Kasem Gud Samting Long Laef
“Bae iu garem gudfala laef and bae iu duim samting wea wise.” —JOSH. 1:8.
1, 2. (a) Long tingting bilong staka pipol, wanem nao showimaot man garem gudfala laef? (b) Wanem nao bae helpem iu for luksavve long tingting bilong iuseleva?
WANEM nao showimaot man hem garem gudfala laef? Sapos iu askem datfala kwestin long staka pipol bae iu herem staka difren ansa. Olsem example, staka pipol sei man hem win nao sapos hem garem staka selen, gudfala waka, or hem skul gud. Staka narawan sei for man hem win hem mas stap gud witim famili, olketa fren, and olketa wakfren bilong hem tu. Maet samwan wea worshipim God tu tingse man hem win nao sapos hem garem olketa privilege long kongregeson or hem helpem staka pipol for lanem truth.
2 Long tingting bilong iu, wanem nao showimaot man kasem gud samting long laef? For helpem iu luksavve, maet iu savve tingim nem bilong tu-thri pipol wea iu tinghae long olketa and respectim olketa, and wea iu tingse olketa garem gudfala laef. Why nao iu tinghae long olketa? Waswe, olketa hia rich? Waswe, olketa garem bignem? Ansa bilong iu bae helpem iu for luksavve wanem nao long heart bilong iu. Samting wea iu tinghae long hem bae affectim wanem iu chusim and olketa goal bilong iu.—Luke 6:45.
3. (a) Wanem nao Joshua mas duim for garem gudfala laef? (b) Wanem nao bae iumi story abaotem distaem?
3 Main important samting nao hem tingting bilong Jehovah abaotem iumi, bikos for iumi gohed laef Jehovah mas hapi long iumi. Taem Jehovah markem Joshua for leadim olketa Israelite go long Promis Land, hem talem hem for readim Law bilong Moses “evri day and evri naet” and for followim gud evri samting wea Law talem. God sei long hem: “Sapos olsem, bae iu garem gudfala laef and bae iu duim samting wea wise.” (Josh. 1:7, 8) Iumi savve Joshua hem kasem gud samting long laef bilong hem. Waswe long iumi? Waswe, iumi garem sem tingting olsem God abaotem hao for kasem gud samting long laef? For helpem iumi luksavve, bae iumi story abaotem tufala man long Bible.
WASWE, SOLOMON KASEM GUD SAMTING LONG LAEF?
4. Why nao Solomon kasem staka gud samting?
4 Solomon kasem staka gud samting long laef bilong hem. Why nao olsem? Diswan hem bikos Solomon hem fraet long Jehovah and obeyim hem for plande year, so Jehovah barava blessim hem. Taem Jehovah talem Solomon for askem hem for eni samting wea hem laekem, Solomon ask for wisdom for leadim pipol bilong God. From datwan God givim hem wisdom and riches tu. (Readim 1 Kings 3:10-14.) Solomon hem barava “wise winim evriwan long East and evriwan long Egypt.” Pipol long staka kantri herem nius abaotem Solomon. (1 Ki. 4:30, 31) Solomon garem staka riches tu. Evri year hem savve kasem 25 ton long gold! (2 Chron. 9:13) Hem wakem staka samting wea luk naes tumas. Hem savve tumas tu for deal witim olketa bigman long olketa nara kantri, and duim bisnis witim olketa. Taem Solomon faithful long God, hem kasem staka gud samting.—2 Chron. 9:22-24.
5. Solomon luksavve for man barava hapi hem mas duim wanem samting?
5 Samting wea Solomon raetem long Ecclesiastes showimaot hem no ting olketa wea garem riches and bignem nomoa savve hapi and garem gudfala laef. Hem sei: “Distaem mi luksavve hao no eni samting hem winim wei for hapi and for man duim olketa gudfala samting long laef bilong hem. Evri man shud kaikai and drink and kasem gud samting from evri hard waka bilong hem. Hem nao present wea God givim.” (Eccl. 3:12, 13) Hem luksavve tu nomata man garem olketa samting hia hem bae no barava hapi sapos hem no fren gud witim God. Solomon sei: “Main samting nao hem olsem: Fraet long trufala God and obeyim olketa law bilong hem. Diswan nao hem samting wea olketa man mas duim.”—Eccl. 12:13.
6. Hao nao example bilong Solomon helpem iumi for kasem gud samting long laef?
6 For plande year, Solomon hem fraet long God and obeyim hem. Bible sei hem “gohed lovem Jehovah long wei for followim olketa law wea hem kasem from dadi bilong hem David.” (1 Ki. 3:3) Taem hem duim datwan, hem kasem gud samting long laef. Solomon wakem wanfala nambawan temple and raetem thrifala buk wea stap insaed long Bible. Iumi no savve duim sem samting olsem Solomon, bat example bilong hem taem hem faithful long God helpem iumi for luksavve hao for kasem gud samting long laef. Staka pipol distaem tingse man hem win sapos hem garem riches, wisdom, bignem, or paoa. Bat Solomon sei olketa samting hia hem iusles nomoa. Olketa samting hia no mekem man satisfae. Staka pipol wea laekem tumas selen no satisfae and laek kasem samfala moa, and olketa wari tu abaotem selen wea olketa garem. And tu, wanday olketa narawan bae kasem riches bilong olketa.—Readim Ecclesiastes 2:8-11, 17; 5:10-12.
7, 8. Wanem nao mekem Solomon no faithful, and wanem nao kamaot from datwan?
7 Gogo Solomon hem no faithful long Jehovah. Bible sei: “Taem Solomon hem olo, olketa waef bilong hem switim hem for worshipim olketa nara god, and hem no lovem God bilong hem Jehovah long full heart, olsem dadi bilong hem David lovem hem long full heart. . . . And Solomon start for duim samting wea Jehovah no hapi long hem.”—1 Ki. 11:4-6.
8 From Solomon no obey, Jehovah sei long hem: “From iu . . . no duim wanem iu promisim long mi and iu no obeyim olketa law bilong mi, mi bae aotem datfala kingdom from iu, and mi bae givim long wakaman bilong iu.” (1 Ki. 11:11) Nomata Solomon duim staka gud samting, gogo hem mekem Jehovah no hapi. Hem no gohed faithful long Jehovah, wea datwan hem important winim eni nara samting. Iumi wanwan shud ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, bae mi lane from example bilong Solomon and gohed faithful long Jehovah, mekem mi kasem gud samting long laef?’
PAUL KASEM GUD SAMTING LONG LAEF
9. Why nao staka pipol tingse Paul no kasem gud samting long laef?
9 Laef bilong aposol Paul hem barava difren from laef bilong King Solomon. Paul no garem gudfala living olsem olketa king. Plande taem hem hangre and laek drink and hem cold and no garem inaf kaleko. (2 Cor. 11:24-27) Taem Paul biliv Jesus hem Messiah, olketa long Jew religion no tinghae long hem nao. Olketa bigman bilong olketa Jew heitim hem. Olketa putim hem long prison, whipim hem long stik, and sutim hem long ston. Paul sei pipol tok spoelem, persecutim, and talem nogud samting abaotem hem and olketa nara Christian. Hem sei: “Kam kasem distaem pipol ting long mifala olsem rabis bilong disfala world wea pipol barava les long hem.”—1 Cor. 4:11-13.
10. Why nao maet pipol tingse Paul weistim chance bilong hem for garem gudfala laef?
10 Taem Paul hem young and nem bilong hem Saul, maet pipol tingse hem garem chance for kasem staka gud samting long future. Luk olsem famili bilong hem garem bignem. Hem lane from Gamaliel, wanfala teacher wea plande pipol tinghae long hem, and bihaen, Paul sei: “Mi barava gohed strong long religion bilong olketa Jew winim olketa nara Jew wea sem age witim mi.” (Gal. 1:14) Hem savve long Hebrew and Greek languis, and hem citizen bilong Rome wea minim hem garem samfala spesol raet. Sapos hem chus for gohed aftarem olketa goal long world, luk olsem hem fit for garem bignem and staka selen. Bat hem chus for duim difren samting, wea maet nara pipol and samfala relative tu tingse hem krangge samting. Why nao hem chusim datwan?
11. Wanem nao Paul tinghae long hem, and hem garem wanem goal? Why nao olsem?
11 Paul lovem Jehovah and laekem Jehovah for hapi long hem. Hem no interest for garem riches or bignem. Taem Paul lanem truth hem tinghae long sakrifaes bilong Christ, preaching waka, and hope for laef long heven. Pipol long world ting nating long olketa samting hia. Paul savve long wanem Satan talem abaotem olketa man. Satan sei hem savve mekem eni man for no faithful long God. Paul luksavve hem savve duim samting for pruvim Satan hem laea. (Job 1:9-11; 2:3-5) So goal bilong Paul hem for faithful long God, nomata wanem hard taem nao hem mas kasem. Pipol long world no tingse hem important for garem datfala goal.
12. Why nao iu shud trust long God?
12 Waswe, iu garem sem goal olsem Paul? Hem no isi for iumi faithful. Bat sapos iumi faithful Jehovah bae hapi long iumi and blessim iumi, and datwan nao mekem iumi kasem barava gud samting long laef. (Prov. 10:22) Iumi savve kasem olketa blessing distaem, and long future tu. (Readim Mark 10:29, 30.) So iumi shud ‘no barava trustim riches wea savve lus enitaem,’ bat iumi mas trust long “God wea givim iumi evri samting for iumi hapi.” Sapos iumi duim datwan, iumi sure iumi bae kasem “datfala tru laef” wea God promisim. (1 Tim. 6:17-19) And iumi savve sure long niu world long future bae iumi ting go bak long laef bilong iumi and sei: “Mi kasem barava gud samting long laef bilong mi!”
WANEM NAO IU TINGHAE LONG HEM?
13. Wanem nao Jesus talem abaotem wei for hipimap riches?
13 Jesus hem sei: “Iufala mas no hipimap riches long earth, wea kokoros and rasta savve spoelem, and wea man savve stealim. Bat hipimap riches long heven, bikos kokoros and rasta no savve spoelem datwan, and man no savve stealim tu. Diswan hem important bikos samting wea man tinghae long hem nao bae hem interest for garem.”—Matt. 6:19-21.
14. Why nao hem no wise for aftarem olketa riches long earth?
14 “Riches long earth” no piksarem selen nomoa. Hem savve piksarem tu eni samting wea Solomon sei pipol long world tinghae long hem, olsem wei for garem bignem or paoa. Samting wea Jesus talem hem olsem samting wea Solomon talem long Ecclesiastes. Riches long earth no savve stap for olowe. Maet iu lukim hao hem isi tumas for kaen riches olsem hem lus. Wanfala savveman, Frederick Bruner, story abaotem samting wea Jesus talem abaotem riches. Datfala savveman sei wei for garem bignem savve finis kwiktaem, and pipol savve kwiktaem forgetim man olsem. And hem isi for man wea kasem big selen for lusim datwan. Hem sei from Jesus lovem olketa man hem talem warning abaotem olketa samting hia. Frederick Bruner sei evriday pipol wea trustim olketa samting long world olsem selen and wei for garem bignem, olketa sorre, and Jesus no laekem olketa disaepol bilong hem for sorre. Staka pipol agree witim samting wea datfala savveman talem. Nomata olsem, staka no followim datfala kaonsel bilong Jesus. Waswe long iu?
15. Iumi shud iusim strong bilong iumi for aftarem olketa wanem samting?
15 Samfala bigman bilong religion sei hem no stret for man trae kasem eni gud samting long laef. Bat Jesus no sei olsem. Hem sei olketa disaepol bilong hem shud iusim strong bilong olketa for kasem olketa “riches long heven” wea no eni samting savve spoelem. Main samting wea iumi laekem hem for Jehovah hapi long iumi. Samting wea Jesus talem showimaot iumi savve chusim wanem nao iumi bae aftarem. Bat hem sei tu, samting wea iumi tinghae long hem nao bae iumi aftarem.
16. Iumi savve sure long wanem samting?
16 Sapos iumi waka hard for mekem Jehovah hapi, iumi savve sure hem bae givim iumi evri samting wea iumi needim. Olsem aposol Paul, maet samfala taem iumi tu “hangre and laek drink.” (1 Cor. 4:11) Nomata olsem, iumi savve trustim disfala wise toktok bilong Jesus: “No wari and sei, ‘Wanem nao bae mifala kaikaim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala drinkim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala werem?’ Pipol long world nao barava tingim and busy for kasem olketa samting olsem. Dadi bilong iufala long heven savve iufala needim olketa samting hia. So evritaem Kingdom and olketa samting wea God sei hem stret mas first samting long laef bilong iufala. Sapos olsem, God bae givim iufala olketa samting hia wea iufala needim.”—Matt. 6:31-33.
KASEM GUD SAMTING LONG LAEF
17, 18. (a) For kasem gud samting long laef iumi need for duim wanem samting? (b) Why nao iumi evriwan fit for faithful long God?
17 For kasem gud samting long laef hem no depend long olketa big samting wea iumi duim long world or long position wea iumi garem. Hem no depend tu long olketa privilege wea iumi garem long kongregeson. Nomata olsem, maet iumi kasem olketa privilege sapos iumi obeyim God and faithful long hem. Bible sei: “Olketa man wea kasem disfala waka hem olketa wea showimaot olketa faithful.” (1 Cor. 4:2) And iumi mas gohed faithful. Jesus sei: “Man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.” (Matt. 10:22) Taem olketa wea faithful sev, olketa kasem barava gud samting nao!
18 Bae iumi kasem gud samting long laef sapos iumi faithful long God, and datwan hem samting wea iumi evriwan fit for duim. For faithful iumi no need for skul gud, garem bignem, or staka selen. And tu, hem no depend long savve bilong iumi. Long first century samfala wea worshipim God olketa rich and samfala poor. Paul talem olketa wea rich for “duim plande gudfala samting and willing for givim samting and for sharem wanem olketa garem witim nara pipol.” Olketa wea rich and olketa wea poor savve “hol strong long datfala tru laef.” (1 Tim. 6:17-19) Distaem hem olsem tu. Iumi evriwan garem sem chance and mas duim sem samting. Iumi mas faithful and “duim plande gudfala samting.” Sapos iumi duim olsem Jehovah bae barava hapi long iumi, and datwan bae mekem iumi hapi tu.—Prov. 27:11.
19. Wanem nao bae iu waka hard for duim?
19 Nomata pipol long world maet tingse iumi no kasem eni gud samting long laef bilong iumi, iumi mas no garem datfala tingting. Sapos iumi waka hard for faithful iumi duim barava gud samting. Iu bae hapi from iu duim datwan. Jehovah bae barava blessim iu distaem and for olowe. No forgetim samting wea Jesus talem long olketa anointed Christian. Hem sei: “Sapos iu faithful go kasem taem iu dae, bae mi givim iu datfala reward.” (Rev. 2:10) Datwan hem nambawan samting!