Iufala Young Wan, Distaem Nao Iufala Mas Tingim Nambawan God wea Wakem Iufala
“Taem iu young yet, tingim Nambawan God wea wakem iu.”—ECCL. 12:1.
1. Wanem nao Jehovah talem wea showimaot hem trustim olketa young wan wea worshipim hem?
JEHOVAH hem barava tinghae long olketa young Christian and olketa spesol long hem. Hem talem finis hao long taem wea Son bilong hem “bae faet,” olketa young man and gele bae “givim olketa seleva” for duim waka bilong Christ. (Ps. 110:3) Datfala profesi hem storyim taem bilong iumi wea staka pipol bae no tingim and obeyim God, bat olketa bae tingim nomoa selen and olketa seleva. Nomata olsem, Jehovah savve olketa young wan wea worshipim hem bae no olsem. Tru tumas, Jehovah hem barava trustim iufala olketa young brata and sista!
2. For tingim Jehovah hem minim wanem?
2 Masbi God hapi tumas taem hem lukim olketa young wan duim samting wea showimaot olketa tingim hem olsem Nambawan God wea wakem olketa. (Eccl. 12:1) For tingim Jehovah hem minim iumi mas duim samting wea showimaot datwan. Iumi mas duim samting wea God hapi long hem, wea minim iumi followim olketa law and toktok bilong hem evriday. Hem minim iumi mas trustim Jehovah tu from hem barava laek for helpem iumi. (Ps. 37:3; Isa. 48:17, 18) Waswe, diswan nao tingting bilong iu long Nambawan God wea wakem iu?
“Barava Trustim Jehovah”
3, 4. Wanem nao Jesus duim wea showimaot hem trustim Jehovah? Why nao iumi mas trustim Jehovah distaem?
3 Jesus Christ nao hem man wea barava trustim God. Hem followim toktok long Proverbs 3:5, 6 wea sei: “Barava trustim Jehovah and no depend long savve bilong iuseleva. Tingim hem long evri samting wea iu duim, and hem nao bae showim iu stretfala road for followim.” Bihaen Jesus hem baptaes, Satan kam for traem hem. Hem laek givim Jesus evri gavman long world and olketa gudfala samting bilong hem. (Luke 4:3-13) Jesus no foldaon long diswan. Hem savve sapos man hem “hambol and fraet long Jehovah,” bae hem kasem “riches, longfala laef, and pipol bae mekhae long hem.”—Prov. 22:4.
4 Pipol long world distaem greedy and tingim olketa seleva nomoa. From world hem olsem, iumi need for duim samting olsem Jesus duim. Tingim tu hao Satan bae trae for switim pipol bilong Jehovah for no followim road wea gogo for laef. Hem laekem evriwan for followim road wea gogo for dae. No letem hem giamanim iu, bat tingim Nambawan God wea wakem iu! Barava trustim hem and tingim evritaem “datfala tru laef” wea klosap nao for kam.—1 Tim. 6:19.
Olketa Young Wan, Garem Gudfala Tingting!
5. Long tingting bilong iu, wanem nao future bilong world?
5 Olketa young wan wea tingim Nambawan God wea wakem olketa, olketa garem gudfala tingting winim olketa young pipol long world. (Readim Psalm 119:99, 100.) From olketa savve long tingting bilong God, olketa luksavve klosap nao world bae finis. Nomata iu young nomoa iu lukim hao pipol distaem barava warim future. Maet long skul iu herem olketa storyim wei wea man hem mekem air, land, and sea hem dirty, hao earth hem hot go moa, pipol katem daon evri tree long bush, and olketa narakaen problem olsem. Pipol warim olketa problem hia bat Olketa Jehovah’s Witness nomoa minim hao olketa samting hia showimaot klosap nao world bilong Satan bae finis.—Rev. 11:18.
6. Wanem nao mekem samfala young wan lusim Jehovah?
6 Sorre for talem, samfala young wan bilong iumi no garem gudfala tingting distaem and olketa no tingim hao klosap nao disfala world bae finis. (2 Pet. 3:3, 4) Samfala duim bigfala sin from olketa kaban witim olketa nogud pipol and from olketa lukluk long olketa rabis piksa. (Prov. 13:20) From disfala world hem klosap finis, iumi bae sorre tumas sapos eniwan long iumi duim samting wea God no hapi long hem! Hem gud for tingim samting wea kasem olketa Israelite long 1473 B.C.E., taem olketa stap long Moab and olketa redi for go long Promis Land. Wanem nao kasem olketa?
Olketa Klosap Kasem Promis Land Bat Olketa Foldaon
7, 8. (a) Wanem trik nao Satan iusim for spoelem olketa Israelite taem olketa stap long Moab? (b) Wanem kaen trik nao Satan iusim distaem?
7 Long datfala taem Satan barava laek stopem olketa Israelite for kasem Promis Land. Hem trae for iusim profet Balaam for spoelem olketa Israelite, bat hem no win long datwan. So hem iusim nara trik bilong hem moa for mekem olketa duim samting wea Jehovah no hapi long hem. Devil iusim olketa woman long Moab for switim olketa Israelite man, and gogo samfala duim nao samting wea Devil hem laekem. Olketa durong witim olketa woman long Moab and olketa worshipim Baal long Peor! Nomata olketa klosap kasem Promis Land, samting olsem 24,000 Israelite nao dae. Datwan hem nogud tumas!—Num. 25:1-3, 9.
8 Iumi distaem tu klosap for kasem niu world wea bae barava naes tumas. Olsem long bifor, Satan hem iusim wei for durong for spoelem pipol bilong God distaem. Wei bilong pipol long world hem nogud tumas, dastawe olketa ting long wei for durong hem samting wea gud nomoa, and wei for man go witim nara man and woman go witim nara woman hem saed bilong man seleva nomoa. Wanfala sista hem sei: “Long haos bilong mifala and long Kingdom Hall nomoa olketa pikinini bilong mifala lanem hao God barava no laekem wei wea man go witim nara man, woman go witim nara woman, and olketa wea no marit olketa durong.”
9. Wanem samting nao savve kasem olketa wea “young yet”? Wanem nao olketa savve duim taem diswan kasem olketa?
9 Olketa young wan wea tingim Nambawan God wea wakem olketa, olketa luksavve hao sex hem wanfala present wea God givim long olketa man for garem pikinini. Dastawe olketa luksavve man and woman wea marit nomoa savve duim sex. (Heb. 13:4) Nomata olsem, hem no isi for olketa young wan stap klia long wei for durong bikos taem man hem “young yet,” feeling for laek duim sex hem barava strong tumas and savve mekem man no tingting gud. (1 Cor. 7:36) So wanem nao iu savve duim sapos iu tingim olketa nogud samting? Prea strong long Jehovah and askem hem for helpem iu tingim olketa gudfala samting. Jehovah hem herem prea bilong olketa wea barava askem hem for helpem olketa. (Readim Luke 11:9-13.) Nara samting wea savve helpem iu for garem gudfala tingting hem for storyim olketa spiritual samting.
Tingting Gud Firstaem Bifor Iu Chusim Olketa Goal Bilong Iu!
10. Wanem kaen tingting nao iumi no laek for garem? Wanem nao olketa kwestin wea iumi savve askem iumiseleva?
10 Staka young pipol long world distaem olketa ova tumas and olketa tingim nomoa samting wea body laekem. Datwan hem bikos olketa no followim toktok bilong God and olketa no garem eni hope for future. (Prov. 29:18) Olketa olsem olketa Israelite long taem bilong Isaiah wea tingim nomoa “hapitaem, . . . and for kaikaim meat and drinkim wine.” (Isa. 22:13) No jealous long kaen pipol olsem bat ting raonem nambawan hope wea Jehovah bae givim long olketa wea faithful long hem. Sapos iu wanfala young wan wea worshipim God, waswe, iu laekem tumas for stap long niu world? Waswe, evritaem iu trae for garem “gudfala tingting . . . taem [iu] weitim nambawan hope” wea Jehovah promisim long iu? (Titus 2:12, 13) Ansa bilong iu long olketa kwestin hia bae helpem iu for markem olketa goal bilong iu.
11. Why nao olketa young Christian mas waka hard long skul?
11 Disfala world hem laekem olketa young pipol for aftarem olketa samting bilong world. Hem tru, iufala wea skul yet mas lane gud for read and raet. Bat iu mas tingim hao iu no go long skul for helpem iu kasem waka nomoa, bat datwan hem for helpem iu for duim waka long kongregeson and savve gud for preachim gud nius. So for helpem iu duim olketa spiritual waka hia, iu mas savve hao for story witim nara pipol, for tingting gud, and for showimaot respect long pipol. Bat tru samting nao, olketa young wan wea studyim Bible and followim datwan long laef bilong olketa, olketa nao kasem best education wea redyim olketa for laef olowe long future.—Readim Psalm 1:1-3.a
12. Olketa Christian dadi and mami distaem mas followim hu?
12 Long Israel bifor, olketa dadi and mami luksavve hem important tumas for tufala lanem olketa pikinini. Olketa mas lanem olketa pikinini abaotem evri samting long laef, bat samting wea dadi and mami mas barava lanem gud long olketa nao hem olketa law bilong God and for savve long Hem. (Deut. 6:6, 7) Dastawe olketa young Israelite wea herem toktok bilong dadi and mami and olketa narawan wea worshipim God, olketa no kasem savve nomoa bat datwan helpem olketa for garem gudfala tingting, minim samting, and for luksavve long samting. Olketa wea worshipim God nomoa savve lane for garem olketa gudfala wei hia. (Prov. 1:2-4; 2:1-5, 11-15) Olketa Christian dadi and mami distaem tu mas lanem pikinini bilong olketa olsem.
Herem Toktok Bilong Olketa wea Lovem Iu
13. Wanem kaen advaes nao pipol savve givim long olketa young wan? Why nao olketa young wan mas tingting gud firstaem?
13 Enikaen pipol nao savve givim advaes long olketa young wan, olsem olketa teacher wea laekem pikinini for skul gud mekem olketa savve garem bigfala waka. Plis iufala young wan, taem iu kasem eni advaes, prea abaotem datwan and lukluk long Bible and olketa buk wea faithful and wise slave redyim for iumi. Iu lanem finis long Bible hao Satan hem barava laek spoelem olketa young wan and olketa wea no garem savve. Long garden bilong Eden, Eve hem herem toktok bilong Satan nomata Satan nating showimaot hem lovem hem. Bat sapos Eve hem herem toktok bilong Jehovah wea duim plande samting for showimaot hem lovem Eve, bae hem nating kasem nogud samting!—Gen. 3:1-6.
14. Why nao iumi mas herem toktok bilong Jehovah and bilong dadi and mami wea worshipim Hem?
14 Nambawan God wea wakem iu hem barava lovem iu tu. Hem laekem iu for hapi no long distaem nomoa bat for olowe! Hem olsem wanfala dadi wea tingim iu dastawe hem talem olsem long iu and evriwan wea worshipim hem: “Diswan nao hem road for iufala wakabaot followim.” (Isa. 30:21) Sapos dadi and mami bilong iu worshipim and lovem Jehovah, datwan hem nara samting wea bae helpem iu. Taem iu chusim olketa goal bilong iu, herem samting wea tufala talem. (Prov. 1:8, 9) Olketa laekem iu for laef olowe, wea diswan hem winim olketa samting long disfala world olsem selen and bignem.—Matt. 16:26.
15, 16. (a) Why nao iumi savve trustim Jehovah? (b) Wanem nao iumi lanem from story bilong Baruch?
15 Olketa wea tingim Nambawan God wea wakem olketa, olketa no aftarem staka samting from olketa savve Jehovah bae “nating” lusim olketa and “nating” forgetim olketa. (Readim Hebrews 13:5.) From tingting bilong iumi hem difren from tingting bilong pipol long world, iumi mas no letem tingting bilong olketa for spoelem iumi. (Eph. 2:2) Tingim Baruch, wea hem waka for Jeremiah. Hem stap long taem wea olketa nogud samting happen long Jerusalem bifor datfala taon hem finis long 607 B.C.E.
16 Maet Baruch hem laek kasem olketa material samting for mekem laef bilong hem isi. Jehovah luksavve long diswan and hem talem Baruch for no aftarem “olketa big samting.” From Baruch hem herem toktok bilong Jehovah, datwan showimaot hem hambol and garem gudfala tingting, and dastawe hem laef taem Jerusalem hem finis. (Jer. 45:2-5) Bat pipol wea stap long taem bilong Baruch olketa difren. From olketa no tingim Jehovah and olketa aftarem ‘olketa material samting,’ olketa lusim evri samting hia taem olketa bilong Chaldea (olketa bilong Babylon) tekovarem Jerusalem. Plande dae tu long datfala taem. (2 Chron. 36:15-18) Story bilong Baruch hem helpem iumi for luksavve hao wei for fren gud witim God nao bae helpem man stap laef, no selen and bignem long world.
Lane From Olketa Strongfala Christian
17. Why nao story bilong Jesus, Paul, and Timothy savve barava helpem pipol bilong Jehovah distaem?
17 Story bilong staka strongfala Christian long Bible savve helpem iumi for gohed followim road bilong laef. Nomata Jesus hem garem bigfala savve winim eni nara man, hem busy for “preachim gud nius abaotem Kingdom” from datwan nomoa savve helpem pipol for olowe. (Luke 4:43) From aposol Paul laek for duim moa samting for Jehovah, hem lusim big waka bilong hem and hem busy long waka for preachim gud nius. Timothy, wea hem “wanfala spiritual pikinini,” hem followim tu gudfala samting wea Paul hem duim. (1 Tim. 1:2) Waswe, Jesus, Paul, and Timothy olketa sorre bihaen from olketa duim diswan? Barava nomoa nao! Paul hem talem hao olketa samting long disfala world hem olsem “rabis nomoa” taem hem markem datwan witim privilege wea hem garem for worshipim God.—Phil. 3:8-11.
18. Wanem big samting nao wanfala young brata duim? Why nao hem no feel sorre bihaen?
18 Plande young Christian distaem garem faith olsem Jesus, Paul, and Timothy. Wanfala young brata wea garem gudfala waka hem sei olsem: “From mi followim Bible, gogo mi garem big waka long company. Nomata pei wea mi kasem hem gud tumas, hem olsem mi hard waka nating nomoa. Taem mi story witim olketa boss and talem olketa mi laek for duim preaching waka full taem, olketa kwiktaem sei olketa bae apim pei bilong mi from olketa no laekem mi for lusim company. Bat mi disaed finis nao. Staka pipol no minim why nao mi lusim gudfala waka bilong mi and duim preaching waka full taem. Mi talem olketa mi laek for duim samting wea mi promisim finis long God. From distaem mi busy long olketa spiritual samting, mi hapi and satisfae witim samting wea mi garem. Hard tumas for selen and bignem mekem mi hapi olsem.”
19. Hem gud for olketa young wan chusim wanem samting?
19 Plande thousand young pipol bilong iumi long full world tu duim semkaen samting. So iufala young wan, taem iu ting raonem samting wea iu laek duim long future, hem gud for iu tingim evritaem hao day bilong Jehovah hem klosap for kam. (2 Pet. 3:11, 12) No jealous long olketa long world wea kasem plande material samting, bat hem gud for herem toktok bilong olketa wea barava lovem iu. Hipimap “olketa riches long heven” from datwan nomoa bae givim iu gudfala samting for olowe. (Matt. 6:19, 20; readim 1 John 2:15-17.) So iufala young wan, tingim Nambawan God wea wakem iu. Sapos iu duim olsem, Jehovah bae blessim iu.
[Footnote]
a Sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem big education and waka for selen, lukim Wastaoa bilong October 1, 2005, page 26-31.
Waswe, Iu Remember?
• Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi trustim God?
• Wanem nao best education wea man savve kasem?
• Wanem nao iumi savve lanem from story bilong Baruch?
• Hu nao showimaot gudfala example for iumi, and wanem nao olketa duim?
[Piksa long page 13]
Jehovah nomoa savve givim iumi best education
[Piksa long page 15]
Baruch hem herem toktok bilong Jehovah and hem laef taem Jerusalem hem finis. Wanem nao iu lanem from disfala story?