Followim Example Bilong Jesus for No Fraet and for Garem Wei for Luksavve
“Nomata iufala no lukim hem enitaem, iufala lovem hem. Nomata iufala no lukim hem distaem tu, iufala showimaot faith long hem.”—1 PET. 1:8.
1, 2. (a) Wanem nao iumi mas duim for sev? (b) Wanem nao bae helpem iumi long gogo bilong iumi for kasem laef?
TAEM iumi kamap Christian, hem olsem iumi startim wanfala gogo. Sapos iumi faithful long God, bae iumi kasem laef olowe, wea datwan hem olsem iumi kasem nao ples wea iumi gogo for hem. Jesus sei: “Man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.” (Matt. 24:13) So sapos iumi laek for sev, iumi mas faithful long God go kasem taem world hem finis, or go kasem taem iumi dae. Bat iumi mas keakea nogud olketa samting long disfala world mekem iumi go difren. (1 John 2:15-17) Wanem nao bae helpem iumi for no go difren?
2 Jesus showimaot nambawan example for iumi followim. Taem iumi studyim wanem Bible talem abaotem laef bilong Jesus, bae iumi savve long olketa wei bilong hem. Datwan bae mekem iumi lovem hem and showimaot faith long hem. (Readim 1 Peter 1:8, 9.) Aposol Peter sei Jesus showimaot example for iumi barava followim gud. (1 Pet. 2:21) Sapos iumi barava followim gud example bilong Jesus, iumi bae sev.a Long study bifor diswan, iumi lanem hao for followim example bilong Jesus for hambol and for kaen. Long disfala study, bae iumi lanem hao for followim example bilong Jesus for no fraet, and for garem wei for luksavve.
JESUS HEM NO FRAET
3. Wanem nao hem minim for no fraet, and wanem nao bae helpem iumi for garem datfala wei?
3 Wei for no fraet savve strongim iumi and helpem iumi for no givap taem iumi kasem hard samting. Disfala wei savve helpem iumi tu for sapotim samting wea stret, faithful long God, and no seksek taem iumi kasem test. Wei for no fraet hem join witim wei for fraet, hope, and love. Hao nao olsem? Wei for fraet long God, hem mekem iumi no fraet long man. (1 Sam. 11:7; Prov. 29:25) Wei for hope long Jehovah, bae helpem iumi for tingim nomoa olketa blessing long future, and no tingim tumas olketa hard samting wea kasem iumi distaem. (Ps. 27:14) Wei for garem love bae helpem iumi for no fraet nomata pipol duim nogud samting long iumi. (John 15:13) Taem iumi trustim God and followim example bilong Son bilong hem, bae iumi no fraet.—Ps. 28:7.
4. Wanem nao Jesus duim wea showimaot hem no fraet taem hem long temple? (Lukim piksa long start bilong study.)
4 Taem Jesus hem 12 year nomoa, hem no fraet for sapotim samting wea stret taem hem “sidaon witim olketa bigman” long temple. (Readim Luke 2:41-47.) Olketa bigman bilong religion hia savve gud long Law bilong Moses, and olketa savve tu long kastom bilong olketa Jew. Olketa kastom hia mekem hem no isi for man obeyim Law bilong Moses. Bat Jesus no fraetem olketa bigman hia wea garem bigfala savve. Hem gohed for “askem kwestin long olketa.” Hem no askem olketa kaen kwestin wea olketa smol boy savve askem, bat hem askem olketa important kwestin wea mekem olketa bigman hia barava interest long wanem hem talem. And nomata maet olketa bigman hia askem samfala kwestin for trikim Jesus, hem savve hao for ansarem olketa. Olketa pipol wea lisin long hem and olketa bigman hia, “barava sapraes long hao hem ansarem olketa kwestin and long bigfala savve wea hem garem.” Jesus no fraet for sapotim tru samting wea stap insaed olketa Holy Raeting!
5. Wanem nao Jesus duim wea showimaot hem no fraet taem hem duim ministry?
5 Jesus showimaot wei for no fraet taem hem duim ministry. Olsem example, hem no fraet for talemaot wei wea olketa bigman bilong religion teachim olketa laea teaching. (Matt. 23:13-36) And tu, hem no letem tingting bilong pipol long world for spoelem hem. (John 16:33) Hem gohed for preach nomata pipol againstim hem. (John 5:15-18; 7:14) And tufala taem hem raosem olketa long temple wea no tinghae long tru worship.—Matt. 21:12, 13; John 2:14-17.
6. Long lastfala day bifor Jesus dae, wanem nao showimaot hem no fraet?
6 Tingim wei wea Jesus no fraet long lastfala day bifor hem dae. Jesus savve wanem bae happen bihaen Judas givim hem go long olketa enemy. Nomata olsem, long datfala Pasova kaikai, Jesus sei long Judas: “Samting wea iu duim, iu kwiktaem duim nao.” (John 13:21-27) Then long garden long Gethsemane, Jesus no fraet for talem hu nao hem long olketa soldia wea kam for arrestim hem. Nomata laef bilong Jesus stap long danger, hem protectim olketa disaepol bilong hem and sei olsem long olketa soldia hia: “Iufala letem olketa hia for go.” (John 18:1-8) Bihaen, taem hae kot bilong olketa Jew askem Jesus sapos hem nao datfala Christ, Son bilong God, hem no fraet for talem olketa. Hem nating fraet for duim datwan, nomata hem savve hae priest trae for faendem eni excuse for killim hem dae. (Mark 14:60-65) Jesus gohed faithful long God go kasem taem olketa hangem hem long post for dae. Taem hem redi for dae hem sei: “Mi duim finis evri samting wea iu askem mi for duim!”—John 19:28-30.
FOLLOWIM EXAMPLE BILONG JESUS FOR NO FRAET
7. Wanem nao tingting bilong iufala olketa young wan abaotem wei wea iu wanfala Jehovah’s Witness, and hao nao iu savve showimaot iu no fraet?
7 Hao nao iumi savve followim example bilong Jesus for no fraet? Long skul. Taem iufala olketa young wan talem olketa skulfren and olketa narawan iu wanfala Jehovah’s Witness, datwan showimaot iu no fraet. Iu showimaot iu praod for garem nem bilong Jehovah, nomata sapos olketa narawan mekfani long iu. (Readim Psalm 86:12.) Maet samfala long skul trae forcem iu for bilivim evolution. Bat iu savve trustim wanem Bible talem abaotem creation. Iu savve iusim datfala brochure The Origin of Life—Five Questions Worth Asking for ‘ansarem eniwan wea askem kwestin abaotem hope bilong iu.’ (1 Pet. 3:15) Taem iu duim datwan, bae iu hapi bikos iu savve iu no fraet for sapotim tru samting wea Bible teachim!
8. Wanem nao thrifala samting wea mekem iumi no fraet for preach?
8 Long ministry bilong iumi. Iumi olketa tru Christian mas “no fraet” for gohed duim preaching waka. (Acts 14:3) Why nao iumi no fraet for preach? First samting, iumi savve wanem iumi preach abaotem hem tru samting wea kam from Bible. (John 17:17) Mek-tu samting, iumi “waka tugeta witim God,” and hem givim holy spirit for helpem iumi. (1 Cor. 3:9; Acts 4:31) Mek-thri samting, iumi lovem Jehovah and nara pipol, wea datwan mekem iumi traem best for storyim gud nius long olketa narawan. (Matt. 22:37-39) From iumi no fraet, iumi bae gohed for preach. Iumi bae gohed strong for teachim tru samting long pipol wea olketa bigman long religion “blindim” or trikim olketa. (2 Cor. 4:4) And iumi bae gohed for talemaot datfala gud nius nomata pipol les for herem or againstim iumi.—1 Thess. 2:1, 2.
9. Wanem nao bae helpem iumi for no fraet taem iumi kasem hard taem?
9 Taem iumi kasem hard taem. Wei for trust long God bae strongim faith bilong iumi, and helpem iumi for no fraet taem iumi kasem hard taem. Taem samwan wea iumi lovem hem dae iumi savve sorre, bat iumi garem hope for lukim hem moa. Iumi sure “God wea givim iumi comfort wea iumi needim” bae strongim iumi. (2 Cor. 1:3, 4; 1 Thess. 4:13) Nomata iumi garem pain from iumi kasem big sik or garekil, iumi bae no tekem eni treatment wea bae mekem God no hapi long iumi. (Acts 15:28, 29) Sapos iumi barava wikdaon, maet “heart bilong iumi mekem iumi feel guilty.” Nomata olsem, iumi no givap. Iumi trustim Jehovah wea “stap klosap long olketa wea safa.”b—1 John 3:19, 20; Ps. 34:18.
JESUS GAREM WEI FOR LUKSAVVE
10. Wei for luksavve hem minim wanem, and Christian wea garem disfala wei bae talem and duim wanem samting?
10 Man wea garem wei for luksavve hem fit for luksavve long wanem hem stret and no stret and then hem duim samting wea wise. (Heb. 5:14) Christian wea garem wei for luksavve bae mekem olketa disison wea bae strongim wei wea hem fren witim Jehovah. Hem mek sure toktok bilong hem no spoelem feeling bilong narawan. From hem chusim olketa toktok wea encouragem narawan datwan mekem Jehovah hapi. (Prov. 11:12, 13) Hem “no kwiktaem for kros.” (Prov. 14:29) Hem “followim stretfala wei,” wea datwan minim hem mekem olketa gudfala disison long laef bilong hem. (Prov. 15:21) Wanem nao iumi savve duim for garem disfala wei for luksavve? Iumi mas studyim Bible and followim wanem iumi lanem. (Prov. 2:1-5, 10, 11) Hem gud tu for studyim nambawan example bilong Jesus wea garem wei for luksavve winim eni nara man.
11. Hao nao toktok bilong Jesus showimaot hem garem wei for luksavve?
11 Evri samting wea Jesus duim and talem showimaot hem garem wei for luksavve. Toktok bilong hem. Taem Jesus preachim gud nius abaotem Kingdom, hem talem olketa kaenfala toktok wea mekem olketa wea lisin long hem barava sapraes. (Luke 4:22; Matt. 7:28) Staka taem hem savve readim and story abaotem olketa Holy Raeting. Hem savve tumas which scripture for iusim long eni samting wea kamap. (Matt. 4:4, 7, 10; 12:1-5; Luke 4:16-21) And tu, hao Jesus explainim olketa scripture hem barava kasem heart bilong pipol. Bihaen Jesus resurrect, hem story witim tufala disaepol bilong hem taem tufala wakabaot go long Emmaus. Hem “minim long olketa evri samting wea Moses and evri profet raetem abaotem hem insaed long olketa Holy Raeting.” Bihaen, tufala sei: “Taem iumi wakabaot kam long road and hem minim kam olketa Holy Raeting long iumi, iumi hapi tumas, iaman?”—Luke 24:27, 32.
12, 13. Olketa wanem example nao showimaot Jesus no kros kwiktaem and hem no ova tumas?
12 Wei and tingting bilong hem. From Jesus garem wei for luksavve hem “no kwiktaem for kros.” (Prov. 16:32) Hem “no savve raf.” (Matt. 11:29) Jesus evritaem patient witim olketa disaepol bilong hem nomata olketa garem wik point. (Mark 14:34-38; Luke 22:24-27) And taem pipol duim nogud samting long hem, hem hambol nomoa.—1 Pet. 2:23.
13 From Jesus garem wei for luksavve, hem no ova tumas. Jesus no just tingim wanem Law hem talem bat hem minim why God givim datfala law, so datwan affectim hao hem deal witim pipol. Olsem example, tingim datfala woman wea garem “sik wea blood hem ran olowe.” (Readim Mark 5:25-34.) Datfala woman wakabaot go midolwan staka pipol wea standap raonem Jesus, hem tasim kaleko bilong Jesus, and sik bilong hem finis nao. Law bilong Moses sei woman wea garem sik olsem hem no klin, so hem shud no tasim eniwan. (Lev. 15:25-27) Bat from Jesus no ting nating long “olketa barava important samting long law,” wea hem nao for “showimaot mercy, . . and for faithful,” hem no tok raf long datfala woman. (Matt. 23:23) Jesus tok kaen olsem long hem: “Dota bilong mi, faith bilong iu mekem iu gud bak. Iu go and no wari moa, bikos sik hia hem finis nao.” Wei for luksavve hem mekem Jesus for kaen long datfala woman. Datwan hem nambawan example!
14. Wanem nao Jesus disaedem for duim long laef bilong hem, and hao nao hem no letem eni samting for pullim tingting bilong hem go difren?
14 Long wanem hem duim long laef. Wanem Jesus duim long laef bilong hem showimaot hem garem wei for luksavve. Hem chus for duim preaching waka. (Luke 4:43) And tu, olketa disison wea Jesus mekem helpem hem for finisim datfala waka, and for no letem eni samting pullim tingting bilong hem go difren. Olsem example, hem garem simpol laef mekem hem iusim taem and strong bilong hem for duim preaching waka. (Luke 9:58) Hem luksavve hem mas trainim olketa narawan mekem bihaen hem dae, olketa savve gohed for duim preaching waka. (Luke 10:1-12; John 14:12) And hem promisim olketa disaepol bilong hem bae hem helpem olketa “go kasem taem wea world hem finis.”—Matt. 28:19, 20.
FOLLOWIM EXAMPLE BILONG JESUS FOR GAREM WEI FOR LUKSAVVE
Luksavve wanem pipol interest long hem and then talem toktok wea fitim (Paragraf 15 storyim diswan)
15. Hao nao toktok bilong iumi showimaot iumi garem wei for luksavve?
15 Hao nao iumi savve followim example bilong Jesus for garem wei for luksavve? Long toktok bilong iumi. Taem iumi story long olketa brata and sista, iumi talem toktok wea encouragem olketa and no talem toktok wea bae mekem olketa feel nogud. (Eph. 4:29) Taem iumi storyim Kingdom bilong God long olketa narawan, toktok bilong iumi mas “olsem [iumi] putim solt long hem,” wea datwan minim iumi talem toktok wea showimaot iumi tingim feeling bilong narawan. (Col. 4:6) Iumi trae for luksavve wanem pipol needim and wanem olketa interest long hem, and then iumi talem toktok wea fitim. Sapos iumi story kaen long pipol, maet bae olketa lisin long iumi, and message bilong iumi bae kasem heart bilong olketa. And tu, taem iumi storyim olketa biliv bilong iumi, iumi iusim Bible bikos datwan pruvim samting wea iumi talem hem tru. Iumi savve message wea stap long Bible hem garem paoa winim eni toktok wea iumi talem.—Heb. 4:12.
16, 17. (a) Wanem nao savve helpem iumi for no kwiktaem for kros, and for no ova tumas? (b) Wanem nao bae helpem iumi for strong for gohed duim ministry?
16 Wei and tingting bilong iumi. Wei for luksavve helpem iumi for kontrolem feeling bilong iumi taem iumi kasem hevi, and hem helpem iumi for “no kwiktaem for kros.” (Jas. 1:19) Taem narawan talem or duim samting wea mekem iumi feel nogud, iumi trae for luksavve why nao hem duim datwan. Datwan bae helpem iumi for forgivim hem and no kros long hem. (Prov. 19:11) And tu, wei for luksavve hem helpem iumi for no ova tumas. Iumi bae luksavve olketa brata and sista bilong iumi no perfect, and maet olketa feisim samfala hard samting. Iumi willing for herem tingting bilong olketa, and no trae forcem olketa for mas evritaem followim tingting bilong iumi.—Phil. 4:5.
17 Long wanem iumi duim long laef. Iumi savve disfala preaching waka wea iumi duim hem wanfala barava spesol privilege. So iumi mekem olketa disison wea bae helpem iumi for strong for duim ministry. Olketa disison bilong iumi showimaot Jehovah nao hem first long laef bilong iumi. And tu, iumi garem simpol laef mekem iumi iusim taem and strong bilong iumi for duim preaching waka bifor disfala world hem finis.—Matt. 6:33; 24:14.
18. Wanem nao iumi mas duim for kasem laef olowe, and wanem nao iu laek for traem best for duim?
18 Iumi hapi tumas for storyim samfala nambawan wei bilong Jesus! Tingim gud samting wea iumi bae kasem sapos iumi studyim olketa narafala wei bilong hem, and lanem wanem iumi savve duim for followim olketa wei bilong hem. So iumi mas traem best for followim example bilong Jesus. Taem iumi duim olsem, bae iumi fren gud witim Jehovah and bae iumi kasem laef olowe, wea datwan hem olsem iumi kasem nao ples wea iumi gogo for hem.
a Long 1 Peter 1:8, 9, aposol Peter raet for olketa Christian wea garem hope for go long heven, bat toktok bilong hem fitim tu olketa Christian wea garem hope for laef olowe long earth.
b Lukim samfala example bilong olketa wea no fraet long Wastaoa, December 1, 2000, page 24-28; Awake! April 22, 2003, page 18-21; and January 22, 1995, page 11-15.