant bilong Jehovah.—1 Corinthians 7:39.
“WHY NAO IUFALA INTEREST LONG SHULAMMITE?”
Samting ‘olsem smoke hem kamap from wilderness.’ (Song of Solomon 3:6) Taem olketa woman long Jerusalem go aotsaed, hu nao olketa lukim? Solomon and olketa man bilong hem kam bak long taon nao! And king tekem kam Shulammite gele witim hem.
Shepherd boy followim kam gele hia and gogo hem lukim hem. Taem boy hia talem hem lovem hem, gele talem hao hem laek for lusim taon and hem sei: “Go kasem taem day hem tekwind and shadow hem finis, mi bae go long maunten bilong myrrh and hill bilong frankincense.” Hem invaetem shepherd for “kam long garden bilong hem and kaikaim olketa best frut.” Boy hem sei olsem: “Mi kam long garden bilong mi, O sista bilong mi, gele wea bae mi maritim.” Olketa woman long Jerusalem sei olsem long tufala: “O iutufala wea fren, kaikai! Drink and kamap drunk witim wei for talem and showimaot love!”—Song of Solomon 4:6, 16; 5:1.
Bihaen hem storyim dream bilong hem long olketa woman long haos bilong king, Shulammite gele sei olsem long olketa: “Mi lovem hem tumas.” Olketa askem hem: “Hao nao boy wea iu lovem hem barava gud winim eni narawan?” Hem sei olsem: “Boy wea mi lovem hem luk naes, hem strong and healthy, hem luk naes winim ten thousand boy.” (Song of Solomon 5:2-10) Taem Solomon barava praisem hem, hem hambol for sei olsem: “Why nao iufala interest long Shulammite?” (Song of Solomon 6:4-13) King ting long diswan olsem chance for hem mekem gele lovem hem so hem barava praisem hem. Bat gele hia garem nomoa strongfala love for shepherd boy. Gogo, Solomon letem hem go bak long haos bilong hem.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
4:1; 6:5—Why nao hair bilong datfala gele hem olsem “wanfala grup bilong olketa goat”? Diswan showimaot hao hair bilong hem shaen and barava staka olsem blak hair bilong olketa goat.
4:11—Wanem nao important abaotem wei wea ‘honeycomb ran daon long lips’ bilong Shulammite and ‘honey and milk stap andanit long tongue bilong hem’? Honeycomb hem swit winim honey nating. Wei for markem honeycomb witim honey, and tu, for sei honey and milk stap andanit long tongue bilong datfala gele hem mekhae long gudfala and naesfala toktok bilong Shulammite.
5:12—Wanem nao mining bilong toktok “olketa eye bilong hem olsem olketa kurukuru wea stap saed long wata and wea swim insaed milk”? Datfala gele story abaotem eye bilong boy wea hem lovem wea luk naes tumas. Maet hem iusim naesfala toktok for markem blak part midol long eye and white part long eye witim kala bilong olketa kurukuru wea swim insaed milk.
5:14, 15—Why nao gele hia story abaotem hand and leg bilong shepherd boy long wei olsem? Luk olsem hem storyim olketa finger bilong shepherd olsem olketa post wea olketa wakem from gold and olketa fingernail bilong hem olsem chrysolite. Hem sei leg bilong hem olsem ‘post wea olketa wakem from ston’ bikos hem strong and luk naes.
6:4, footnote—Waswe, “Naesfala Taon” hem minim Jerusalem? Nomoa. “Naesfala Taon” hia hem “Tirzah.” Joshua tekovarem disfala taon bilong Canaan, and bihaen long taem bilong Solomon, taon hia hem kamap firstfala kapitol taon bilong ten-tribe kingdom bilong Israel long north. (Joshua 12:7, 24; 1 Kings 16:5, 6, 8, 15) Wanfala buk sei “datfala taon masbi barava luk naes tumas, dastawe disfala verse story abaotem.”
6:13, footnote—Wanem nao “dance bilong tufala camp”? Datfala toktok minim tu “dance bilong Mahanaim.” Taon wea garem datfala nem stap long east saed bilong Jordan River klosap long valley bilong Jabbok. (Genesis 32:2, 22; 2 Samuel 2:29) Maet “dance bilong tufala camp” minim wankaen dance wea olketa savve duim long datfala taon long taem bilong wanfala festival.
7:4—Why nao Solomon sei nek bilong Shulammite gele hem olsem “taoa wea olketa wakem from ivory”? Long narataem gele hia kasem disfala praise: “Nek bilong iu hem olsem taoa bilong David.” (Song of Solomon 4:4) Wanfala taoa hem long and thin and ivory hem smooth. Solomon laekem tumas nek bilong datfala gele wea thin and smooth.
Olketa Leson for Iumi:
4:7. Nomata datfala Shulammite no perfect, wei wea hem strong for no lisin long olketa swit toktok bilong Solomon pruvim hao hem garem hae standard saed long fasin. Fasin bilong hem mekem hem luk naes go moa. Olketa Christian woman shud olsem tu.
4:12. Olsem garden wea luk naes tumas wea garem wall raonem or fence wea gate hem lok, love bilong Shulammite gele hem for datfala boy wea bae hem maritim nomoa. Datwan hem nambawan example for olketa singol Christian woman and man!
“FIRE BILONG JAH”
Taem olketa brata bilong Shulammite lukim hem kam bak, olketa ask olsem: “Hu nao disfala woman wea kam from wilderness wea lean long man wea hem lovem?” Bifor kam, wanfala brata bilong hem sei: “Sapos hem wanfala wall, iumi bae buildim antap long hem taoa wea olketa wakem from silver; bat sapos hem wanfala door, iumi bae satem hem witim haf timba.” From love bilong Shulammite kasem test and hem pruvim hao hem faithful, hem sei: “Mi wanfala wall, and susu bilong mi olsem olketa taoa. Long wei olsem, long tingting bilong hem, mi olsem gele wea lukaotem peace.”—Song of Solomon 8:5, 9, 10.
Trufala love hem “fire bilong Jah.” Why nao olsem? Bikos love olsem kam from Jehovah. Hem nao Datwan wea mekem iumi for showimaot love. Love hem fire wea no eniwan savve killim dae. Song of Solomon showimaot long barava naesfala wei hao love midolwan man and woman savve barava “strong [no eni samting savve stopem] olsem dae.”—Song of Solomon 8:6.
Song of Solomon wea barava nambawan mekem iumi savve abaotem wei wea Jesus Christ fren witim “bride” bilong hem long heven. (Revelation 21:2, 9) Love wea Jesus garem for olketa anointed Christian hem winim eni love wea man and woman garem for each other. Datfala bride garem strongfala love for Christ. Jesus showimaot love for olketa “nara sheep” tu, taem hem dae for olketa. (John 10:16) So evri tru worshiper savve followim example bilong Shulammite long wei wea hem showimaot strongfala love and loyal fasin.
[Piksa long page 24]
Wanem fasin nao Song of Solomon teachim iumi for lukaotem long samwan wea iumi laek for maritim?