Gohed for Lukaot and Weitim End!
“Nomata hem luk olsem evri samting hia no kam kwiktaem, iu mas gohed for weit!”—HAB. 2:3.
1, 2. Wanem nao pipol bilong Jehovah long bifor and long distaem olketa duim?
PIPOL bilong Jehovah long bifor luk forward long taem wea olketa profesi bae kamap tru. Olsem example, Jeremiah talem profesi abaotem taem wea olketa bilong Babylon bae finisim Judah, and hem nao samting wea happen long 607 B.C.E. (Jer. 25:8-11) Isaiah talem profesi abaotem taem wea Jehovah bae mekem olketa Jew kamap free from Babylon and kam bak long Judah. Hem sei tu: “Olketa wea gohed for weitim hem bae hapi.” (Isa. 30:18) Micah tu luk forward long taem wea olketa promis wea Jehovah talem bae kamap tru. Hem sei: “Mi bae gohed for lukluk and weit for taem wea Jehovah bae duim samting.” (Mic. 7:7) And for staka year, pipol bilong God weitim taem wea datfala Messiah, wea hem Christ, bae hem kam.—Luke 3:15; 1 Pet. 1:10-12.a
2 Distaem, iumi tu weitim taem wea olketa profesi abaotem Kingdom bilong God bae kamap tru. Klosap nao, Jesus, wea hem King long datfala Kingdom, bae hem sevem pipol bilong God taem hem finisim disfala nogud world bilong Satan. Hem bae finisim nogud pipol and wei for safa. (1 John 5:19) So iumi mas gohed for weitim and redi for datfala day bilong Jehovah wea hem barava klosap for kam.
3. Wanem kwestin nao maet iumi garem sapos iumi weit longtaem finis for end hem kam?
3 Iumi barava luk forward long datfala taem wea Jehovah bae duim ‘samting wea hem laek for duim long earth.’ (Matt. 6:10) Bat sapos iumi weit longtaem finis for end hem kam, maet iumi start for ting olsem: ‘Why nao iumi shud gohed lukaot and weitim end for kam?’
WHY NAO IUMI SHUD GOHED LUKAOT AND WEITIM END FOR KAM?
4. Why nao hem important for iumi “gohed for lukaot”?
4 Jesus talem olketa disaepol bilong hem for “gohed for lukaot” and “gohed for redi.” Dastawe hem important for iumi gohed for lukaot and weitim end for kam. (Matt. 24:42; Luke 21:34-36) And tu, organization bilong Jehovah evritaem talem iumi for “weitim and tingim evritaem datfala day bilong Jehovah” and datfala niu world wea God promisim.—Readim 2 Peter 3:11-13.
5. Why nao iumi mas gohed for weitim and redi for day bilong Jehovah?
5 Jesus talem olketa disaepol long first century for redi and weitim day bilong Jehovah. Samting wea Jesus talem hem barava fitim iumi distaem tu. Why nao olsem? Bikos datfala saen wea Jesus storyim showimaot hem start for rul finis insaed Kingdom bilong God long 1914, and tu, iumi stap long olketa last day, wea hem nao taem wea disfala “world hem gogo for finis.” Olsem example, Jesus sei world bae kamap barava nogud, and olketa disaepol bilong hem bae talemaot gud nius abaotem Kingdom evriwea long earth. Iumi lukim olketa samting hia happen distaem. (Matt. 24:3, 7-14) Jesus no talem wanem taem nao end bae kam, dastawe iumi mas gohed for weitim and redi for day bilong Jehovah.
6. Hao nao iumi savve olketa nogud samting long world bae kamap worse go moa long future?
6 Maet samfala ting olsem: ‘Waswe, taem wea “world hem gogo for finis” hem minim wanfala taem long future wea evri samting long world bae barava nogud winim distaem?’ Bible sei “long olketa last day,” wei bilong wicked pipol bae worse go moa. (2 Tim. 3:1, 13; Matt. 24:21; Rev. 12:12) So iumi savve olketa nogud samting long world bae kamap worse go moa long future.
7. Why nao iumi shud no tingse evri samting long world mas kamap barava nogud tumas bifor “datfala big trabol” hem start?
7 Bat waswe, hem fitim for iumi tingse bifor “datfala big trabol” hem start, evri samting long world mas kamap barava nogud tumas winim distaem? (Rev. 7:14) Olsem example, waswe, bae war kamap long evri kantri, and klosap evriwan long world nao bae sik or hangre? Sapos datwan happen, evriwan bae luksavve olketa profesi insaed long Bible kamap tru. Nomata pipol wea daotem wanem Bible talem tu bae luksavve long datwan. Bat Jesus sei, long olketa last day staka pipol bae no luksavve long saen wea showimaot hem stap. Bae olketa gohed duim nomoa wanem olketa duim evriday, and bae olketa seke fogud taem day bilong Jehovah hem kam. (Readim Matthew 24:37-39.) So iumi shud no tingse evri samting long world mas kamap barava nogud tumas bifor “datfala big trabol” hem start.—Luke 17:20; 2 Pet. 3:3, 4.
8. From iumi “gohed for lukaot,” wanem nao iumi barava sure long hem?
8 Nomata olsem, olketa follower bilong Jesus “gohed for lukaot” dastawe olketa luksavve datfala saen wea Jesus storyim abaotem taem wea world hem gogo for finis hem kamap tru distaem. (Matt. 24:27, 42) Start long 1914, olketa samting wea Jesus story abaotem wea insaed long datfala saen, hem kamap tru. Iumi barava sure iumi stap long taem wea “world hem gogo for finis.” Jehovah markem finis taem wea hem bae finisim disfala nogud world bilong Satan.
9. Why nao iumi shud gohed lukaot and weitim end for kam?
9 So why nao iumi shud gohed lukaot and weitim end for kam? Bikos hem nao samting wea Jesus Christ talem iumi for duim. And tu, iumi luksavve long datfala saen wea showimaot Jesus hem stap. Iumi savve end hem klosap, no bikos iumi herem from narawan, bat bikos iumi luksavve olketa profesi abaotem olketa last day hem kamap tru distaem. Iumi mas gohed for lukaot and redi for taem wea disfala nogud world bae finis.
WANEM TAEM NAO END BAE KAM?
10, 11. (a) Why nao Jesus talem olketa disaepol bilong hem for “gohed for lukaot”? (b) Wanem nao Jesus talem olketa disaepol for duim sapos end no kam long taem wea olketa tingim? (Lukim piksa long start bilong study.)
10 Staka brata and sista faithful for worshipim Jehovah and weitim day bilong Jehovah for staka year finis. Nomata iumi weit for longtaem finis, iumi mas gohed for lukaot and weitim day bilong Jehovah. Iumi mas redi for taem wea Jesus bae kam for finisim world bilong Satan. Tingim samting wea Jesus talem long olketa disaepol bilong hem: “Gohed for lukaot, gohed for wekap, bikos iufala no savve wanem taem nao God markem for evri samting hia happen. Diswan hem olsem wanfala man wea redi for go long nara kantri. Bifor hem go, hem markem olketa wakaman bilong hem for lukaftarem olketa didifren waka long haos bilong hem, and hem talem security for gaedem ples hia. Dastawe, gohed for lukaot, bikos iufala no savve long wanem taem nao Masta bilong haos bae kam. Maet hem kam long evening or long midolnaet or taem sun hem kamap or long early morning, nogud seknomoa hem kam and lukim iufala sleep nao. Bat samting wea mi talem long iufala, mi talem tu long evriwan: Gohed for lukaot.”—Mark 13:33-37.
11 Taem olketa tru Christian luksavve Jesus start for rul long 1914, olketa savve end bae kam long enitaem nomoa. So olketa showimaot olketa redi for datwan taem olketa waka hard for duim preaching waka. Jesus sei maet hem bae kam “taem sun hem kamap or long early morning,” wea minim maet bae hem no kam stretawe bihaen hem start for rul. Sapos olsem, wanem nao olketa tru Christian mas duim? Jesus sei: “Gohed for lukaot.” So nomata iumi weitim day bilong Jehovah for staka year finis, datwan no minim day bilong Jehovah hem farawe yet or hem bae no kam long taem bilong iumi.
12. Wanem nao Habakkuk askem long Jehovah, and wanem nao God talem long hem?
12 Tingim example bilong profet Habakkuk, wea preach abaotem taem wea Jerusalem bae finis. Olketa nara profet tu preach abaotem sem message for staka year finis bifor profet Habakkuk. Hem luksavve wei bilong pipol hem nogud tumas winim enitaem bifor. So Habakkuk askem Jehovah olsem: “Jehovah, wanem taem nao bae iu herem krae bilong mi and helpem mi?” Nomata Jehovah no talem Habakkuk wanem taem nao end bae kam, hem sei long Habakkuk: “Hem bae no leit!” And tu, Jehovah talem Habakkuk for “gohed weitim” taem wea Jerusalem bae finis.—Readim Habakkuk 1:1-4; 2:3.
13. Sapos Habakkuk hem taed for weit, wanem kaen tingting nao maet hem garem, and why nao kaen tingting olsem hem no wise?
13 Tingim sapos Habakkuk hem taed for weitim Jerusalem for finis, and hem sei: ‘Mi weit longtaem nao for Jerusalem hem finis. Hem longtaem yet bifor end hem kam. Mi no need for gohed talem pipol abaotem datwan. Leavim go olketa narawan nao duim waka hia.’ Sapos Habakkuk garem kaen tingting olsem, wanem nao bae happen long hem? Jehovah bae no hapi long hem. And sapos hem no redi taem end hem kam, maet hem bae dae.
14. Long niu world, why nao iumi bae hapi from Jehovah warnim iumi for gohed weitim end?
14 Tingim taem wea iu bae stap long niu world. Iu bae tingim wei wea evri profesi abaotem olketa last day kamap tru, olsem Jehovah talem. Iu bae trustim Jehovah winim eni narataem, and iu bae barava sure evri nara promis bilong hem bae kamap tru. (Readim Joshua 23:14.) Iu bae barava hapi bikos Jehovah finisim world bilong Satan long barava taem wea hem markem, and hem warnim pipol bilong hem for gohed weitim datwan.—Acts 1:7; 1 Pet. 4:7.
IUMI GOHED PREACH TAEM IUMI WEIT!
Waswe, iu strong for talemaot gud nius? (Paragraf 15 storyim diswan)
15, 16. Why nao iumi mas gohed strong long preaching waka distaem?
15 Organization bilong Jehovah bae gohed encouragem iumi for Kingdom mas first samting long laef bilong iumi. Datwan bae helpem iumi for busy long waka bilong God, and for luksavve message wea iumi talem long pipol hem barava important. Iumi barava sure olketa profesi abaotem taem wea Jesus stap hem kamap tru, and world bilong Satan hem barava klosap for finis. So iumi strong for worshipim Jehovah and iumi gohed for preachim gud nius abaotem Kingdom!—Matt. 6:33; Mark 13:10.
16 Taem iumi preachim gud nius long nara pipol, datwan savve helpem olketa for sev taem world bilong Satan hem finis. Long 1945, datfala ship Wilhelm Gustloff hem sink daon, and staka thousand pipol nao dae. Wanfala sista and hasband bilong hem no dae bikos samwan sevem tufala taem datfala ship sink daon. Sista hia tingim taem datfala ship sink daon, wanfala woman singaot olsem: “Olketa box bilong mi! Olketa box bilong mi! Olketa nekles bilong mi! Evri nekles bilong mi long daon. Evriting bilong mi lus nao!” Bat samfala passenger luksavve important samting nao hem for sevem olketa narawan. Distaem tu, laef bilong pipol stap long danger. Iumi laek for olsem olketa passenger hia wea traem best for sevem narawan, and gohed for ting strong long preaching waka. Iumi mas traem best bilong iumi for helpem pipol for stap laef taem world bilong Satan hem finis.
Hem important for iusim gudfala tingting mekem iumi gohed busy for duim preaching waka (Paragraf 17 storyim diswan)
17. Hao nao iumi savve end bae kam long enitaem nomoa?
17 Iumi luksavve olketa Bible profesi hem gohed for kamap tru distaem, and disfala nogud world hem barava klosap for finis. Iumi weitim “tenfala horn” and “datfala wild animal” for finisim false religion, wea hem nao Bigfala Babylon. (Rev. 17:16) Iumi shud no tingse datwan hem farawe yet. No forget, God nao bae “mekem olketa garem tingting” for attakim false religion and datwan savve happen kwiktaem and long enitaem nomoa! (Rev. 17:17) Disfala nogud world bilong Satan hem barava klosap for finis. So iumi shud obeyim disfala warning bilong Jesus: “Iufala mas lukluk gud long iufala seleva nogud wei for kaikai tumas and drink tumas witim wei for wari abaotem olketa samting wea iufala needim hem mekem iufala for no garem stretfala tingting, and seknomoa, day hia hem kam bat iufala seke long hem olsem wanfala animal hem seke taem hem pas insaed trap.” (Luke 21:34, 35; Rev. 16:15) Iumi mas gohed busy long waka bilong Jehovah, from iumi sure hem bae sevem olketa wea “gohed for weitim hem.”—Isa. 64:4.
18. Wanem kwestin nao bae iumi storyim long nextfala study?
18 Taem iumi weitim disfala nogud world for finis, iumi shud followim disfala kaonsel bilong Jude, wea sei: “Mi laek talem iufala wea mi lovem for gohed iusim holy faith wea iufala garem finis for strongim iufala seleva, and for letem holy spirit leadim iufala taem iufala prea. Diswan bae mekem iufala gohed kasem gud samting from love bilong God, and garem hope for laef olowe taem iufala weitim mercy bilong Lord bilong iumi Jesus Christ.” (Jude 20, 21) Bat wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi weitim niu world bilong God for kam and iumi barava luk forward for datwan? Iumi bae storyim disfala kwestin long nextfala study.
a List bilong samfala profesi abaotem Messiah and wei wea olketa kamap tru, stap long buk Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim?, page 200.