Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w15 1/15 pp. 28-32
  • Waswe, Man and Woman Savve Lovem Each Other for Olowe?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Waswe, Man and Woman Savve Lovem Each Other for Olowe?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • MAN AND WOMAN SAVVE LOVEM EACH OTHER FOR OLOWE!
  • “TOKTOK BILONG IU HEM SWIT TUMAS WINIM WINE”
  • “NO TRAE FOR MEKEM MI LOVEM MAN WEA MI NO GAREM FEELING FOR HEM”
  • HEM OLSEM “WANFALA GARDEN WEA OLKETA SATEM”
  • Olketa Main Point From Buk Bilong Song of Solomon
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Insaed Buk blo Song blo Solomon
    Niu World Transleison blo Holy Scripture
  • Waswe, Iu Tinghae Long Marit wea Hem Present From God?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Followim Nambawan Example Bilong Shulammite Gele
    Christian Laef and Ministry Bilong Iumi—Meeting Buk—2016
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
w15 1/15 pp. 28-32
1. A happy older couple; 2. The same couple at the time of their engagement, on their wedding day, during a special moment, as they walk together in their old age

Waswe, Man and Woman Savve Lovem Each Other for Olowe?

“Love hem olsem fire wea hem laet big tumas, hem fire wea kam from Jah.”—SONG OF SOL. 8:6.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

  • Why nao man and woman fit for garem trufala love for each other?

  • Wanem nao olketa Christian wea marit savve lanem from Song of Solomon?

  • Wanem nao olketa Christian wea singol savve lanem from Song of Solomon?

1, 2. Hu nao savve kasem gud samting from Bible buk Song of Solomon, and why nao hem gud for ting raonem samting wea disfala buk storyim? (Lukim piksa long start bilong study.)

TUFALA wea marit luk long tufala and smile nao. Evriwan luksavve tufala barava lovem tufala. Brata wea givim marit tok lukim tufala hol hand and tufala hapi fogud, and disfala tingting kam long mind bilong hem: ‘Hao, bae tufala hia gohed for lovem tufala, or bae isisi love bilong tufala hem gogo daon?’ Taem hasband and waef barava lovem each other, marit bilong tufala bae gohed strong and tufala bae fit for winim eni problem wea kasem tufala. Bat from staka lusim marit partner bilong olketa or divorce, maet samfala garem disfala kwestin: ‘Waswe, man and woman savve lovem each other for olowe?’

2 Long Israel bifor taem King Solomon hem laef, hem no lukim staka man and woman wea barava lovem each other. Why nao olsem? Solomon sei: “Wanfala raeteous man nomoa mi faendem long 1000 pipol, bat mi nating faendem eni raeteous woman long olketa hia. Diswan nao samting wea mi faendemaot: Trufala God hem wakem olketa man for garem gudfala wei, bat olketa followim plan bilong olketa seleva.” (Eccl. 7:26-29; footnote) Long datfala taem, olketa woman from nara kantri wea worshipim Baal and garem rabis wei, olketa tu stap long Israel. From diswan, staka Israelite man and woman tu garem rabis wei.a Bat samting olsem 20 year bifor diswan, King Solomon raet abaotem wanfala man and woman wea barava lovem tufala. Nomata iumi marit or singol, Bible buk Song of Solomon savve helpem iumi for luksavve wanem nao trufala love, and hao iumi savve showimaot datwan.

MAN AND WOMAN SAVVE LOVEM EACH OTHER FOR OLOWE!

3. Why nao man and woman fit for garem trufala love for each other?

3 Readim Song of Solomon 8:6. Bible sei love hem “fire wea kam from Jah.” Why nao olsem? Bikos main wei bilong Jehovah hem love, and hem wakem iumi for showimaot love tu. (Gen. 1:26, 27) Bihaen Jehovah wakem firstfala man Adam, hem wakem wanfala naesfala waef for hem. Taem Adam lukim Eve hem hapi fogud and hem storyim feeling wea hem garem for hem. Masbi Eve tu hem feel klos long hasband bilong hem bikos God wakem hem from Adam. (Gen. 2:21-23) From Jehovah wakem olketa man long wei wea olketa fit for showimaot love, man and woman savve garem trufala love and lovem each other for olowe.

4, 5. Wanem nao Song of Solomon storyim?

4 Song of Solomon storyim love wea man and woman savve garem for each other. Datfala buk storyim love wea wanfala gele from vilij long Shunem and wanfala shepherd boy garem for tufala. Diswan nao story bilong tufala: Gele hia hem waka long grape planteison bilong olketa brata bilong hem klosap long ples wea King Solomon and olketa soldia bilong hem camp long hem. King Solomon lukim datfala gele and talem olketa wakaman bilong hem for tekem hem kam long camp bilong olketa. Hem talem datfala gele hao hem luk naes tumas and hem laek for givim staka present long hem. Bat gele hia laekem wanfala shepherd boy and hem storyim datwan long king. (Song of Sol. 1:4-14) Datfala shepherd boy lukaotem datfala gele and hem kam long datfala camp. Taem hem meetim gele hia, tufala talemaot olketa naesfala toktok wea showimaot love wea tufala garem for each other.—Song of Sol. 1:15-17.

5 Taem Solomon go bak long Jerusalem, hem tekem datfala gele witim hem, and datfala shepherd boy followim gele hia tu. (Song of Sol. 4:1-5, 8, 9) Nomata Solomon traem best for mekem gele hia laekem hem, bat gele hia lovem nomoa datfala shepherd boy. (Song of Sol. 6:4-7; 7:1-10) So Solomon letem datfala gele go bak long hom bilong hem. Then nomoa, datfala Shulammite gele kolem datfala shepherd boy for “ran kam kwiktaem olsem wanfala gazelle” for lukim hem.—Song of Sol. 8:14.

6. Why nao hem no isi for luksavve hu nao olketa wea story long Song of Solomon?

6 Disfala buk Song of Solomon hem wanfala naesfala singsing. Bible sei hem winim evri nara singsing. (Song of Sol. 1:1) Bat long datfala singsing, hem no isi for luksavve hu nao olketa wea story, bikos Solomon no talem nem bilong olketa. Solomon duim datwan bikos hem no laekem olketa extra information hia for spoelem olketa naesfala toktok bilong datfala song and wei wea hem here naes. Nomata datfala singsing no talem nem bilong olketa wea story, iumi fit for savve hu nao story taem iumi readim wanem olketa talem.b

“TOKTOK BILONG IU HEM SWIT TUMAS WINIM WINE”

7, 8. Wanem nao datfala shepherd boy and datfala gele talem wea showimaot love bilong tufala? Storyim samfala example.

7 Datfala gele and shepherd boy talem olketa naesfala toktok long each other for showimaot love bilong tufala. Maet samfala toktok wea tufala talem hem here difren long iumi, bikos disfala story olketa raetem 3,000 year go finis. Nomata toktok wea pipol iusim long datfala taem hem difren from distaem, iumi savve minim feeling wea tufala hia garem for each other. Olsem example, datfala shepherd boy sei eye bilong gele hia hem olsem “eye bilong kurukuru,” wea minim eye bilong gele hia showimaot hem kaen, and shepherd boy laekem tumas eye bilong hem. (Song of Sol. 1:15) And datfala gele sei eye bilong shepherd boy hem naes tumas olsem olketa kurukuru. (Readim Song of Solomon 5:12.) Long tingting bilong gele hia, dark part long eye bilong shepherd boy wea garem white raonem, hem luk naes olsem olketa kurukuru wea kala bilong olketa gray, wea olketa swim insaed long milk.

8 Datfala shepherd boy and datfala gele talem long each other wei wea tufala luk naes. And tufala praisem tufala for olketa nara samting tu. Olsem example, datfala shepherd boy laekem tumas kaenfala wei bilong gele hia for story long nara pipol. (Readim Song of Solomon 4:7, 11.) Hem sei long gele hia: “Gele bilong mi, swit honey hem kamaot from mouth bilong iu. Honey and milk stap andanit long tongue bilong iu.” Long tingting bilong datfala boy, toktok bilong datfala gele hem naes and swit olsem milk and honey wea teist naes. Taem shepherd boy talem datfala gele, “iu barava naes tumas” and “no eni nogud samting long iu,” hem no storyim nomoa wei wea datfala gele luk naes, bat hem storyim olketa naesfala wei bilong hem tu.

9. (a) Wanem kaen love nao hasband and waef garem for each other? (b) Why nao hem important for hasband and waef talemaot tufala lovem each other?

9 Olketa hasband and waef wea worshipim Jehovah distaem, no ting long marit olsem wanfala agreement wea tufala saenem nomoa. Tufala wea marit lovem each other and showimaot datwan tu. Wanem kaen love nao tufala mas garem? Waswe, hem kaen love wea Bible sei olketa Christian mas garem for evri pipol? (1 John 4:8) Waswe, hem kaen love wea olketa insaed famili garem for each other? Waswe, hem kaen love wea tufala fren garem for narawan? (John 11:3) Or waswe, hem kaen love wea man and woman garem for each other? (Prov. 5:15-20) Olketa difren kaen love hia nao tufala wea marit mas garem and showimaot long tufala. Taem hasband and waef talem and duim samting for showimaot love long tufala, datwan bae strongim marit bilong tufala and helpem tufala for hapi. Hem barava important for duim diswan nomata iutufala busy. Long olketa ples wea famili nao arrangem marit, tufala wea bae marit maet no savve gud long tufala. So bihaen tufala marit and start for savve and lovem each other, hem important for tufala talemaot tufala lovem each other. Diswan bae strongim marit bilong tufala.

10. Wanem nao narafala gud samting wea savve kamaot from wei wea hasband and waef talemaot tufala lovem each other?

10 Narafala gud samting tu savve kamaot from wei wea hasband and waef talemaot tufala lovem each other. Long datfala singsing, King Solomon laek givim datfala gele “olketa gold and silver samting for hem werem.” King praisem hem and sei hem “luk naes olsem full moon,” and hem “klin olsem laet wea kam from sun.” (Song of Sol. 1:9-11; 6:10) Bat datfala gele hem faendem finis boy wea hem barava lovem. Wanem nao helpem hem for faithful long datfala shepherd boy? Wanem nao strongim hem taem boy hia stap long difren ples? (Readim Song of Solomon 1:2, 3.) Hem rememberim olketa toktok wea datfala shepherd boy talem wea mekem hem barava hapi. Hem ting long olketa toktok hia olsem hem “swit tumas winim wine.” Olketa toktok hia comfortim hem olsem “oil wea smel naes” wea man savve oilim long hair bilong hem. (Ps. 23:5; 104:15) Hem important for hasband and waef evritaem talemaot tufala lovem each other, bikos datwan bae strongim love bilong tufala. Taem olketa rememberim olketa toktok hia, datwan bae strongim marit bilong tufala.

“NO TRAE FOR MEKEM MI LOVEM MAN WEA MI NO GAREM FEELING FOR HEM”

11. Wanem nao iumi savve lanem from samting wea Shulammite gele talem long olketa woman long haos bilong Solomon?

11 Sapos iu laek for marit, wanem nao iu savve lanem from example bilong Shulammite gele? Hem no garem eni feeling for laekem King Solomon, and hem talem olketa woman long haos bilong king: “No trae for mekem mi lovem man wea mi no garem feeling for hem.” (Song of Sol. 2:7; 3:5) So waswe, hem fitim for iu frenim eni brata or sista nomoa? Nomoa, hem wise for iu weit and maritim brata or sista wea iu bae barava lovem hem.

12. Why nao datfala Shulammite gele lovem datfala shepherd boy?

12 Why nao datfala Shulammite gele lovem datfala shepherd boy? Hem sei hem luk naes olsem “wanfala gazelle.” Tufala hand bilong hem strong and olketa finger bilong hem “olsem gold.” And tufala leg bilong hem luk naes and strong olsem “post wea olketa wakem long kalakala ston.” Bat datfala gele no tingim nomoa wei wea datfala shepherd boy hem strong and luk naes. Hem savve datfala boy lovem Jehovah and hem garem olketa naesfala wei. Dastawe gele hia barava laekem hem and sei “hem olsem wanfala apple tree wea stap midolwan long olketa tree long bush.”—Song of Sol. 2:3, 9; 5:14, 15.

13. Why nao datfala shepherd boy lovem datfala Shulammite gele?

13 Datfala Shulammite gele hem barava naesbola. Dastawe King Solomon tu laekem gele hia, nomata long dat taem hem garem “60-fala queen and 80-fala concubine and staka nara woman.” Waswe, datfala shepherd boy hem lovem datfala gele bikos hem naesbola nomoa? Nomoa. Datfala gele hem lovem Jehovah and garem olketa naesfala wei tu. Olsem example, gele hia hem hambol and sei hem olsem wanfala “saffron flaoa nomoa wea grow long saedsea,” wea hem kaen flaoa wea grow long staka ples. Bat datfala shepherd boy ting long hem olsem hem barava spesol, “olsem wanfala lily flaoa wea grow midolwan long olketa nila grass.”—Song of Sol. 2:1, 2; 6:8.

14. Sapos Christian laek for marit, wanem nao hem savve lanem from example bilong datfala shepherd boy and Shulammite gele?

14 Jehovah talem olketa Christian wea laek marit for mas maritim nomoa samwan wea hem “wanfala disaepol bilong Christ.” (1 Cor. 7:39) Datwan minim olketa Christian mas frenim or maritim nomoa samwan wea hem baptaes and worshipim Jehovah. Hao nao diswan bae helpem tufala taem tufala marit? Taem hasband and waef tufala evriwan fren witim Jehovah tufala savve stap gud and hapi, nomata tufala mas deal witim olketa hevi long laef. So sapos iu laek for marit, followim example bilong datfala shepherd boy and Shulammite gele, and lukaotem samwan wea garem olketa naesfala wei and wea barava lovem Jehovah.

A Christian sister shows romantic interest in an unbelieving man

Christian bae no frenim or maritim samwan wea hem no worshipim Jehovah (Paragraf 14 storyim diswan)

HEM OLSEM “WANFALA GARDEN WEA OLKETA SATEM”

15. Long wanem wei nao datfala Shulammite gele hem showimaot gudfala example for tufala Christian wea plan for marit?

15 Readim Song of Solomon 4:12. Why nao datfala shepherd boy sei Shulammite gele wea hem bae maritim hem olsem “wanfala garden wea olketa satem”? Datfala gele hem olsem garden wea garem wall raonem wea olketa satem. No eniwan nomoa savve go insaed long datfala garden. Gele hia olsem datfala garden bikos hem lovem nomoa datfala shepherd boy. From hem laek for maritim datfala shepherd boy, hem les long king wea laekem hem. And hem no laek for changem tingting bilong hem. Hem no olsem “wanfala door” wea isi for open, bat hem olsem “wanfala wall.” (Song of Sol. 8:8-10) Long sem wei, tufala Christian wea plan for marit bae faithful long tufala, and no interest moa long narawan.

16. Sapos iu frenim samwan, wanem nao iu savve lanem from Song of Solomon?

16 Taem datfala shepherd boy askem datfala gele for tufala go wakabaot, olketa brata bilong hem stopem hem for no go. Olketa brata bilong hem sendem hem for go waka long grape planteison. Waswe, olketa no trustim sista bilong olketa? Waswe, olketa tingse sista bilong olketa and datfala shepherd boy laek for durong? Nomoa. Olketa brata bilong datfala Shulammite gele laek for protectim hem from eni samting wea maet switim hem for duim samting wea no stret. (Song of Sol. 1:6; 2:10-15) Sapos iu frenim samwan, hao nao iu savve stap klia long eni samting wea savve switim iu for durong? Disaedem firstaem wanem iutufala bae no duim, mekem iutufala stap klia long eni samting wea maet switim iutufala for duim wanem hem no stret. No stap long ples wea no eniwan savve lukim iutufala. No duim eni samting wea no klin.

17, 18. Wanem gud samting nao iu lanem from Song of Solomon?

17 Jehovah laekem tufala wea marit for stap tugeta for olowe. Hem laekem hasband and waef for lovem tufala. Hem normal for tufala wea just marit for barava lovem each other. Bat for marit bilong tufala gohed strong, tufala mas gohed strongim love wea tufala garem for each other, olsem wanfala fire wea laet big.—Mark 10:6-9.

18 Sapos iu laek for marit, lukaotem wanfala brata or sista wea iu bae barava lovem hem. Taem iu faendem samwan olsem, waka hard for strongim love wea iutufala garem for each other. Long Song of Solomon iumi lanem hao man and woman savve garem trufala love and lovem each other for olowe, bikos love hem “fire wea kam from Jah.”—Song of Sol. 8:6.

a Lukim The Watchtower, January 15, 2007, page 31.

b Lukim “Outline of Contents” bilong Song of Solomon long New World Translation, page 926-927.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem