“Prea Evritaem”
“Iufala mas garem gudfala tingting, and prea evritaem.” —1 PET. 4:7.
1, 2. (a) Why nao hem barava important for iumi “prea evritaem”? (b) Olketa wanem kwestin nao hem gud for iumi tingim?
WANFALA man wea bifor hem waka long naet hem sei: “Taem hem gogo for morning nao hem barava hard for man gohed wekap.” Olketa narawan wea mas wekap full naet bae talem sem samting tu. Iumi savve comparem diswan witim taem bilong iumi. Iumi stap long taem wea world bilong Satan hem barava klosap for finis so iumi olketa Christian mas traem best for gohed wekap long spiritual wei. (Rome 13:12) Hem barava danger for iumi sleep long disfala taem! Iumi mas “garem gudfala tingting” and gohed for “prea evritaem.”—1 Pet. 4:7.
2 From iumi stap barava klosap long end, hem gud for man wanwan tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi savve prea evritaem? Waswe, mi talem olketa difren kaen prea? Waswe, mi savve prea for olketa narawan, or staka taem mi prea for miseleva nomoa? And why nao prea hem important sapos mi laekem God for sevem mi?’
GOHED TALEM OLKETA DIFREN KAEN PREA
3. Wanem nao olketa difren kaen prea?
3 Long leta wea Paul raetem for olketa long Ephesus, hem story abaotem “olketa difren kaen prea.” (Eph. 6:18) Taem iumi prea long Jehovah, staka taem iumi savve askem hem for helpem iumi kasem wanem iumi needim and for winim olketa hard samting. Bible sei Jehovah hem man wea “herem prea,” and from hem lovem iumi, hem herem iumi taem iumi askem hem for helpem iumi. (Ps. 65:2) Bat taem iumi prea, iumi shud no ask for samting wea iumi needim nomoa. Iumi shud talem olketa difren kaen prea tu, olsem prea for praisem Jehovah, talem thankiu, witim wei for barava prea strong.
4. Why nao iumi shud praisem Jehovah evritaem long prea bilong iumi?
4 Iumi garem staka reason for praisem Jehovah taem iumi prea. Olsem example, taem iumi tingim “olketa nambawan samting wea hem duim” and “bigfala paoa bilong hem,” datwan mekem iumi laek for praisem hem. (Readim Psalm 150:1-6.) Nomata Psalm 150 garem 6-fala verse nomoa, 13-fala taem nao hem talem iumi for praisem Jehovah! Nara man wea raetem Psalm showimaot hem barava lovem Jehovah taem hem sei: “Evriday mi praisem iu sevenfala taem bikos olketa judgment bilong iu raeteous.” (Ps. 119:164) Jehovah barava fit for kasem praise. Dastawe taem iumi prea evriday iumi shud praisem hem “sevenfala taem,” wea minim iumi mas praisem hem evritaem.
5. Taem iumi prea, hao nao wei for sei thankiu long Jehovah savve protectim iumi?
5 Prea for talem thankiu hem important tu. Paul sei long olketa Christian long Philippi: “Iufala mas no wari abaotem eni samting bat long eni samting wea iufala needim, askem God for datwan long wei for prea long hem witim wei for barava askem help bilong hem and for talem thankiu tu.” (Phil. 4:6) From iumi stap long olketa last day wea pipol “no savve tinghae,” hem important for iumi sei thankiu long Jehovah for evri blessing bilong hem, mekem iumi no kamap olsem pipol long world. (2 Tim. 3:1, 2) Staka pipol long world distaem no savve tinghae and talem thankiu. Sapos iumi no careful maet iumi tu garem kaen wei olsem. Bat sapos iumi talem thankiu long God taem iumi prea, bae iumi hapi and no komplen abaotem laef bilong iumi. (Jude 16) Taem famili hed prea witim famili and sei thankiu long Jehovah, datwan savve encouragem waef and olketa pikinini for tinghae tu.
6, 7. (a) Wanem nao hem minim for barava prea strong? (b) Olketa wanem samting nao iumi savve barava prea strong long Jehovah abaotem?
6 Iumi savve barava prea strong tu, wea minim iumi prea witim feeling. Olketa wanem samting nao iumi savve barava prea strong abaotem? Iumi savve prea olsem taem iumi kasem persecution or bigfala sik. Long olketa taem olsem, iumi barava prea strong long Jehovah for helpem iumi. Bat waswe, long olketa taem hia nomoa iumi savve barava prea strong long Jehovah?
7 Tingim wanem Jesus talem taem hem teachim olketa disaepol for prea. Hem story abaotem nem bilong God, Kingdom bilong Hem, and plan bilong God for earth. (Readim Matthew 6:9, 10.) Disfala world hem nogud tumas, and olketa gavman no savve provaedem wanem pipol needim. So iumi shud barava prea strong long God for nem bilong hem holy, and for Kingdom bilong hem finisim rul bilong Satan long disfala earth. Hem fitim tu for iumi prea long Jehovah for duim wanem hem laek for duim long earth olsem hem duim long heven. So iumi mas gohed for lukaot, and talem olketa difren kaen prea.
PREA EVRITAEM
8, 9. Why nao iumi shud no judgem Peter and olketa nara aposol wea sleep long garden long Gethsemane?
8 Nomata Peter encouragem olketa Christian for “prea evritaem,” long wanfala taem hemseleva no duim datwan. Peter nao wanfala disaepol wea sleep taem Jesus prea long garden long Gethsemane. Nomata Jesus talem olketa for “gohed for lukaot and prea,” olketa sleep.—Readim Matthew 26:40-45.
9 Iumi shud no judgem Peter and olketa nara aposol wea sleep. Olketa barava taed bikos olketa duim staka samting long datfala day. Olketa redyim evri samting for Pasova and celebratem long datfala evening. Then Jesus showim olketa hao for celebratem Evening Kaikai Bilong Lord, mekem olketa disaepol savve wanem olketa mas duim for rememberim dae bilong hem. (1 Cor. 11:23-25) Bible sei “bihaen olketa singsing for praisem God, olketa go long Maunt Olive Tree.” For kasem long there, olketa mas wakabaot long olketa smol road long Jerusalem. (Matt. 26:30, 36) Taem olketa kasem long there, maet hem winim midolnaet finis. Sapos iumi stap long garden long Gethsemane long datfala naet, maet iumi tu sleep. Winim wei for Jesus hotem olketa aposol bilong hem wea taed, hem luksavve “nomata man savve laekem tumas for duim samting, maet body bilong hem no strong for duim wanem hem laekem.”
10, 11. (a) Wanem nao Peter lanem from samting wea happen long garden long Gethsemane? (b) Wanem nao iu lanem from samting wea happen long Peter?
10 Peter lanem important samting from wanem hem happen long garden long Gethsemane. Bifor olketa go long Gethsemane, Jesus sei: “From samting wea bae happen long mi, iufala evriwan bae lusim mi long disfala naet.” Bat Peter sei: “Nomata olketa narawan hia lusim iu, hard tumas for mi lusim iu!” Then Jesus sei thrifala taem nao bae Peter sei hem no savve long hem. Bat Peter no bilivim hem and sei: “Nomata sapos mi mas dae witim iu, hard tumas for mi sei mi no savve long iu.” (Matt. 26:31-35) Samting wea Jesus talem hem happen. Taem Peter luksavve long wanem hem duim, hem barava feel nogud tumas and hem “krae fogud.”—Luke 22:60-62.
11 Peter hem lane for depend long God no long hemseleva. Prea helpem hem long diswan. Hao nao iumi savve? Bikos Peter nao man wea talem disfala toktok: “Prea evritaem.” Waswe, iumi duim wanem Peter talem? Waswe, iumi showimaot iumi depend long Jehovah long wei for prea evritaem? (Ps. 85:8) Hem gud tu for iumi followim toktok bilong Paul wea sei: “Man wea tingse hem standap strong mas keakea nogud hem foldaon.”—1 Cor. 10:12.
JEHOVAH ANSAREM PREA BILONG NEHEMIAH
12. Wanem gudfala example nao Nehemiah showimaot for iumi?
12 Nara gudfala example hem Nehemiah wea laef long mek-faev century B.C.E. Hem garem waka for givim wine long King Artaxerxes bilong Persia. Nehemiah barava prea strong long Jehovah. Bible sei for staka day nao Nehemiah no kaikai and hem gohed prea abaotem olketa hard taem wea olketa Jew kasem long Jerusalem. (Neh. 1:4) Taem Artaxerxes askem hem why nao hem luk sorre, semtaem nomoa Nehemiah “prea long God wea rul long heven.” (Neh. 2:2-4) Wanem nao happen? Jehovah ansarem olketa prea bilong Nehemiah long wei wea helpem pipol bilong Hem. (Neh. 2:5, 6) Masbi diswan barava strongim faith bilong Nehemiah!
13, 14. Wanem nao iumi shud duim for garem strongfala faith and no letem Satan mekem iumi wikdaon?
13 Sapos iumi prea evritaem olsem Nehemiah, datwan bae helpem iumi for garem strongfala faith. Satan hem nating sorre long eniwan, and staka taem hem trae for spoelem iumi taem iumi wik. Olsem example, sapos iumi sik big or sorre tumas, maet iumi start for tingse God no hapi long lelebet taem wea iumi duim preaching waka evri month. Maet samfala long iumi tingim olowe olketa nogud samting wea happen long iumi bifor. Satan laekem iumi for tingse iumi iusles nomoa. Hem laek for mekius long olketa feeling hia for mekem iumi wikdaon. Bat sapos iumi “prea evritaem” bae faith bilong iumi hem strong. Bible sei faith bilong iumi hem olsem bigfala shield wea iumi savve iusim for blokem “olketa arrow bilong Satan wea laet long fire.”—Eph. 6:16.
14 Sapos iumi “prea evritaem” bae iumi redi and no duim samting wea no stret taem seknomoa test hem kamap. Taem iumi kasem olketa test or hard taem, iumi shud tingim example bilong Nehemiah and stretawe prea long God. Jehovah nomoa savve helpem iumi for againstim olketa temptation and no givap taem iumi kasem test.
PREA FOR OLKETA NARAWAN
15. Olketa wanem kwestin nao iumi shud tingim?
15 Jesus prea strong for Peter mekem faith bilong datfala aposol hem no wik. (Luke 22:32) Epaphras, wanfala Christian long first century followim example bilong Jesus and prea strong for olketa nara Christian long Colossae. Paul sei long olketa: “Hem evritaem prea strong for iufala, mekem gogo, iufala mature and biliv strong long evri samting wea God bae duim.” (Col. 4:12) Hem gud for iumi tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi prea strong for olketa Christian brata bilong mi raonem world? Waswe, mi no forget for prea for olketa brata and sista wea natural disaster spoelem olketa? Waswe, mi savve prea for olketa wea garem bigfala responsibility insaed organization bilong Jehovah? Waswe, mi prea tu for eniwan long kongregeson wea kasem hard samting?’
16. Waswe, hem important for prea for olketa brata and sista bilong iumi? Minim kam.
16 Taem iumi prea long Jehovah for olketa brata and sista bilong iumi, datwan savve barava helpem olketa. (Readim 2 Corinth 1:11.) Nomata staka wea worshipim Jehovah gohed prea strong abaotem wanfala samting, datwan no minim Jehovah mas ansarem datfala prea. Bat hem hapi for savve olketa interest long olketa narawan taem hem ansarem prea bilong olketa. So iumi mas ting strong long responsibility wea iumi garem for prea for olketa narawan. Iumi shud followim example bilong Epaphras taem iumi showimaot love for olketa brata and sista bilong iumi long wei for prea for olketa. Taem iumi duim olsem, bae iumi barava hapi bikos “man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting.”—Acts 20:35.
“TAEM WEA GOD BAE SEVEM IUMI HEM KLOSAP TUMAS”
17, 18. Sapos iumi “prea evritaem,” hao nao datwan savve helpem iumi?
17 Paul hem sei: “Iufala savve long disfala taem wea iumi stap long hem. Hem taem for iufala mas wekap, bikos taem wea God bae sevem iumi hem klosap tumas winim taem wea iumi start for biliv. Naet hem gogo for finis and daylaet hem klosap kam.” (Rome 13:11, 12) Niu world bilong God hem klosap for kam, and taem wea God bae sevem iumi hem klosap tumas tu. Iumi mas no sleep long spiritual wei, and iumi mas no letem olketa samting long world mekem iumi no garem taem for story witim Jehovah. Bat iumi mas “prea evritaem.” Sapos iumi duim olsem, datwan bae helpem iumi for “holy and duim samting wea showimaot [iumi] faithful long God” taem iumi weitim datfala day bilong Jehovah. (2 Pet. 3:11, 12) Evri samting wea iumi duim bae showimaot sapos iumi wekap long spiritual wei and sapos iumi barava bilivim disfala nogud world hem klosap for finis. Iumi mas “prea evritaem.” (1 Thess. 5:17) Iumi mas followim example bilong Jesus for faendem kwaet ples for iumi savve prea seleva. Sapos iumi spendem taem for story gud long Jehovah, datwan bae mekem iumi barava fren gud witim hem. (Jas. 4:7, 8) And datwan bae hem nambawan blessing!
18 Bible sei: “Taem Christ hem stap long earth hem barava prea strong long God wea savve sevem hem from dae. Hem prea big and hem krae tu and God herem prea bilong hem bikos hem fraet long God.” (Heb. 5:7) Jesus barava prea strong long Jehovah and gohed faithful long Hem go kasem taem hem dae. From datwan, Jehovah resurrectim Son bilong hem and givim hem laef long heven wea hem no savve dae moa. Iumi tu savve faithful long Dadi bilong iumi long heven nomata wanem kaen test and hard samting kasem iumi long future. Iumi savve kasem reward for laef olowe sapos iumi “prea evritaem.”