Waswe, Iu Tinghae Long Wanem Jehovah Duim for Sevem Iu?
“Praisem God bilong Israel, Jehovah, bikos hem sorre long pipol bilong hem and hem sevem olketa.”—LUKE 1:68.
1, 2. Storyim tokpiksa wea showimaot iumi kasem barava nogud samting. Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae ansarem?
TINGIM sapos iu admit long hospital. Iu stap long ward witim olketa narawan wea garem sem sik. No eni medicine fitim disfala sik. Bat iu hapi tumas taem iu savve wanfala doctor waka hard for lukaotem medicine for finisim sik hia. Evritaem iu laek for herem eni nius abaotem diswan. Gogo iu herem doctor faendem medicine nao! Doctor hia duim staka big samting for faendem diswan. Hao nao tingting bilong iu? Iu barava respectim and tinghae long doctor wea faendem datfala medicine wea mekem iu and olketa narawan no sik nao.
2 Maet kaen samting olsem hem here olsem samting wea no savve happen, bat hem nao kaen samting wea kasem iumi evriwan. Iumi evriwan garem sik wea nogud winim datfala sik wea iumi storyim and iumi barava needim samwan for sevem iumi. (Readim Romans 7:24.) Jehovah duim olketa bigfala samting for sevem iumi. Son bilong hem tu duim olketa bigfala samting. So iumi bae ansarem fofala kwestin hia: Why nao iumi needim samwan for sevem iumi? Wanem nao Jesus mas duim for sevem iumi? Wanem nao Jehovah mas duim? And wanem nao iu savve duim for showimaot iu tinghae long wanem God duim for sevem iu?
Why Nao Iumi Needim Samwan for Sevem Iumi?
3. Long wanem wei nao sin hem olsem sik wea kasem staka pipol long staka ples?
3 Long 1918, wanfala sik wea killim dae staka million pipol nao hem Spanish flu. Samfala nara sik nogud tumas winim datwan. Kaen sik hia no kasem staka pipol, bat nogud samting nao, klosap evriwan wea kasem datwan olketa dae.a Bat waswe sapos iumi markem sin witim sik wea kasem staka pipol long staka ples? Tingim toktok long Romans 5:12: “Long wanfala man nomoa sin hem kam insaed long world and dae hem kam from sin, dastawe dae hem kasem evri man bikos evri man sin.” Sin spoelem evri man bikos evriwan no perfect. (Readim Romans 3:23.) And haomas pipol nao dae from sin? Paul sei sin hem mekem “evri man” dae.
4. Hao nao tingting bilong Jehovah abaotem laef bilong man? Long wanem wei nao datwan hem difren from tingting bilong staka pipol distaem?
4 Long tingting bilong staka pipol, sin and dae hem samting wea man mas kasem. Olketa no laek for dae taem olketa young, bat sapos olketa dae taem olketa olo datwan hem olraet nomoa. From datwan, olketa man no tingim nao plan bilong God firstaem taem hem wakem Adam and Eve. Man no laef longtaem olsem hao Jehovah planim firstaem. Long tingting bilong Jehovah, no eni man hem laef kasem “wanfala day” yet. (2 Pet. 3:8) Dastawe Bible storyim hao laef bilong man hem short olsem grass wea flaoa gogo hem dae and olsem man hem brith wantaem nomoa. (Ps. 39:5; 1 Pet. 1:24) Iumi mas tingim datwan evritaem. Why nao olsem? Sapos iumi minim hao “sik” wea kasem iumi hem barava nogud, iumi bae luksavve iumi needim “medicine for finisim datfala sik.”
5. Wanem nao iumi nating kasem from iumi sin?
5 Iumi mas trae hard for minim olketa samting wea kasem iumi from iumi sin, mekem iumi luksavve sin hem nogud tumas and hem barava spoelem iumi. Maet hem no isi for luksavve long diswan bikos sin mekem iumi no garem samting wea Adam and Eve garem firstaem, hem nao for perfect. From tingting and body bilong tufala perfect, olketa savve kontrolem tingting, feeling, and wanem olketa duim. Datwan mekem olketa savve gohed garem olketa gudfala wei wea Jehovah God hapi long hem. Bat olketa ting nating nomoa long perfect laef wea God givim long olketa. From Adam and Eve sin againstim Jehovah, tufala witim evriwan wea born kam bihaen long olketa no garem laef nao wea Jehovah planim firstaem. (Gen. 3:16-19) And tufala mekem iumi witim olketa seleva tu for kasem barava nogud “sik” wea iumi storyim finis. Dastawe Jehovah judgem tufala. Bat hem givim hope for sevem iumi.—Ps. 103:10.
Wanem Nao Jesus Mas Duim for Sevem Iumi?
6, 7. (a) Wanem nao Jehovah hem talem wea showimaot hem mas duim bigfala samting for sevem olketa man? (b) From Abel and olketa man wea laef bifor Moses givim olketa sakrifaes, wanem nao datwan showimaot?
6 Jehovah savve hem mas duim bigfala samting for sevem olketa wea born kam bihaen long Adam and Eve. Profesi long Genesis 3:15 showimaot wanem nao Jehovah duim for sevem olketa man. Jehovah bae givim kam wanfala “pikinini” for sevem iumi. Gogo datfala pikinini bae finisim Satan. Nomata olsem, pikinini hia bae safa tu taem Satan killim leg bilong hem long tokpiksa wei. Iumi savve taem eni samting kasem leg bilong man hem savve soa tumas and mekem hem wiki. So wanem nao datfala profesi minim taem hem sei leg bilong pikinini bae garekil? Wanem nao man wea Jehovah chusim mas gohed strong for duim mekem hem sevem olketa man?
7 Man hia mas duim wanfala samting for aotem sin bilong pipol mekem olketa savve fren bak witim God. Wanem nao hem mas duim? Samting wea olketa man duim bifor showimaot man hia mas sakrifaesim wanfala samting. Taem faithful man Abel sakrifaesim olketa animal long Jehovah, Jehovah hapi long hem. Olketa man wea fraet long God olsem Noah, Abraham, Jacob, and Job tu givim olketa sakrifaes olsem and God hapi long olketa. (Gen. 4:4; 8:20, 21; 22:13; 31:54; Job 1:5) Staka year bihaen, Law bilong Moses mekem pipol luksavve hem important for givim olketa sakrifaes.
8. Wanem nao hae priest duim long Day for Forgivim Sin Bilong Nation?
8 Samfala important sakrifaes nao hem olketa sakrifaes wea hae priest givim long Day for Forgivim Sin Bilong Nation wea kamap wanfala taem evri year. Long datfala day, olketa samting wea hae priest duim hem piksarem samfala samting. Hem givim olketa sakrifaes long Jehovah for forgivim sin bilong tribe bilong olketa priest firstaem, then sin bilong olketa nara tribe wea no priest. Hae priest go insaed long Most Holy ples long tabernacle or temple. Hem nomoa savve go insaed long Most Holy long datfala day evri year. Hem splasem blood bilong olketa sakrifaes front long ark bilong covenant. Samfala taem wanfala cloud shaen big antap long datfala holy box, wea showimaot Jehovah God hem stap long there.—Ex. 25:22; Lev. 16:1-30.
9. (a) Hu nao hae priest piksarem, and wanem nao olketa sakrifaes wea hem givim piksarem? (b) Taem hae priest go insaed long Most Holy, wanem nao datwan piksarem?
9 Jehovah mekem aposol Paul showimaot mining bilong olketa samting wea hae priest duim. Hae priest piksarem Messiah, wea hem nao Jesus Christ, and olketa sakrifaes wea hem givim hem piksarem dae bilong Christ. (Heb. 9:11-14) Dae bilong Jesus bae forgivim sin bilong tufala sekson. Firstfala sekson hem 144,000 anointed brata bilong Christ and nara sekson hem “olketa nara sheepsheep.” (John 10:16) Taem hae priest go insaed long Most Holy, datwan piksarem taem Jesus go bak long heven and givim go long Jehovah God price bilong perfect laef wea hem sakrifaesim.—Heb. 9:24, 25.
10. Wanem nao bae kasem Messiah wea olketa profesi long Bible storyim?
10 Tru tumas, Messiah mas duim bigfala samting for sevem olketa wea born kam bihaen long Adam and Eve. Hem mas givim laef bilong hem nao for olketa! Olketa profet wea raetem Hebrew Scripture storyim samfala samting abaotem diswan. Profet Daniel talem hao “Messiah wea God chusim for leadim pipol” bae pipol “killim hem dae” mekem datwan “forgivim sin bilong pipol.” (Dan. 9:24-26) Isaiah talem hao pipol bae les long Messiah, spoelem hem, and killim hem dae for sin bilong iumi.—Isa. 53:4, 5, 7.
11. Wanem nao Son bilong Jehovah duim wea showimaot hem willing for dae for iumi?
11 Taem spesol Son bilong God no kam yet long earth, hem savve wanem nao hem mas duim for sevem olketa man. Hem mas barava safa and dae. Taem Dadi bilong hem storyim long hem olketa samting wea hem mas duim, waswe, hem fraet or hem les for duim wanem God laekem? Nomoa. Hem willing for followim wanem Dadi bilong hem talem hem for duim. (Isa. 50:4-6) And taem Jesus stap long earth tu hem duim wanem Dadi bilong hem laekem. Why nao olsem? Jesus hem sei: “Mi lovem Dadi long heven.” Hem sei tu: “Man wea barava showimaot bigfala love nao hem man wea willing for dae for olketa fren bilong hem.” (John 14:31; 15:13) So bigfala samting wea mekem Son bilong Jehovah sevem iumi nao, hem lovem iumi. Nomata hem mas dae for iumi, hem hapi for duim olsem bikos hem savve datwan bae sevem iumi.
Wanem Nao Jehovah Mas Duim for Sevem Iumi?
12. Hu nao disaedem wanem for duim for sevem iumi, and why nao hem duim datwan?
12 Hem no Jesus wea disaedem samwan mas givim laef bilong hem for olketa man or hao nao for duim datwan. Bat Jehovah nao disaedem datwan. Aposol Paul showimaot hao altar wea stap long temple wea olketa givim olketa sakrifaes, hem piksarem wanem Jehovah laekem. (Heb. 10:10) So nomata Christ dae for sevem iumi, iumi mas thankiu long Jehovah from hem nao mekem diswan happen for iumi. (Luke 1:68) Diswan showimaot Jehovah duim wanem hem laekem and barava lovem olketa man.—Readim John 3:16.
13, 14. Long wanem wei nao samting wea Abraham duim helpem iumi for minim wanem Jehovah duim for iumi?
13 Wanem bigfala samting nao Jehovah mas duim for showimaot love olsem? Hem no isi for iumi minim. Bat wanfala story long Bible savve helpem iumi for minim diswan. Tingim Abraham. Jehovah askem hem for duim wanfala samting wea barava hard, hem nao for sakrifaesim son bilong hem Isaac. Iumi savve Abraham lovem pikinini bilong hem. Jehovah sei olsem long Abraham abaotem Isaac: “Son bilong iu Isaac hem wanfala nomoa wea iu garem and iu lovem hem tumas.” (Gen. 22:2) Nomata Abraham lovem tumas Isaac, hem savve important samting for hem duim nao hem for duim wanem Jehovah laekem. Abraham obeyim Jehovah. Bat Jehovah no letem Abraham for duim sem samting wea Hemseleva bae duim long future. Jehovah sendem wanfala angel for stopem Abraham taem hem klosap killim dae son bilong hem. Abraham disaed strong for obeyim God taem hem kasem disfala hard test bikos hem savve sapos hem laek lukim son bilong hem moa, God nao mas mekem hem laef bak. Hem barava bilivim God bae mekem Isaac laef bak moa. Tru tumas, Paul talem hao Abraham kasem bak Isaac. “Hem olsem Isaac hem laef bak from dae.”—Heb. 11:19.
14 Waswe, iu savve tingim feeling bilong Abraham taem hem redi for sakrifaesim son bilong hem? Feeling wea Abraham garem hem semkaen feeling wea Jehovah garem taem hem sakrifaesim ‘Son bilong hem wea hem lovem.’ (Matt. 3:17) Bat Jehovah nao barava feel nogud tumas winim Abraham. Jehovah and Son bilong hem stap tugeta for staka million year, maet for staka billion year. Hem hapi for waka witim Dadi bilong hem long heven. Hem “nambawan wakaman” and man wea toktok for God, wea hem nao “Word.” (Prov. 8:22, 30, 31; John 1:1) Iumi hard for minim feeling bilong Jehovah taem hem lukim pipol duim nogud samting long Son bilong hem, tok spoelem hem, and killim hem dae olsem wanfala criminal. Jehovah duim barava big samting nao for sevem iumi! So wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi tinghae long wanem Jehovah duim for sevem iumi?
Wanem Nao Iu Savve Duim for Showimaot Iu Tinghae Long Wanem God Duim for Sevem Iu?
15. Wanem nao Jesus duim taem hem go bak long heven? Wanem nao kamaot from datwan?
15 Taem Jesus go bak long heven, hem givim go long God price bilong perfect laef wea hem sakrifaesim. Staka gud samting nao kamaot from datwan. Hem mekem God savve forgivim sin bilong olketa anointed brata bilong Christ firstaem, then bihaen sin bilong “pipol long full world.” From Jesus givim laef bilong hem olsem, evriwan wea repent from sin wea olketa duim and followim Christ, olketa savve fren gud witim Jehovah God. (1 John 2:2) Wanem nao diswan minim for iu?
16. Storyim tokpiksa wea showimaot why nao iumi mas tinghae long wanem Jehovah duim for sevem iumi.
16 Tingim moa tokpiksa wea iumi storyim long start bilong disfala study. Tingim sapos doctor wea faendem medicine for finisim datfala sik hem sei olsem long olketa nara sik man long ward: Eniwan wea tekem treatment and followim wanem mi talem bae no sik nao. Waswe sapos staka sik man hia les for followim wanem doctor talem from olketa sei hem hard for tekem medicine or duim wanem hem talem? Waswe, bae iu followim olketa tu, nomata iu savve medicine hia barava finisim datfala sik? Nomoa! Iu bae thankiu long doctor for datfala medicine and iu bae followim gud wanem hem talem, and maet iu talem olketa narawan tu abaotem wanem iu duim. Tingim big samting wea Jehovah duim for iumi. Iumi evriwan shud laek for duim samting wea showimaot long Jehovah iumi tinghae long wanem hem duim for sevem iumi taem hem givim Son bilong hem for dae for iumi.—Readim Romans 6:17, 18.
17. Wanem nao iu savve duim for showimaot iu tinghae long wanem Jehovah duim for sevem iu?
17 Sapos iumi tinghae long wanem Jehovah and Son bilong hem duim for sevem iumi from sin and dae, iumi bae duim samting for showimaot datwan. (1 John 5:3) Iumi bae waka hard mekem iumi no sin. Iumi bae nating gohed nomoa for duim sin and no laea long wei bilong iumiseleva bikos sapos olsem, datwan showimaot iumi no tinghae long wanem Jehovah and Jesus duim for iumi. Bat iumi bae waka hard for fren gud witim Jehovah for showimaot iumi tinghae long wanem tufala duim for iumi. (2 Pet. 3:14) Iumi bae storyim nambawan hope bilong iumi long pipol, mekem olketa tu savve fren witim Jehovah and garem hope for laef olowe. (1 Tim. 4:16) Iumi savve hem barava fitim for iumi iusim taem and strong bilong iumi for praisem Jehovah and Son bilong hem! (Mark 12:28-30) Tingim gud samting wea iumi bae kasem! Long future, no eniwan bae sin nao. Iumi bae stap olsem hao God planim long firstaem. Evriwan bae perfect and laef olowe. Iumi bae kasem olketa samting hia bikos long wanem Jehovah duim for sevem iumi!—Rom. 8:21.
[Footnote]
a Olketa sei Spanish flu kasem 2 go kasem 5-fala pipol long evri 10-fala man long world long datfala taem. Hem killim dae 1-fala long evri 10-fala man wea kasem datfala sik. Ebola virus hem sik wea no kasem staka pipol, bat klosap 9 long evri 10-fala man wea kasem datwan olketa dae.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Why nao iu barava needim samwan for sevem iu?
• Hao nao tingting bilong iu long wanem Jesus duim for sevem iu?
• Hao nao tingting bilong iu abaotem wanem Jehovah givim for sevem iu?
• Wanem nao iu laek duim from Jehovah duim samting for sevem iu?
[Piksa long page 27]
Long Day for Forgivim Sin Bilong Nation, hae priest bilong Israel piksarem Messiah
[Piksa long page 28]
From Abraham willing for sakrifaesim son bilong hem, iumi lanem staka samting abaotem big samting wea Jehovah duim