No Givap for Duim Wanem Hem Gud
“No givap for duim wanem hem gud, bikos long barava taem iumi bae harvestim samting sapos iumi no kamap taed.”—GALATIANS 6:9.
1, 2. (a) Why nao man needim fasin for go ahed strong for servem God? (b) Hao nao Abraham showimaot fasin for go ahed strong, and wanem nao helpem hem for duim datwan?
OLSEM Olketa Jehovah’s Witness, iumi hapi tumas for duim will bilong God. Iumi kasem strong tu taem iumi anda long “yoke” bilong wei for disaepol. (Matthew 11:29) Nomata olsem, wei for servem Jehovah witim Christ hem no isi evritaem. Aposol Paul talem diswan klia taem hem encouragem olketa nara Christian: “Iufala garem need for go ahed strong, mekem, bihaen iufala duim finis will bilong God, iufala savve kasem wanem hem promisim.” (Hebrews 10:36) Man needim fasin for go ahed strong bikos wei for servem God hem wanfala challenge.
2 Laef bilong Abraham pruvim datwan hem tru. Planti taem hem mas disaedem hard samting and feisim samting wea givim hevi. For kasem komand for lusim isi living long Ur hem first samting nomoa. No longtaem bihaen datwan hem feisim bigfala hangre, olketa enemy bilong hem heitim hem, klosap hem lusim waef bilong hem, samfala relative heitim hem, and raf wei bilong war. Bat olketa test wea moa big stap front long hem. Nomata olsem, Abraham nating givap for duim gud samting. Diswan hem barava spesol sapos iumi tingim hao hem no garem full Word bilong God, olsem iumi garem distaem. Nomata olsem, hem savve long firstfala profesi wea God sei: “Mi bae putim fasin for heit midolwan long iu and long woman and midolwan long seed bilong iu and seed bilong hem.” (Genesis 3:15) Olsem man wea datfala Seed bae kam from, Abraham bae wan wea Satan targetim. Wei wea hem luksavve long diswan nao helpem Abraham for feisim olketa test bilong hem witim hapi.
3. (a) Why nao pipol bilong Jehovah distaem shud expectim olketa hardfala taem? (b) Wanem nao encouragement wea Galatians 6:9 givim long iumi?
3 Pipol bilong Jehovah distaem shud expectim hardfala taem tu. (1 Peter 1:6, 7) Tru nao, Revelation 12:17 warnim iumi hao Satan hem “faet againstim” datfala anointed remnant. Bikos olketa kaban witim anointed sekson hia, Satan targetim tu datfala “nara sheep.” (John 10:16) Witim wei for againstim pablik ministry bilong olketa, maet olketa Christian feisim hevi tu long living bilong olketa seleva. Paul givim disfala encouragement: “No givap for duim wanem hem gud, bikos long barava taem iumi bae harvestim samting sapos iumi no kamap taed.” (Galatians 6:9) Tru nao, nomata plan bilong Satan hem for distroem faith bilong iumi, iumi mas againstim hem, strong long faith. (1 Peter 5:8, 9) Wanem nao savve kamaot from faithful gogo bilong iumi? James 1:2, 3 hem sei: “Tingim olsem hapi samting, olketa brata bilong mi, taem iufala kasem difren kaen test, from iufala savve hao faith wea kasem test mekem grow fasin for stand strong.”
Wei for Attak Stret
4. Hao nao Satan iusim wei for attak stret for trae for brekem faithful fasin bilong pipol bilong God?
4 Laef bilong Abraham barava showimaot olketa “ difren kaen test” wea wanfala Christian maet feisim distaem. Olsem example, hem mas duim samting taem sekson bilong Shinar attak. (Genesis 14:11-16) Iumi no sapraes long wei wea Satan go ahed for iusim persecution for attak stret. Start kam long end bilong World War II, gavman long planti kantri putim tambu long Christian education waka bilong Olketa Jehovah’s Witness. Long 2001 Yearbook of Jehovah’s Witnesses hem storyim raf fasin wea olketa Christian long Angola mas feisim from olketa enemy. From olketa depend long Jehovah, olketa brata bilong iumi long olketa ples olsem no givap! Olketa duim samting, no witim raf fasin or againstim olketa enemy, bat long wei for go ahed long preaching waka.—Matthew 24:14.
5. Hao nao olketa young Christian maet kasem persecution long skul?
5 Bat, persecution hem no raf fasin nomoa. Abraham kasem blessing bilong tufala son—Ishmael and Isaac. Genesis 21:8-12 sei wantaem Ishmael “mekfani” long Isaac. Long leta bilong hem for olketa long Galatia, Paul showimaot hao diswan hem moa samting winim wei wea pikinini plei, bikos hem sei Ishmael persecutim Isaac! (Galatians 4:29) Wei wea olketa skulfren tokdaonem and wei wea olketa wea againstim iumi tokspoelem iumi hem olsem persecution. Wanfala young Christian wea nem bilong hem Ryan storyim hard samting wea hem kasem from olketa insaed class bilong hem: “Datfala 15-minute wea mi raed long bas for go and kam from skul hem feel olsem planti hour from olketa barava tokspoelem mi. Olketa bonem mi witim pepa clip wea olketa hotem witim matches for smoke.” Wanem nao reason for disfala raf wei? “Theocratic training wea mi kasem hem mekem mi difren from olketa nara young pipol long skul.” Nomata olsem, witim saport from parents bilong hem, Ryan go ahed strong long faithful wei. Olketa young wan, waswe, taem olketa wea sem age tokdaonem iu hem mekem iu feel wikdaon? Sapos olsem, no givap! Taem iu go ahed for faithful, iu bae feelim hao toktok bilong Jesus hem fulfill: “Hapi nao iufala taem pipol tokspoelem iufala and persecutim iufala and laea for talem evri barava nogud samting againstim iufala for saed bilong mi.”—Matthew 5:11.
Wari Bilong Evriday
6. Wanem nao olketa samting wea savve spoelem wei for fren midolwan olketa Christian distaem?
6 Planti test wea iumi feisim distaem hem olketa wari bilong evriday. Abraham seleva mas deal witim nogud feeling wea kamap midolwan olketa wakman wea lukaftarem olketa animal bilong hem and olketa wakman bilong Lot. (Genesis 13:5-7) Long sem wei distaem, difren tingting and jealous fasin savve spoelem wei for fren and maet spoelem peace bilong kongregeson tu. “Wea jealous fasin and wei for raoa hem stap, long there nao no eni peace and evri rabis samting hem stap.” (James 3:16) Dastawe hem important tumas for iumi no givap bat for putim peace firstaem long praod fasin, olsem Abraham duim, and lukaotem gud samting for nara pipol!—1 Corinthians 13:5; James 3:17.
7. (a) Wanem nao man shud duim sapos wanfala brata mekem hem feel nogud? (b) Hao nao Abraham showimaot gudfala example for keepim gudfala wei for fren witim nara pipol?
7 Wei for stap long peace savve kamap wanfala challenge taem iumi feel olsem nara brata duim nogud samting long iumi. Proverbs 12:18 hem sei: “Man wea no careful witim toktok hem olsem sword wea katem man.” Wei for tok and no ting firstaem, nomata man no minim, savve kosim bigfala pain. Pain hia hem moa big sapos iumi ting samwan tok laea againstim iumi or gossip abaotem iumi. (Psalm 6:6, 7) Bat Christian no savve letem nogud feeling bilong hem for mekem hem givap! Sapos samting olsem kasem iu, iu go firstaem for stretem taem iu story long kaenfala wei witim man wea duim datwan. (Matthew 5:23, 24; Ephesians 4:26) Garem feeling for forgivim hem. (Colossians 3:13) Taem iumi no keepim kros, diswan mekem iumi fit for healim nogud feeling bilong iumi and tu wei wea iumi fren witim brata bilong iumi. Abraham no keepim eni kros wea hem maet garem for Lot. Bat, Abraham go kwiktaem for helpem Lot and famili bilong hem!—Genesis 14:12-16.
Olketa Test wea Iumiseleva Mekem
8. (a) Hao nao olketa Christian maet ‘givim planti pain long olketa seleva’? (b) Why nao Abraham fit for garem balance tingting long olketa material samting?
8 Tru, samfala test iumiseleva nao mekem. Olsem example, Jesus komandim olketa follower bilong hem: “No go ahed for hipimap for iufala seleva olketa riches long earth, wea moth and rasta savve kaikaim, and wea olketa man for steal savve kam insaed and stealim.” (Matthew 6:19) Nomata olsem, samfala brata “givim planti pain long olketa seleva” taem olketa putim material samting firstaem long samting bilong Kingdom. (1 Timothy 6:9, 10) Abraham hem willing for let go long olketa material samting for mekem God hapi. “Thru long faith hem stap olsem wanfala stranger long land bilong promis olsem long difren kantri, and hem stap insaed olketa tent witim Isaac and Jacob, tufala wea bae kasem sem promis olsem hem. Bikos hem weitim taon wea garem trufala faondeson, wea man wea buildim and wakem datfala taon hem God.” (Hebrews 11:9, 10) Faith bilong Abraham long wanfala future “taon,” or gavman bilong God helpem hem for no depend long olketa riches. Waswe, bae iumi wise sapos iumi duim sem samting?
9, 10. (a) Hao nao wei for laekem bigfala nem savve kamap wanfala test? (b) Hao nao maet wanfala brata showimaot hem “hambol”?
9 Tingim nara point. Bible talem disfala strong toktok: “Sapos man tingse hem samting taem hem samting nating, hem giamanim mind bilong hemseleva.” (Galatians 6:3) And tu, iumi kasem encouragement for “no duim eni samting thru long wei for raoa or for tinghae long seleva, bat witim hambol mind.” (Philippians 2:3) Samfala mekem test kasem olketa seleva taem olketa fail for followim disfala kaonsel. From goal bilong olketa hem for kasem bignem and no for duim “gudfala waka,” olketa wikdaon and no satisfae taem olketa no kasem samfala difren privilege insaed kongregeson.—1 Timothy 3:1.
10 Abraham showimaot gudfala example for ‘no tinghae tumas long hemseleva winim wanem hem fitim.’ (Romans 12:3) Taem hem meetim Melchizedek, Abraham no act olsem hem moa hae bikos God favorim hem. Nomoa, hem acceptim hae position bilong Melchizedek olsem priest and givim hem mek-ten part bilong olketa samting bilong hem. (Hebrews 7:4-7) So olketa Christian distaem shud willing for duim samting wea showaot olketa “hambol” and no laek for main man. (Luke 9:48) Sapos hem luk olsem olketa wea lead insaed kongregeson no givim samfala privilege long iu, lukluk gud long iuseleva for disaedem sapos iu need for kamap moabeta long fasin bilong iu or wei wea iu deal witim samting. Winim wei for feel kros from iu no kasem samfala privilege, mekius evribit long privilege wea iu garem—privilege for helpem nara pipol savve long Jehovah. Tru nao, “kamap hambol anda long maeti hand bilong God, mekem hem liftimap iufala long taem wea fit.”—1 Peter 5:6.
Faith Long Olketa Samting wea Man No Lukim
11, 12. (a) Why nao samfala insaed kongregeson maet lusim feeling bilong olketa for hariap? (b) Hao nao Abraham showimaot gudfala example for buildimap laef bilong hem witim faith long olketa promis bilong God?
11 Narafala test nao maet wei for tingse end bilong disfala wicked system hem delay tumas. Olsem 2 Peter 3:12 hem talem, olketa Christian mas “weitim and tingting evritaem long taem wea day bilong Jehovah bae stap.” Nomata olsem, planti weitim datfala “day” for staka year finis. From diswan, samfala maet feel wiki and lusim feeling bilong olketa for hariap.
12 Tingim moa example bilong Abraham. Hem buildim full laef bilong hem long faith long olketa promis bilong God, nomata no eni chance stap for evriwan fulfill taem hem laef. Tru, hem laef for lukim son bilong hem Isaac growap. Bat planti handred year mas go pas bifor laen bilong Abraham bae olsem “olketa star bilong heven” or “olketa sandbis long saedsea.” (Genesis 22:17) Nomata olsem, Abraham no feel kros or wiki. Dastawe aposol Paul sei olsem abaotem Abraham and olketa man from taem bifor: “Witim faith evriwan hia dae finis, nomata olketa no kasem evri promis wea fulfill, bat olketa lukim samfala stap farawe and feel hapi and talemaot long pablik hao olketa nao stranger and pipol wea no setol daon long datfala land.”—Hebrews 11:13.
13. (a) Hao nao olketa Christian distaem olsem “pipol wea no setol daon”? (b) Why nao Jehovah bae finisim disfala system?
13 From Abraham keepim main goal long laef raonem olketa promis wea “stap farawe,” iumi distaem shud barava olsem tu, bikos taem for olketa promis fulfill nao hem klosap tumas! Olsem Abraham, iumi mas ting long iumiseleva olsem pipol “wea no setol daon” long system bilong Satan, no want for garem living wea satisfaem seleva nomoa. Tru, iumi laekem “end bilong evri samting” for kam stretawe, and no just samting wea klosap for happen. (1 Peter 4:7) Maet iumi safa from bigfala sik. Or maet hevi saed long selen hem big tumas long iumi. Bat, iumi mas tingim hao Jehovah mekem end hem kam, no just for sevem iumi from olketa nogud samting bat for nem bilong hemseleva kamap holy. (Ezekiel 36:23; Matthew 6:9, 10) End bae kam, maet no long taem wea fitim iumi, bat long taem wea fitim evribit olketa purpose bilong Jehovah.
14. Hao nao wei wea God patient hem helpem olketa Christian distaem?
14 Iumi mas remember tu hao “Jehovah hem no slow long saed bilong promis bilong hem, olsem samfala pipol tingim wei for slow, bat hem patient witim iufala from hem no laekem eniwan for dae bat hem laekem evriwan for repent.” (2 Peter 3:9) Tingim diswan, God hem “patient witim iufala”—olketa member bilong Christian kongregeson. Luk olsem samfala long iumi needim moa taem for mekem change for ‘hem savve lukim iumi no garem mark or dirty, and long peace.’ (2 Peter 3:14) So waswe, fitim iumi for sei thankiu bikos God hem patient olsem?
Faendem Hapi Nomata Hardfala Samting
15. Hao nao Jesus fit for keepim hapi bilong hem nomata hem kasem test, and hao nao wei for followim hem helpem olketa Christian distaem?
15 Olketa Christian distaem lanem planti samting from laef bilong Abraham. Hem showimaot faith and tu patient fasin, kleva tingting, no fraet, and love wea no selfish. Worship bilong Jehovah hem olsem first samting long laef bilong hem. Bat, iumi mas remember hao example wea winim evriwan for iumi followim hem bilong Jesus Christ. Hem tu feisim planti hardfala samting and test, bat long evri samting hia hem nating lusim hapi bilong hem. Why nao olsem? Bikos hem mekem mind bilong hem tingting strong long hope wea stap front long hem. (Hebrews 12:2, 3) Dastawe Paul story olsem: “Letem God wea givim fasin for go ahed strong and comfort givim iufala sem wei for tingting olsem Christ Jesus hem garem bifor.” (Romans 15:5) Witim stretfala tingting, iumi savve faendem hapi nomata Satan putim olketa hardfala samting front long iumi.
16. Wanem nao iumi savve duim taem luk olsem olketa problem bilong iumi big tumas?
16 Taem hem luk olsem olketa problem big tumas, no forget hao Jehovah lovem iu long sem wei wea hem lovem Abraham. Hem laekem iu for win. (Philippians 1:6) Putim full trust bilong iu long Jehovah, barava sure hao “hem bae no letem eni temptation kasem iufala wea iufala no fit for winim, bat witim datfala temptation hem bae openem wei for iufala savve stand strong.” (1 Corinthians 10:13) Mekem grow wei for readim Word bilong God evriday. (Psalm 1:2) No givap long prea, askem Jehovah for helpem iu for go ahed strong. (Philippians 4:6) Hem bae “givim holy spirit long olketa wea askem hem.” (Luke 11:13) Mekius long olketa arrangement wea Jehovah provaedem for strongim iu long spiritual wei, olsem olketa Bible pablikeson. And tu, lukaotem saport bilong olketa brata. (1 Peter 2:17) Faithful for attendim olketa Christian meeting, bikos long there nao iu bae kasem encouragement wea iu needim for go ahed strong. (Hebrews 10:24, 25) Hapi long biliv hao wei wea iu go ahed strong bae mekem God appruvim iu and faithful fasin bilong iu mekem heart bilong hem hapi!—Proverbs 27:11; Romans 5:3-5.
17. Why nao olketa Christian no lus hope?
17 God lovem Abraham olsem wanfala “fren” bilong hem. (James 2:23) Nomata olsem, laef bilong Abraham fulap witim hardfala samting and test. So, olketa Christian shud expectim sem samting long olketa wicked “last day” distaem. Tru nao, Bible warnim iumi hao “olketa wicked man and man for giaman bae kamap worse.” (2 Timothy 3:1, 13) Winim wei for lus hope, luksavve hao olketa hevi wea iumi feisim hem pruvim hao end bilong wicked system bilong Satan hem klosap. Bat Jesus talem iumi moa hao “man wea go ahed strong kasem end nao bae sev.” (Matthew 24:13) So “no givap for duim wanem hem gud!” Followim Abraham, and stap midolwan long olketa wea “thru long faith and patient fasin kasem olketa promis.”—Hebrews 6:12.
Waswe, Iu Lukim?
• Why nao pipol bilong Jehovah distaem shud expectim olketa test and hardfala samting?
• Long wanem wei nao Satan maet iusim wei for attak stret?
• Hao nao for stretem raoa midolwan olketa Christian?
• Hao nao praod fasin savve mekem hardfala samting kamap?
• Long wanem wei nao Abraham showimaot gudfala example for weitim taem wea olketa promis bilong God bae fulfill?
[Piksa long page 26]
Planti young Christian kasem persecution, taem olketa nara pikinini tokdaonem olketa
[Piksa long page 29]
Abraham keepim goal bilong laef raonem olketa promis nomata olketa “stap farawe”