-
Praod Fasin Lead Go Long ShameWastaoa—2000 | August 1
-
-
Praod Fasin Lead Go Long Shame
“Waswe, praod fasin hem kam? Then shame bae kam; bat wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.”—PROVERBS 11:2.
1, 2. Wanem nao praod fasin, and long wanem wei nao hem savve lead for trabol?
WANFALA jealous Levite leadim wanfala bighed crowd againstim sekson wea Jehovah givim paoa long olketa. Wanfala prince wea aftarem hae position mek plan for tekova long throne bilong dadi bilong hem. Wanfala king wea no patient no laek followim olketa instruction bilong profet bilong God. Thrifala Israelite hia garem wankaen fasin: praod fasin.
2 Praod fasin hem wanfala fasin bilong heart wea serious and savve spoelem eniwan. (Psalm 19:13) Wanfala praod man hem no fraet for duim samting nomata hem no garem paoa for duim. Planti taem diswan savve lead for trabol. For tok stret, praod fasin hem spoelem finis olketa king and foldaonem olketa gavman. (Jeremiah 50:29, 31, 32; Daniel 5:20) Hem trapim tu samfala servant bilong Jehovah and spoelem olketa.
3. Hao nao iumi savve lane from olketa danger bilong praod fasin?
3 For gudfala reason Bible hem sei: “Waswe, praod fasin hem kam? Then shame bae kam; bat wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.” (Proverbs 11:2) Bible givim long iumi olketa example wea strongim disfala toktok. Wei for studyim samfala bae helpem iumi for lukim danger wea stap sapos man hem ovarem olketa stretfala boundary. So, letem iumi lukim hao nao wei for jealous, aftarem bignem, and no patient hem kosim thrifala man wea iumi bin storyim for garem praod fasin, wea lead go long shame.
Korah—Wanfala Jealous Bighed Man
4. (a) Hu nao Korah, and luk olsem hem garem part insaed wanem bigfala samting bifor? (b) Samfala year bihaen, wanem nogud samting nao Korah hem startim?
4 Korah hem wanfala Kohathite Levite, first kasin bilong Moses and Aaron. Luk olsem hem loyal long Jehovah for planti year. Korah kasem privilege for olsem wanfala wea sev long mirakol wei thru long Red Sea, and luk olsem hem tu share for givim panis from Jehovah long olketa Israelite wea worshipim young buluka long Maunt Sinai. (Exodus 32:26) Bat gogo, Korah hem kamap ringleader long wanfala grup, witim olketa Reubenite olsem Dathan, Abiram, and On, and 250 Israelite chief, wea againstim Moses and Aaron.a Olketa sei long Moses and Aaron: “Iufala inaf nao, bikos evriwan wea hipap hia olketa holy and Jehovah stap midol long olketa. So, why nao iufala shud apim iufala seleva winim kongregeson bilong Jehovah?”—Numbers 16:1-3.
5, 6. (a) Why nao Korah bighed againstim Moses and Aaron? (b) Why nao iumi sei luk olsem Korah hem ting daonem waka bilong hem long arrangement bilong Jehovah?
5 Bihaen planti faithful year, why nao Korah hem bighed? Iumi sure wei wea Moses hem leadim Israel hem no ova tumas, bikos hem “barava hambol winim evri nara man wea stap antap long graon.” (Numbers 12:3) Nomata olsem, luk olsem Korah jealous long Moses and Aaron and no laekem wei wea tufala hae, and diswan mekem hem for sei—wea rong—hao olketa bin disaed seleva and long selfish wei apim olketa seleva winim kongregeson.—Psalm 106:16.
6 Luk olsem part long problem bilong Korah hem wei wea hem nating tinghae long privilege bilong hemseleva insaed long arrangement bilong God. Hem tru, olketa Kohathite Levite no priest, bat olketa nao teacher long Law bilong God. Olketa tu karem olketa furniture and nara samting bilong tabernacle long taem for muv. Datwan hem no smolfala waka, from only olketa man wea klin saed long religion and fasin nomoa savve tasim olketa holy samting hia. (Isaiah 52:11) Dastawe, taem Moses feisim Korah, hem really ask, Waswe, iu tingim assignment bilong iu olsem samting wea smol tumas dastawe iu want for kamap priest tu? (Numbers 16:9, 10) Korah hem fail for luksavve hao barava bigfala honor nao hem for servem Jehovah followim arrangement bilong Hem—no for kasem spesol position.—Psalm 84:10.
7. (a) Hao nao Moses deal witim Korah and olketa man bilong hem? (b) Hao nao bighed fasin bilong Korah end long bigfala trabol?
7 Moses invaetem Korah and olketa man bilong hem for hipap long next morning long tent bilong meeting witim olketa samting for holem fire and incense. Hem no waka bilong Korah and olketa man bilong hem for offerim incense, from olketa no priest. Sapos olketa kam witim olketa samting for holem fire and incense, diswan bae barava showimaot hao olketa man hia still tingse olketa garem raet for act olsem olketa priest—nomata bihaen olketa garem full naet for ting raonem diswan moa. Taem olketa kam long next morning, barava fitim nao for Jehovah showimaot kros long olketa. Saed long olketa Reubenite “graon open and go ahed for swallowim olketa.” Evri narawan, witim Korah tu, fire from God nao kaikaim olketa. (Deuteronomy 11:6; Numbers 16:16-35; 26:10) Praod fasin bilong Korah lead go long bigfala shame—wei wea God no appruvim hem!
Againstim “Feeling for Jealous”
8. Hao nao “feeling for jealous” savve showaot midolwan olketa Christian?
8 Story bilong Korah hem warning for iumi. From evri man wea no perfect garem “feeling for jealous,” diswan savve kamap insaed long Christian kongregeson tu. (James 4:5) Olsem example, iumi maet ting tumas abaotem position. Olsem Korah, iumi maet jealous long olketa wea garem olketa privilege wea iumi laekem. Or iumi maet kamap olsem datfala first-century Christian, Diotrephes. Hem barava lukdaonem paoa bilong olketa aposol, luk olsem bikos hem nao laek for boss. Tru tumas, John raetem hao Diotrephes “laek for kamap bigman.”—3 John 9.
9. (a) Wanem kaen tingting long olketa kongregeson responsibility nao iumi mas stap klia long hem? (b) Wanem nao stretfala tingting abaotem ples bilong iumi insaed long arrangement bilong God?
9 Hem tru, hem no rong for wanfala Christian man for trae hard for kasem samfala responsibility long kongregeson. Paul hem barava encouragem kaen wei olsem. (1 Timothy 3:1) Bat, iumi shud no lukim olketa privilege bilong service olsem olketa mark bilong hae level, olsem for klaemap nara step long ladder bilong position. Tingim, Jesus hem sei: “Eniwan wea want for kamap big midolwan long iufala mas kamap minister bilong iufala, and eniwan wea want for first midolwan long iufala mas kamap slave bilong iufala.” (Matthew 20:26, 27) Hem bae rong for jealous long olketa narawan wea garem bigfala responsibility, for tingse wei wea God hem tinghae long iumi hem from “level” bilong iumi insaed long organization bilong hem. Jesus hem sei: “Iufala evriwan olketa brata.” (Matthew 23:8) Tru nao, nomata pablisa or pioneer, wan wea just baptaes or stap faithful for longtaem finis—evriwan wea servem Jehovah witim full soul garem nambawan ples insaed long arrangement bilong hem. (Luke 10:27; 12:6, 7; Galatians 3:28; Hebrews 6:10) Hem barava wanfala blessing for waka witim planti million wea trae hard for followim disfala Bible kaonsel: “Taetem hambol tingting raonem iufala taem iufala deal witim narawan.”—1 Peter 5:5.
Absalom—Man wea Lukaotem Chance for Bignem
10. Hu nao Absalom, and hao nao hem trae for switim olketa wea kam long king for judgment for saedem hem?
10 Laef bilong mek-thri son bilong King David, Absalom, hem givim iumi leson abaotem wei for aftarem bignem. Disfala man wea plan nogud and lukaotem chance hem trae for switim olketa wea kam long king for judgment for saedem hem. Firstaem hem isisi givim idea hao David hem no interest long need bilong olketa. Then hem tokaot stret. “Sapos mi nao olketa markem olsem judge long disfala ples,” Absalom hem sei, “mekem long mi evri man wea garem wanfala case or judgment savve kam! Then mi nao barava givim justice for hem.” Olketa kleva trik bilong Absalom no garem limit. “Sapos wanfala man kam klosap for baodaon long hem,” Bible hem sei, “hem bae aotem hand bilong hem and holem hem and kissim hem. And Absalom go ahed for duim olsem long evri Israelite wea savve kam long king for judgment.” Wanem nao kamaot from diswan? “Absalom go ahed for stealim heart bilong olketa man long Israel.”—2 Samuel 15:1-6.
11. Hao nao Absalom trae for tekova long throne bilong David?
11 Absalom hem barava want for tekova long wei wea dadi bilong hem nao king. Faevfala year bifor, hem planim murder bilong firstborn son bilong David, Amnon, for pei bak long wei wea hem reipim sista bilong Absalom, Tamar. (2 Samuel 13:28, 29) Nomata olsem, maet Absalom bin hope for kamap king, and hem lukim wei for killim Amnon olsem wei for aotem narawan wea maet kamap king.b Nomata wanem, long taem wea fitim, Absalom hem duim plan bilong hem. Hem talemaot evriwea hao hem kamap king.—2 Samuel 15:10.
12. Minim hao nao praod fasin bilong Absalom lead go long shame.
12 For lelebet taem, Absalom hem win, from “datfala nogud plan go ahed for kamap moa strong, and olketa pipol go ahed for kamap staka witim Absalom.” Gogo, King David mas ranawe for laef bilong hem nao. (2 Samuel 15:12-17) Bat gogo, evri plan bilong Absalom hem kat short taem Joab killim hem dae, torowem hem insaed long hol, and kavarem witim olketa stone. Tingim—olketa nating berem gud disfala man wea laek for kamap king!c Praod fasin barava leadim Absalom for kasem shame.—2 Samuel 18:9-17.
Stap Klia Long Wei for Aftarem Bignem for Seleva
13. Hao nao fasin for aftarem samting savve grow long heart bilong wanfala Christian?
13 Wei wea Absalom kasem paoa and then lusim hem wanfala leson for iumi. Long olabaot world tuday, planti taem pipol ososo tumas long boss bilong olketa, for trae for mekem boss hapi long olketa and maet ting gud or givim samkaen privilege or promotion. Long semtaem, olketa maet talem bigfala idea long olketa wea waka anda long olketa, witim hope for kasem saport bilong olketa. Sapos iumi no careful, diskaen fasin for aftarem samting savve grow long heart bilong iumi. Luk olsem, diswan hem kasem samfala long first century, wea mekem olketa aposol for mas givim strong warning againstim olketa wea olsem.—Galatians 4:17; 3 John 9, 10.
14. Why nao iumi shud stap klia long fasin for aftarem bignem, and apim seleva?
14 Jehovah no garem eni ples insaed long organization bilong hem for pipol wea laek lukhae and trae for “aftarem glory bilong olketa seleva.” (Proverbs 25:27) Tru nao, Bible hem givim warning: “Jehovah bae katemaot evri lip wea ososo, datfala tongue wea talem olketa bigfala idea.” (Psalm 12:3) Absalom hem garem mouth wea ososo. Hem talem swit toktok for olketa wea hem needim for saportim hem—eniting for kasem nomoa position bilong paoa wea hem kavetem. Long narasaed, iumi hapi tumas for stap midolwan long bigfala famili wea followim kaonsel bilong Paul: “No duim eni samting thru long wei for raoa or for tinghae long seleva, bat witim hambol mind tingim narafala pipol olsem hae winim iufala.”—Philippians 2:3.
Saul—Wanfala King wea No Patient
15. Hao nao Saul hem wantaem garem fasin wea no ova tumas?
15 Long firstaem Saul, bihaen hem kamap king long Israel, hem garem fasin wea no ova tumas. Tingim, olsem example, samting wea happen taem hem young yet. Taem profet bilong God, Samuel, tok gud abaotem hem, Saul hem ansa olsem long hambol wei: “Waswe, mi no wanfala Benjaminite bilong olketa barava smolfala tribe long Israel, and famili bilong mi nao barava nating important winim eni famili long tribe bilong Benjamin? So why nao iu talem mi samting olsem?”—1 Samuel 9:21.
16. Long wanem wei nao Saul hem showimaot hem no patient?
16 Bat bihaen, disfala fasin bilong Saul for no ova tumas hem lus. Taem hem war witim olketa Philistine, hem ranawe long Gilgal, wea hem mas weitim Samuel for kam and begim God witim sakrifaes. Taem Samuel no kam long taem wea olketa markem, Saul hem bighed for offerim datfala bone sakrifaes seleva. Taem hem just finis nomoa, Samuel hem kam. “Wanem nao iu duim?” Samuel hem ask. Saul hem ansa: “Mi lukim hao olketa pipol go farawe from mi, and iu—iu nating kam long olketa day wea iumi markem . . . So mi forcem miseleva and mi go ahed for offerim datfala bone sakrifaes.”—1 Samuel 13:8-12.
17. (a) Firstaem, why nao akson bilong Saul maet hem luk olsem hem fitim nomoa? (b) Why nao Jehovah judgem Saul for wei wea hem no patient?
17 Firstaem, luk olsem samting wea Saul hem duim hem fitim. Hem luk olsem, pipol bilong God olketa “kasem hard taem,” “andanit bigfala hevi,” and seksek bikos long wei wea olketa barava needim help. (1 Samuel 13:6, 7) Hem tru, hem no rong for duim samting sapos bigfala need hem stap.d Bat, no forgetim hao Jehovah savve readim heart and luksavve long barava insaed feeling bilong iumi. (1 Samuel 16:7) Dastawe, hem mas lukim finis samfala samting abaotem Saul wea no stap insaed datfala story long Bible. Olsem example, Jehovah maet lukim finis hao wei wea Saul no patient hem kamaot from praod fasin. Maet Saul hem barava kros hao hem—king bilong full Israel—mas weit for samwan wea hem lukim olsem olo profet wea no duim samting kwiktaem! Nomata wanem, Saul hem tingse wei wea Samuel hem slow givim hem raet for duim samting seleva and for no followim kliafala instruction wea hem kasem finis. Wanem nao kamaot from diswan? Samuel nating tokhae long wanem Saul hem duim. Nomoa nao, hem disciplinem Saul, and sei: “Kingdom bilong iu bae hem no stap for longfala taem . . . bikos iu no keepim wanem Jehovah komandim iu.” (1 Samuel 13:13, 14) Long hia moa, praod fasin lead go long shame.
Protectim Iuseleva From Wei for No Patient
18, 19. (a) Storyim hao wei for no patient savve kosim servant bilong God tuday for duim samting long praodfala wei. (b) Wanem nao iumi shud remember abaotem hao Christian kongregeson hem waka?
18 Story bilong praod samting wea Saul duim hem stap insaed long Word bilong God for helpem iumi. (1 Corinthians 10:11) Hem isi tumas for iumi kros long olketa mistek bilong nara brata wea no perfect. Olsem Saul, maet iumi no patient, and maet tingim hao iumi nao mas duim samting for mekem evri samting stret. Tingim, olsem example, sapos wanfala brata barava gud long samfala wei for organizem samting. Hem no savve leit, savve gud long olketa procedure bilong kongregeson, and savve tumas for toktok and teach. Long semtaem, hem lukim hao samfala narawan no kasem haefala standard bilong hem, and olketa barava no kasem hao hem laekem. Waswe, diswan minim hem savve showimaot fasin for no patient? Waswe, hem shud tokdaonem brata bilong hem, wea maet givim idea hao sapos hem no duim samting for help no eniting bae muv and kongregeson bae kamap wik? Diswan hem praod fasin!
19 For tok stret, wanem nao holem Christian kongregeson tugeta? Savve for organize? for kwiktaem? bigfala savve? Hem tru, olketa samting hia savve help for mekem kongregeson for waka gud. (1 Corinthians 14:40; Philippians 3:16; 2 Peter 3:18) Bat, Jesus talem hao main mark wea pipol bae luksavve long olketa follower bilong hem nao hem love bilong olketa. (John 13:35) Dastawe olketa elder wea kea, nomata olketa followim order, olketa luksavve hao kongregeson hem no wanfala bisnis wea needim hardfala wei for organize; bat, hem wanfala sekson bilong olketa sheep wea needim kaenfala kea. (Isaiah 32:1, 2; 40:11) Wei wea praod fasin no laek for tingim olketa principle olsem savve lead go long raoa. Long difren wei, wei bilong God for organize hem givim peace.—1 Corinthians 14:33; Galatians 6:16.
20. Wanem nao bae iumi ting raonem long next article?
20 Olketa Bible story abaotem Korah, Absalom, and Saul barava showimaot hao praod fasin lead go long shame, olsem Proverbs 11:2 talem. Bat, datfala sem verse go ahed for sei: “Wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.” Wanem nao fasin for no ova tumas? Wanem example from Bible savve helpem iumi for minim gud disfala fasin, and hao nao iumi savve showimaot fasin for no ova tumas tuday? Bae iumi ting raonem olketa kwestin hia long next article.
[Olketa Footnote]
a From Reuben hem firstborn bilong Jacob, olketa long laen bilong hem wea Korah pullim maet no laekem Moses—wea kam from laen bilong Levi—wea holem paoa ovarem olketa.
b No eni toktok abaotem Chileab, mek-tu son bilong David, hem stap bihaen hem born. Maet hem dae bifor Absalom hem bighed.
c Long taem bilong Bible wei wea olketa berem man hem important samting tumas. Dastawe, for olketa no berem man hem wanfala barava nogud samting and planti taem diswan hem showimaot God hem no hapi.—Jeremiah 25:32, 33.
d Olsem example, Phinehas duim samting kwiktaem for stopem datfala trabol wea killim dae staka thousand Israelite, and David encouragem olketa man bilong hem wea hangre for joinim hem for kaikaim bred insaed long “haos bilong God.” God nating luk long tufala taem hia olsem praod fasin.—Matthew 12:2-4; Numbers 25:7-9; 1 Samuel 21:1-6.
-
-
“Wisdom Stap Witim Olketa wea Garem Fasin for No Ova Tumas”Wastaoa—2000 | August 1
-
-
“Wisdom Stap Witim Olketa wea Garem Fasin for No Ova Tumas”
“Wanem nao Jehovah askem bak from iu bat for . . . no ova tumas taem iu wakabaot witim God bilong iu?”—MICAH 6:8.
1, 2. Wanem nao fasin for no ova tumas, and hao nao hem difren from praod fasin?
WANFALA important aposol no laek for pullim interest long hemseleva. Wanfala strongfala Israelite judge kolem hemseleva barava smol wan long haos bilong dadi bilong hem. Nambawan man wea winim evri nara man hem luksavve hao hem no garem barava paramaunt paoa. Evri man hia showimaot fasin for no ova tumas.
2 Fasin for no ova tumas hem opposite bilong praod fasin. Man wea no ova tumas hem garem balance tingting abaotem savve bilong hemseleva and hem no apim hemseleva or laek lukhae long eye bilong narawan. Winim wei for garem praod fasin, tok praod, or aftarem hae position, man wea no ova tumas hem evritaem luksavve long olketa samting wea hem no savve duim. Dastawe, hem respectim and tingting gud long feeling and tingting bilong olketa narawan.
3. Long wanem wei nao wisdom “stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas”?
3 For gudfala reason Bible hem sei: “Wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.” (Proverbs 11:2) Man wea no ova tumas hem wise bikos hem followim wanfala gogo wea God appruvim, and stap klia long praod fasin wea savve lead go long shame. (Proverbs 8:13; 1 Peter 5:5) Laef bilong samfala servant bilong God barava pruvim hao fasin for no ova tumas hem wisefala samting. Letem iumi ting raonem thrifala example wea iumi storyim long firstfala paragraf.
Paul—Wan wea “Stap Anda” and Wanfala “Manager”
4. Wanem spesol privilege nao Paul hem garem?
4 Paul hem wanfala important man midolwan olketa first Christian, and for planti gudfala reason iumi savve minim why. Taem hem duim ministry bilong hem, hem travel planti thousand kilometer long land and sea, and hem startim planti kongregeson. And tu, Jehovah blessim Paul witim olketa vision and spesol present for tok long olketa difren languis. (1 Corinthians 14:18; 2 Corinthians 12:1-5) Hem muvim Paul tu for raetem 14-fala leta wea distaem kamap part long olketa Christian Greek Scripture. Hem klia hao hard waka bilong Paul hem winim olketa nara aposol.—1 Corinthians 15:10.
5. Hao nao Paul showimaot hem garem tingting wea no ova tumas abaotem hemseleva?
5 From Paul hem wanfala wea lead long Christian waka, samfala maet ting hem apim hemseleva tumas, and maet showimaot front long evriwan paoa wea hem garem. Bat, nomoa nao, Paul hem no ova tumas. Hem kolem hemseleva “low tumas long olketa aposol,” and then hem sei: “Mi no fit for garem nem aposol, bikos mi persecutim kongregeson bilong God.” (1 Corinthians 15:9) Olsem wanfala wea persecutim olketa Christian bifor, Paul no savve forgetim hao barava kaenfala fasin bilong God nomoa mekem hem fit for fren witim God, and tu for garem spesol privilege bilong service. (John 6:44; Ephesians 2:8) Dastawe, Paul nating tingse olketa spesol samting wea hem duim long ministry mekem hem hae winim olketa narawan.—1 Corinthians 9:16.
6. Hao nao Paul showimaot fasin for no ova tumas taem hem deal witim olketa long Corinth?
6 Fasin bilong Paul for no ova tumas hem barava showaot taem hem deal witim olketa long Corinth. Luk olsem samfala favorim olketa wea olketa tingim olsem important overseer, olsem Apollos, Cephas, and Paul tu. (1 Corinthians 1:11-15) Bat Paul nating askem olketa long Corinth for praisem hem and nating mekius tu long tingting bilong olketa for apim hem. Taem hem visitim olketa, hem no showim hemseleva “witim planti stael toktok or wisdom.” Bat, Paul tok long nara wei abaotem hemseleva and olketa fren bilong hem: “Letem wanfala man judgem iumi olsem olketa wea stap anda long Christ and olketa man wea manager long olketa holy secret bilong God.”a—1 Corinthians 2:1-5; 4:1.
7. Hao nao Paul showimaot fasin for no ova tumas nomata taem hem givim kaonsel?
7 Paul showimaot fasin for no ova tumas tu taem hem givim strongfala kaonsel and direction. Hem barava askem olketa nara Christian “thru long kaenfala fasin bilong God” and “long faondeson bilong love” winim wei for iusim paoa bilong hem olsem wanfala aposol. (Romans 12:1, 2; Philemon 8, 9) Why nao Paul duim diswan? Bikos hem barava ting long hemseleva olsem wanfala ‘wakman witim’ olketa brata bilong hem, no olsem ‘masta long faith bilong olketa.’ (2 Corinthians 1:24) Iumi no daot hao fasin bilong Paul for no ova tumas nao mekem olketa Christian kongregeson long first century for lovem hem.—Acts 20:36-38.
Tingting wea No Ova Tumas Abaotem Privilege Bilong Iumi
8, 9. (a) Why nao iumi shud garem tingting wea no ova tumas abaotem iumiseleva? (b) Hao nao olketa wea garem responsibility shud showim fasin for no ova tumas?
8 Paul leavim gudfala example for olketa Christian tuday. Nomata wanem kaen responsibility iumi kasem, no eniwan long iumi shud feel hae winim narawan. Paul hem raet: “Sapos man tingse hem samting taem hem samting nating, hem giamanim mind bilong hemseleva.” (Galatians 6:3) Why? Bikos “evriwan sin and no kasem glory bilong God.” (Romans 3:23; 5:12) Yes, iumi shud no forgetim hao iumi evriwan born witim sin and dae from Adam. Olketa spesol privilege no apim iumi from lowfala position bilong iumi olsem sinner. (Ecclesiastes 9:2) Olsem hem tru long Paul, only thru long kaeness wea iumi no fit for kasem bae iumi savve fren witim God, or kasem privilege for servem hem tu.—Romans 3:12, 24.
9 Taem man wea no ova tumas hem luksavve long diswan, bae hem no tokhae long privilege bilong hemseleva or tokhae long olketa waka wea hem duim. (1 Corinthians 4:7) Taem hem givim kaonsel or direction, hem duim olsem wanfala wakman—no olsem wanfala masta. Tru tumas, hem bae rong for wanfala wea savve duim gud wankaen waka for trae for kasem praise or haefala toktok from olketa narawan wea biliv. (Proverbs 25:27; Matthew 6:2-4) Only praise wea garem mining hem datwan wea kam from olketa narawan—wea iumi no ososo for kasem. Sapos iumi kasem praise, iumi shud no letem diswan for mekem iumi tinghae long iumiseleva winim wanem hem stret.—Proverbs 27:2; Romans 12:3.
10. Minim hao nao samfala wea maet luk olsem olketa low nomoa, maet really “rich long faith.”
10 Taem iumi kasem eni responsibility, fasin for no ova tumas bae helpem iumi for no apim seleva, or givim feeling hao kongregeson hem kamap gud only from hard waka and savve bilong iumi. Olsem example, iumi maet savve gud hao for teach. (Ephesians 4:11, 12) Bat, sapos iumi garem fasin for no ova tumas, iumi bae luksavve hao samfala nambawan leson wea iumi kasem long kongregeson meeting hem no kam from platform. Waswe, iu no kasem encouragement taem iu lukim, olsem example, wanfala dadi or mami seleva wea kam evritaem long Kingdom Hall tugeta witim olketa pikinini bilong hem? Or wanfala wea sorre bat faithful for kam evritaem long meeting nomata hem feel iusles planti taem? Or wanfala young wan wea isisi muv ahed long spiritual wei nomata hem garem nogud hevi from skul or nara ples? (Psalm 84:10) Olketa hia planti taem stap kwaet nomoa. Planti narawan no savve abaotem olketa test bilong faith wea olketa hia feisim. Nomata olsem, maet olketa “rich long faith” olsem olketa wea staka savve long olketa. (James 2:5) Bikos long end, faithful fasin nao mekem Jehovah hapi long iumi.—Matthew 10:22; 1 Corinthians 4:2.
Gideon—“Barava Smol Wan” Long Haos Bilong Dadi Bilong Hem
11. Long wanem wei nao Gideon showimaot fasin for no ova tumas taem hem story witim angel bilong God?
11 Gideon, wanfala barava strongfala young man long tribe bilong Manasseh, hem laef long raf taem long history bilong Israel. For sevenfala year, pipol bilong God safa from raf fasin bilong olketa Midianite. Bat, taem kam nao for Jehovah sevem pipol bilong hem. So wanfala angel showaot long Gideon and sei: “Jehovah hem stap witim iu, iu strongfala man wea no fraet.” Gideon hem no ova tumas, so hem no show-off long glory wea hem seknomoa kasem. Bat, witim respect hem sei long disfala angel: “Excuse mi, lord bilong mi, bat sapos Jehovah hem witim iumi, why nao evri samting hia kasem iumi?” Angel hem mekem klia diswan long Gideon: “Iu nao bae barava sevem Israel from hand bilong olketa Midianite.” Hao nao Gideon hem ansa? Winim wei for iusim disfala chance for mekem nem bilong hem kamap big long Israel, Gideon hem ansa: “Excuse mi, Jehovah. Witim wanem nao bae mi sevem Israel? Lukim! Thousand man bilong mi nao barava smol long Manasseh, and mi nao barava smol wan long haos bilong dadi bilong mi.” Barava fasin for no ova tumas!—Judges 6:11-15.
12. Hao nao Gideon showimaot gudfala tingting taem hem duim assignment bilong hem?
12 Bifor hem sendem Gideon for faet, Jehovah testim hem. Hao? Gideon kasem toktok for distroem altar bilong dadi bilong hem for Baal and for katem daon olketa holy post wea standap saed long hem. Disfala waka needim wei for no fraet, bat Gideon showim fasin for no ova tumas tu and gudfala tingting taem hem duim diswan. Winim wei for duim diswan klia long pablik, Gideon waka long naet taem pipol bae no lukim hem. And tu, Gideon barava careful taem hem duim assignment bilong hem. Hem tekem tenfala servant—maet for mekem samfala security gard taem olketa narawan helpem hem for distroem datfala altar and datfala holy post.b Nomata wanem happen, witim blessing bilong Jehovah, Gideon hem duim assignment bilong hem, and gogo God iusim hem for mekem Israel kamap free from olketa Midianite.—Judges 6:25-27.
Showimaot Fasin for No Ova Tumas and Gudfala Tingting
13, 14. (a) Hao nao iumi savve showimaot fasin for no ova tumas taem iumi kasem wanfala privilege bilong service? (b) Hao nao Brata A. H. Macmillan givim gudfala example long wei for showimaot fasin for no ova tumas?
13 Planti samting nao iumi savve lanem from fasin bilong Gideon for no ova tumas. Olsem example, wanem nao iumi duim taem wanfala privilege bilong service hem kam long iumi? Waswe, iumi ting long bignem or hae position wea bae kam long iumi? Or waswe, iumi ting raonem witim fasin for no ova tumas and prea sapos iumi savve duim gud datfala assignment? Brata A. H. Macmillan, wea finisim laef bilong hem long earth long 1966, showimaot gudfala example saed long diswan. C. T. Russell, firstfala president bilong Watch Tower Society, hem askem Brata Macmillan abaotem hu nao hem tingse maet lukaftarem waka taem hem no stap. Taem tufala story, Brata Macmillan nating sei hem nao fit for duim, nomata hem fit for duim olsem. Long end, Brata Russell invaetem Brata Macmillan for tingting sapos hem savve duim waka hia. “Mi stand nomoa and mind bilong mi blok so mi no savve tok nao,” Brata Macmillan hem raet olsem planti year bihaen. “Mi bin ting raonem, ting strong long hem, and prea abaotem for samfala taem bifor mi talem hem hao mi bae hapi for duim evriting wea mi fit for duim for helpem hem.”
14 No longtaem bihaen, Brata Russell hem dae, and waka for president bilong Watch Tower Society stap emti. From Brata Macmillan nao hem lukaftarem office taem Brata Russell duim lastfala gogo bilong hem, wanfala brata sei long hem: “Mac, iu nao garem bigfala chance for kamap president. Iu nao savve stand for Brata Russell taem hem no stap, and hem talem mifala evriwan for lisin long wanem iu talem. Lukim, hem go and hem nating kam bak. Luk olsem iu nao man for go ahed moa.” Brata Macmillan hem ansa: “Brata, datwan hem no wei for iumi ting long disfala samting. Diswan hem waka bilong Lord and only position wea man kasem insaed long organization bilong Lord hem datwan wea fitim Lord for givim long iu; and mi sure hao mi no man for duim datfala waka.” Then Brata Macmillan hem saportim narawan for kasem datfala position. Olsem Gideon, hem garem tingting wea no ova tumas abaotem hemseleva—tingting wea hem gud for iumi tu garem.
15. Wanem nao samfala wei wea iumi savve iusim gudfala tingting taem iumi preach long pipol?
15 Iumi tu shud no ova tumas long fasin bilong iumi taem iumi duim assignment bilong iumi. Gideon hem iusim gudfala tingting, and hem trae for no mekem olketa wea againstim hem for kros nating long hem. Olsem tu, long preaching waka bilong iumi, iumi shud no ova tumas and iusim gudfala tingting abaotem hao iumi tok long pipol. Hem tru, iumi insaed wanfala spiritual faet for daonem “olketa strongfala samting” and “tingting.” (2 Corinthians 10:4, 5) Bat iumi shud no tokdaonem olketa narawan or givim eni reason for olketa feel nogud long message bilong iumi. Bat, iumi shud respectim tingting bilong olketa, iusim olketa samting wea iumi and haosholder agree long hem, and then storyim olketa gudfala point bilong message bilong iumi.—Acts 22:1-3; 1 Corinthians 9:22; Revelation 21:4.
Jesus—Barava Nambawan Example Bilong Fasin for No Ova Tumas
16. Hao nao Jesus showimaot hem garem tingting wea no ova tumas abaotem hemseleva?
16 Barava nambawan example bilong fasin for no ova tumas hem bilong Jesus Christ.c Nomata hem barava fren klos witim Dadi bilong hem, Jesus nating hol bak for talemaot hao hem no garem paoa for duim samfala samting. (John 1:14) Olsem example, taem mami bilong James and John ask for tufala son bilong hem for sidaon saed long Jesus long kingdom bilong hem, Jesus hem sei: “Disfala sidaon long raet saed bilong mi and long left saed bilong mi hem no samting bilong mi for givim.” (Matthew 20:20-23) Long narataem, Jesus tok stret olsem: “Mi no savve duim eni samting followim tingting bilong miseleva . . . Mi lukaotem, no will bilong miseleva, bat will bilong datwan wea sendem mi kam.”—John 5:30; 14:28; Philippians 2:5, 6.
17. Hao nao Jesus showimaot fasin for no ova tumas taem hem deal witim olketa narawan?
17 Jesus hem hae winim olketa man wea no perfect long evri wei, and hem garem bigfala paoa from Dadi bilong hem, Jehovah. Nomata olsem, Jesus hem no ova tumas taem hem deal witim olketa follower bilong hem. Hem nating mekem olketa feel smol witim wei for showimaot bigfala savve. Hem showimaot hem minim olketa and kea and hem tingim need bilong olketa olsem man. (Matthew 15:32; 26:40, 41; Mark 6:31) So, nomata Jesus hem perfect, hem no expectim evriwan for perfect. No enitaem hem askem moa samting winim wanem olketa disaepol savve givim, and hem no talem samting long olketa winim wanem olketa savve minim. (John 16:12) Dastawe planti kasem strong from hem!—Matthew 11:29.
Followim Example Bilong Jesus for No Ova Tumas
18, 19. Hao nao iumi savve followim fasin bilong Jesus for no ova tumas long (a) wei wea iumi ting long iumiseleva, and (b) wei wea iumi deal witim olketa narawan?
18 From datfala nambawan man wea stap bifor hem showim fasin for no ova tumas, iumi shud olsem tu. Olketa man wea no perfect olketa planti taem no laek talemaot hao olketa no garem full paoa. Bat, olketa Christian trae hard for no ova tumas, followim example bilong Jesus. Olketa no praod long wei wea stopem olketa for givim responsibility long man wea fit; and tu praod fasin no stopem olketa for acceptim direction from olketa wea garem paoa for givim. Witim fasin for waka tugeta, olketa letem evriting insaed long kongregeson for followim “stretfala wei and order.”—1 Corinthians 14:40.
19 Fasin for no ova tumas muvim iumi tu for balance long wanem iumi expectim from narawan and for tingim need bilong olketa. (Philippians 4:5) Iumi maet garem samkaen savve and strong wea olketa no garem. Nomata olsem, sapos iumi no ova tumas, bae iumi no evritaem expectim olketa narawan for kasem mark wea iumi laekem olketa for kasem. From iumi savve evri man wanwan no savve duim samfala samting, iumi bae no ova tumas and no judgem olketa mistek bilong narawan. Peter hem raet: “Winim evri samting, garem barava strongfala love for narawan, bikos love hem kavarem planti sin.”—1 Peter 4:8.
20. Wanem nao iumi savve duim for winim eni feeling for praod?
20 Olsem iumi lanem finis, wisdom hem barava stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas. Bat waswe sapos iu luksavve hao iu garem feeling for laek praod and bighed? No feel wikdaon. Bat followim example bilong David, wea prea olsem: “Stopem servant bilong iu from bighed fasin; no letem fasin olsem kontrolem mi.” (Psalm 19:13) Taem iumi followim faith bilong pipol olsem Paul, Gideon, and—winim evri narawan—Jesus Christ, iumi wanwan bae savve kasem trufala samting bilong toktok hia: “Wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.”—Proverbs 11:2.
[Olketa Footnote]
a Greek toktok wea olketa transleitim “stap anda” savve minim wanfala slave wea padol long botom haf bilong wanfala big ship. Long narasaed, “man wea manager” maet garem moa responsibility, maet hem lukaftarem wanfala property. Nomata wanem, long eye bilong planti masta, “man wea manager” hem servant nomoa olsem slave long ship hem servant.
b Hem wanfala mistek for tingse gudfala tingting and wei for careful bilong Gideon mekem hem olsem man for fraet. Nomoa nao. Wei wea hem no fraet showaot long Hebrews 11:32-38, wea garem nem bilong Gideon witim olketa wea “kasem moa paoa” and “kamap strongfala man long war.”
c From fasin for no ova tumas hem minim tu wei for luksavve samting wea man hem no savve duim, hem no stret for sei Jehovah garem fasin olsem. Bat, hem garem hambol fasin.—Psalm 18:35.
-