Free From Hevi—Gudfala Ansa Hem Stap
“Kam long mi, iufala evriwan wea waka hard and karem bigfala hevi, and mi bae strongim iufala.”—MATTHEW 11:28.
1, 2. (a) Wanem nao stap long Bible wea savve helpem man for deal witim bigfala hevi? (b) Hao nao olketa teaching bilong Jesus helpem pipol?
MAET bae iu agree hao wei for garem tumas hevi hem nogud; hem mekem man safa. Bible showimaot hao, from evri man kasem olketa bigfala hevi, planti weit for kamap free from laef wea olsem. (Romans 8:20-22) Bat olketa Scripture showim tu hao iumi savve kasem help for deal witim olketa wari distaem. Man savve kasem diswan sapos hem followim advaes and example bilong wanfala young man wea laef tu thousand year bifor. Hem wanfala carpenter, bat pipol nao hem lovem tumas. Hem savve muvim heart bilong pipol, deal witim need bilong olketa, helpem olketa wea wik and comfortim olketa wea sorre. Winim datwan, hem helpem planti for duim best bilong olketa long spiritual saed. From diswan olketa kasem help for deal witim olketa bigfala hevi, long sem wei wea iu tu savve kasem help.—Luke 4:16-21; 19:47, 48; John 7:46.
2 Disfala man, Jesus bilong Nazareth, no followim savve bilong world wea samfala pipol lukaotem long Rome, Athens, or Alexandria bifor. Nomata olsem, pipol barava tinghae long teaching bilong hem. Olketa garem wanfala theme: datfala gavman wea thru long hem God bae rul ovarem earth bilong iumi. Jesus explainim tu olketa main principle for live followim—olketa principle wea barava important for laef distaem. Olketa wea lanem and followim samting wea Jesus teachim stretawe kasem gud samting, insaed diswan hem wei for kasem help for deal witim bigfala hevi. Waswe, iu laekem datwan tu?
3. Wanem nambawan invitation nao Jesus talem?
3 Maet iu garem daot. ‘Waswe, wanfala man wea laef longtaem bifor savve barava affectim laef bilong mi distaem?’ Lisin long invitation bilong Jesus: “Kam long mi, iufala evriwan wea waka hard and karem bigfala hevi, and mi bae strongim iufala. Karem yoke bilong mi and lanem samting from mi, from mi garem kwaet fasin and mi hambol long heart, and iufala bae faendem samting for strongim soul bilong iufala. From yoke bilong mi hem kaenfala and lod bilong mi hem no hevi.” (Matthew 11:28-30) Wanem nao hem minim? Iumi bae lukluk gud long olketa toktok hia and lukim hao nao diswan hem helpem iumi for faendem wei for deal witim bigfala hevi.
4. Jesus story long hu, and why nao maet olketa hia faendem hem hard for duim samting wea followim law?
4 Jesus story long planti wea trae hard for duim samting wea followim law bat wea “karem bigfala hevi” from olketa leader bilong olketa Jew mekem religion kamap hevi samting. (Matthew 23:4) Olketa ting nomoa for mekem staka rul for klosap evri samting insaed laef. Sapos samwan hem olowe talem iu hao “iu mas no” duim diswan or “mas no duim” datwan, waswe, bae diswan no mekem iu feel hevi tumas? Long wei wea difren, invitation bilong Jesus hem for helpem pipol for kasem truth, raeteous fasin, laef wea moabeta from olketa lisin long hem. Yes, part long wei for savve long trufala God hem for lisin gud long Jesus, bikos long hem nao olketa man savve lukim wei bilong Jehovah. Jesus hem sei: “Man wea lukim mi hem lukim Father tu.”—John 14:9.
Waswe, Laef Bilong Iu Garem Tumas Hevi?
5, 6. Wanem nao iumi lanem taem iumi markem living and pei long taem bilong Jesus witim iumi distaem?
5 Maet iu interest long diswan from waka or famili living putim bigfala hevi long iu. Or samfala nara responsibility maet luk hard tumas. Sapos olsem, iu olsem olketa wea Jesus meetim and helpem. Olsem example, tingim problem bilong wei for kasem selen for living. Planti stragol for kasem datwan distaem, and hem olsem tu long taem bilong Jesus.
6 Long datfala taem, wanfala wakman mas waka for 12 hour evriday for 6-fala day insaed wanfala week, and pei bilong olketa for wan full day hem wanfala denarius nomoa. (Matthew 20:2-10) Diswan hem hao sapos iu markem witim pei bilong iu or olketa fren bilong iu? Hem lelebet hard for markem pei bilong bifor witim pei bilong distaem. Wanfala wei hem for tingim wanem nao man savve peim witim datfala selen. Wanfala savveman sei long taem bilong Jesus, kost bilong wanfala bred wea olketa mekem from fofala kap flour hem semsem witim pei bilong man wea waka for wan hour. Narafala savveman sei kost bilong wanfala kap bilong naesfala wine hem semsem witim pei bilong man for tufala hour. From diswan iumi luksavve hao pipol long datfala taem barava waka hard for stap laef. Olketa needim help and wei for kamap strong moa, olsem iumi. Sapos iu waka for samwan, maet hem putim hevi long iu for duim moa samting. Planti taem iumi no faendem taem for tingting gud bifor iumi disaedem samting. Maet iu barava agree hao iu needim help.
7. Hao nao pipol feel abaotem message bilong Jesus?
7 Hem barava klia, invitation bilong Jesus for olketa wea “waka hard and karem bigfala hevi” bae barava here naes long staka wea lisin long hem long datfala taem. (Matthew 4:25; Mark 3:7, 8) And tingim tu promis wea Jesus talem, “mi bae strongim iufala.” Datfala sem promis still stap distaem. Hem savve helpem iumi sapos iumi “waka hard and karem bigfala hevi.” And hem savve helpem olketa wea iumi lovem, wea living bilong olketa olsem tu.
8. Hao nao wei for bringimap pikinini and wei for olo mekem man garem moa hevi?
8 Samfala nara samting tu putim hevi long pipol. Wei for bringimap olketa pikinini hem wanfala bigfala challenge. Olketa pikinini tu feisim planti challenge. Namba bilong pipol from evri age grup wea garem olketa mentol and physical health problem hem kakamap moa big. And nomata pipol laef for longtaem winim bifor, olketa olo feisim enikaen problem, nomata planti medicine stap distaem.—Ecclesiastes 12:1.
Waka Anda Long Yoke
9, 10. Long taem bifor, wanem nao yoke piksarem, and why nao Jesus invaetem pipol for karem yoke bilong hem?
9 Waswe, iu lukim hao insaed toktok long Matthew 11:28, 29, Jesus hem sei: “Karem yoke bilong mi and lanem samting from mi.” Long datfala taem, wanfala man maet feel olsem hem waka anda wanfala yoke. Long taem bifor, yoke hem piksarem wei for slave. (Genesis 27:40; Leviticus 26:13; Deuteronomy 28:48) Planti wakman wea Jesus meetim iusim wanfala really yoke long shoulder bilong olketa, for karem olketa hevi samting. Yoke wea olketa wakem gud bae sidaon gud long shoulder, bat sapos olketa no wakem gud bae hem savve aotem skin. From hem wanfala carpenter, maet Jesus bin wakem olketa yoke, and hem bae savve hao for wakem yoke wea sheip bilong hem “kaenfala.” Maet hem bin putim kaleko or leather long olketa ples wea tasim body for hem no feel soa.
10 Taem Jesus sei, “Karem yoke bilong mi,” maet hem minim hemseleva olsem man for wakem olketa gudfala yoke wea bae “kaenfala” long nek and shoulder bilong wanfala wakman. Dastawe, Jesus sei moa: “Lod bilong mi hem no hevi.” Diswan showimaot hao man bae no feel nogud taem hem iusim datfala yoke, and waka bilong hem bae no feel olsem waka bilong slave. Hem tru, taem hem invaetem olketa for acceptim yoke bilong hem, Jesus no offerim wei for kamap free from evri hevi wea stap long datfala taem. Nomata olsem, difren tingting wea hem talem bae barava strongim man. For mekem olketa change insaed living and wei bilong olketa for duim samting bae helpem olketa tu. Bat moa important, wanfala klia and strongfala hope bae helpem laef bilong olketa for no hevi tumas.
Iu Savve Kasem Strong
11. Why nao Jesus no minim wei for exchangem wanfala yoke for narawan?
11 Lukim hao Jesus hem no sei pipol bae exchangem wanfala yoke for narawan. Rome bae go ahed kontrolem land, long sem wei wea olketa gavman distaem kontrolem olketa ples wea olketa Christian stap. Wei for kolektem tax bilong Rome long first-century bae no finis. Olketa problem saed long health and selen bae still stap. Wei for no perfect and sin bae go ahed for affectim pipol. Nomata olsem, olketa savve kasem strong sapos olketa followim teaching bilong Jesus, wea iumi distaem tu savve kasem.
12, 13. Wanem samting nao Jesus mekhae long hem wea savve strongim man, and wanem nao samfala duim?
12 Wanfala important wei for minim tokpiksa bilong Jesus abaotem yoke hem kamap klia long saed bilong waka for mek-disaepol. Iumi savve hao main waka bilong Jesus hem for teachim olketa narawan, witim wei for mekhae long kingdom bilong God. (Matthew 4:23) So taem hem sei: “Karem yoke bilong mi,” diswan mas minim tu wei for followim hem long datfala sem waka. Record long Gospel showimaot hao Jesus muvim honest pipol for changem waka bilong olketa, wanfala main wari long laef bilong planti. Tingim taem hem sei long Peter, Andrew, James, and John: “Kam followim mi, and mi bae mekem iufala kamap fisherman for lukaotem man.” (Mark 1:16-20) Hem showimaot long olketa fisherman hia wei wea olketa bae barava satisfae sapos olketa duim waka wea hemseleva putim olsem first samting long laef bilong hem, and for duim anda long lead and help bilong hem.
13 Samfala long olketa Jew wea lisin long hem minim teaching bilong hem and followim. Lukim long mind bilong iu samting wea happen long saedsea wea iumi read abaotem long Luke 5:1-11. Fofala fisherman bin waka full naet bat olketa no kasem eni fish. Seknomoa, net bilong olketa fulap! Diswan no happen nating; hem kamap from samting wea Jesus duim. Taem olketa luk go long saedsea, olketa lukim hao staka pipol barava interest long teaching bilong Jesus. Datwan helpem olketa for minim samting wea Jesus talem olketa: “Start long distaem iu bae kasem olketa man wea laef.” Wanem nao olketa duim? “Olketa tekem kam bak olketa boat long land and lusim evri samting and followim hem.”
14. (a) Hao nao iumi savve faendem strong distaem? (b) Wanem gud nius for strongim man nao Jesus talemaot?
14 Iumi tu savve duim sem samting. Waka for teachim pipol truth from Bible hem still go ahed. Samting olsem six million Jehovah’s Witness evriwea long world acceptim datfala invitation bilong Jesus for “karem yoke bilong [hem]”; olketa kamap olketa “fisherman for kasem man.” (Matthew 4:19) Samfala mekem diswan kamap full-taem waka bilong olketa; olketa narawan duim best bilong olketa fitim taem wea olketa garem. Evriwan faendem hao diswan strongim olketa, wea katem daon hevi long laef bilong olketa. Insaed diswan hem wei for duim samting wea olketa enjoyim, talem olketa narawan gud nius—“gud nius bilong kingdom.” (Matthew 4:23) Hem evritaem naes for storyim gudfala nius bat especially disfala gud nius. Bible nao garem main important information wea iumi needim for pruvim long pipol hao olketa savve garem laef wea no garem tumas hevi.—2 Timothy 3:16, 17.
15. Hao nao iu savve kasem gud samting from teaching bilong Jesus abaotem living?
15 Long samfala wei, nomata pipol wea just start for lane abaotem Kingdom bilong God kasem gud samting from teaching bilong Jesus abaotem living. Planti fit for sei teaching bilong Jesus hem strongim and helpem olketa changem laef bilong olketa. Iu savve pruvim diswan seleva sapos iu lukluk long samfala principle saed long living wea stap long record bilong laef and ministry bilong Jesus, especially long Gospel bilong Matthew, Mark, and Luke.
Wanfala Wei for Faendem Strong
16, 17. (a) Wea nao iu savve faendem samfala long olketa main teaching bilong Jesus? (b) Wanem nao man need for duim for kasem strong from wei for followim olketa teaching bilong Jesus?
16 Long spring season bilong 31 C.E., Jesus givim tok wea kam kasem distaem pipol evriwea long world savve long hem. Olketa kolem datwan Sermon long Maunten. Hem stap long Matthew chapter 5 go kasem 7 and long Luke chapter 6, and hem storyim planti long olketa teaching bilong hem. Iu savve faendem olketa nara teaching bilong Jesus insaed olketa Gospel. Klosap evri samting hem talem hem barava klia, bat for followim insaed laef bilong iumi nao hem wanfala challenge. Hem gud for readim and ting raonem olketa chapter hia. Letem paoa bilong olketa idea bilong hem affectim tingting and fasin bilong iu.
17 Iumi savve arrangem olketa teaching bilong Jesus long planti difren wei. Iumi savve markem wanfala main teaching for evriday insaed long month, witim goal for followim insaed laef bilong iu. Hao nao for duim? No kwiktaem readim olketa point nomoa. Tingim datfala rich ruler wea askem Jesus Christ: “Wanem nao mi mas duim mekem mi kasem laef olowe?” Taem Jesus talem moa olketa important samting for duim insaed law bilong God, datfala man sei hem go ahed for duim finis olketa samting hia. Nomata olsem, hem luksavve hem need for duim moa samting. Jesus askem hem for trae hard moa for followim olketa principle bilong God long olketa gudfala wei, for kamap wanfala disaepol wea duim samting. Bat luk olsem datfala man no laek for duim datwan. (Luke 18:18-23) Dastawe, eniwan wea herem teaching bilong Jesus distaem mas tingim hao wei for agree witim teaching bilong Jesus hem difren from wei for duim samting followim, wea diswan nao bae katem daon hevi.
18. Showim hao iu savve iusim box for helpem iu.
18 For helpem iumi start for lukluk gud and followim olketa teaching bilong Jesus, lukim point namba 1 long box. Hem abaotem Matthew 5:3-9. Tru tumas, eniwan long iumi savve sidaon kwaet and barava ting raonem olketa nambawan kaonsel wea stap long olketa verse hia. Bat taem iu luk long olketa olsem wanfala sekson, wanem nao iu lanem abaotem wei for tingting? Sapos iu really want for winim wei wea tumas hevi affectim iu, wanem nao bae help? Hao nao wei for moa busy witim olketa spiritual samting and for letem olketa samting hia fulimap mind bilong iu, savve helpem iu? Waswe, iu need for katem daon eni wari long laef bilong iu mekem iu savve tingting moa strong long olketa spiritual samting? Sapos iu duim datwan bae hem mekem iu moa hapi distaem.
19. Wanem nao iu savve duim for kasem moa savve and wei for minim?
19 Nara samting stap wea iu savve duim. Story abaotem olketa verse hia witim nara servant bilong God, maet marit partner bilong iu, wanfala klos relative, or wanfala fren. (Proverbs 18:24; 20:5) Tingim hao datfala rich ruler hem askem narafala man—Jesus—wanfala important samting. Ansa wea hem kasem savve mekem moa big chance bilong hem for hapi and kasem laef olowe. Brata or sista wea iu storyim olketa verse hia witim bae no semsem witim Jesus, bat story bilong iufala abaotem teaching bilong Jesus bae helpem iutufala evriwan. Trae for no letem longtaem go pas bifor iu duim diswan.
20, 21. Wanem program nao iu savve followim for lane abaotem teaching bilong Jesus, and hao nao iu savve lukluk long wei wea iu kamap moabeta?
20 Lukluk moa long datfala box, “Olketa Teaching for Helpem Iu.” Olketa arrangem olketa teaching hia long wei wea mekem iu savve ting raonem wanfala or moa teaching evriday. Iu savve firstaem readim toktok bilong Jesus insaed olketa verse wea olketa raetem. Then ting raonem toktok bilong hem. Ting raonem hao nao iu savve followim olketa insaed laef bilong iu. Sapos iu ting iu duim olsem finis, ting raonem moa for lukim wanem moa iu savve duim for followim datfala teaching from God. Trae for followim insaed datfala day. Sapos iu hard for minim or no savve lukim hao bae iu followim, trae for duim moa long next day. Bat no tingse iu need for followim datwan evribit bifor iu muv go long next teaching. Next day, iu savve traem narafala teaching. Long end bilong wanfala week, iu savve lukim hao nao iu win for followim foa or faevfala teaching bilong Jesus. Long mek-tu week addim go samfala moa evriday. Sapos iu miss for followim samfala teaching, no wikdaon. Evri Christian bae kasem diswan. (2 Chronicles 6:36; Psalm 130:3; Ecclesiastes 7:20; James 3:8) Go ahed for followim olketa teaching hia long mek-thri and foa week.
21 Bihaen tu-thri month, maet iu duim finis 31 point hia. Nomata olsem, hao nao bae feeling bilong iu from diswan? Waswe, bae iu no feel moa hapi, maet moa relax? Nomata sapos iu kamap gud lelebet nomoa, bae hevi bilong iu katdaon, or kamap moa isi for iu deal witim, and iu bae garem samting for helpem iu go ahed. Remember hao staka nara gudfala point long teaching bilong Jesus stap wea no long list. Hem bae gud for iu lukaotem olketa and trae for followim.—Philippians 3:16.
22. Wanem nao savve kamaot from wei for followim olketa teaching bilong Jesus, bat wanem saed moa hem fitim iumi for study abaotem?
22 Iu savve lukim hao yoke bilong Jesus, nomata hem garem responsibility, hem really kaen. Lod bilong teaching bilong hem and for olsem disaepol bilong hem, hem no hevi. From olketa samting wea hem lukim insaed laef bilong hem for 60 year, aposol John, wea klos fren bilong Jesus, agree taem hem sei: “Diswan nao mining bilong love bilong God, for iumi obeyim evri komandment bilong hem; and olketa komandment bilong hem no hevi.” (1 John 5:3) Iu savve feel sure olsem tu. Taem iu go ahed for followim olketa teaching bilong Jesus, bae iu lukim hao olketa samting wea mekem pipol feelim hevi distaem bae no mekem iu feelim hevi olsem. Iu bae lukim wei wea iu faendem bigfala help. (Psalm 34:8) Nomata olsem, narasaed long kaenfala yoke bilong Jesus hem stap for iu ting raonem. Jesus story tu hao hem garem ‘kwaet fasin and hambol long heart.’ Hao nao diswan join witim wei wea iumi lane from Jesus and followim hem? lumi bae storyim diswan long next article.—Matthew 11:29.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Why nao iumi shud luk go long Jesus taem iumi lukaotem help from hevi wea tumas nao?
• Yoke hem piksarem wanem samting, and why?
• Why nao Jesus invaetem pipol for karem yoke bilong hem?
• Hao nao iu savve kasem strong long spiritual wei?
[Blurb long page 14]
Yeartext bilong Olketa Jehovah’s Witness for year 2002: “Kam long mi . . . and mi bae strongim iufala.”—Matthew 11:28.
[Box/Piksa long page 12, 13]
Olketa Teaching for Helpem Iu
Wanem gud samting nao iu savve faendem insaed Matthew chapter 5 go kasem 7? Olketa chapter hia garem olketa teaching bilong Nambawan Teacher, Jesus, wea hem teachim long wanfala saed hill long Galilee. Plis iusim Bible bilong iu for readim olketa verse long daon, and askem iuseleva olketa kwestin wea join witim.
1. 5:3-9 Wanem nao diswan teachim mi abaotem wei wea mi ting long samting? Wanem nao bae mi savve duim for kasem moa hapi? Hao nao mi savve tingting moa strong long olketa spiritual need bilong mi?
2. 5:25, 26 Winim wei for followim feeling for raoa wea planti garem, wanem nao hem moabeta for duim?—Luke 12:58, 59.
3. 5:27-30 Wanem nao toktok bilong Jesus strongim saed long wei for garem dirty tingting abaotem sex? Sapos mi stap klia from diswan, hao nao datwan bae helpem mi for kasem hapi and peace long mind?
4. 5:38-42 Why nao mi shud trae hard for stap klia long tingting bilong disfala world abaotem raf fasin?
5. 5:43-48 Hao nao bae mi kasem gud samting from wei for savve gud long olketa wea mi tingim olsem enemy? Hao nao diswan bae helpem mi daonem or finisim hevi?
6. 6:14, 15 Sapos samtaem mi no laek forgive, waswe, maet jealous fasin or wei for keepim kros nao mekem mi feel olsem? Hao nao mi savve changem datwan?
7. 6:16-18 Waswe, mi man wea act nomoa long wei for pipol tinghae long mi winim wei for ting strong long really fasin bilong mi? Wanem nao mi shud ting strong long hem?
8. 6:19-32 Hao nao wei for wari tumas abaotem selen and olketa material samting savve affectim mi? Wei for tingting abaotem wanem samting bae helpem mi for balance long diswan?
9. 7:1-5 Hao nao feeling bilong mi taem mi stap midolwan olketa wea judgem pipol, wea evritaem faendem rong long narawan? Why nao hem important for mi stap klia long wei olsem?
10. 7:7-11 Sapos wei for no givap hem help taem mi askem samting long God, waswe long olketa nara samting long laef?—Luke 11:5-13.
11. 7:12 Nomata mi savve long datfala Golden Rul, haomas taem nao mi followim disfala kaonsel taem mi deal witim nara pipol?
12. 7:24-27 From mi garem responsibility for directim laef bilong mi, hao nao mi savve moa redy taem olketa trabol and problem kamap staka tumas? Why nao mi shud tingim diswan distaem?—Luke 6:46-49.
Olketa nara teaching wea mi savve ting raonem:
13. 8:2, 3 Hao nao mi savve followim Jesus for showimaot feeling for olketa wea garem hard living?
14. 9:9-38 Hao big nao wei for showaot mercy long laef bilong mi, and hao nao mi savve showimaot long wei wea moa big?
15. 12:19 From disfala profesi abaotem Jesus, waswe, mi trae for stap klia from wei for raoa?
16. 12:20, 21 Wanem gud samting nao mi savve duim taem mi no spoelem narawan witim toktok or samting mi duim?
17. 12:34-37 Wanem nao mi tok abaotem staka taem? Mi savve hao taem mi skwisim orange, wata bilong orange nao kamaot, so why nao mi mas lukluk gud long wanem hem insaed long mi, long heart bilong mi?—Mark 7:20-23.
18. 15:4-6 From olketa samting Jesus talem, wanem nao mi lanem abaotem loving wei for kea for olketa olo?
19. 19:13-15 Wanem nao mi mas markem taem for duim?
20. 20:25-28 Why nao hem nogud for iusim paoa long rongfala wei? Hao nao mi savve followim Jesus long disfala samting?
Samfala nara point wea Mark recordim:
21. 4:24, 25 Hao important nao wei wea mi deal witim pipol?
22. 9:50 Sapos wanem mi duim and talem hem showaot fasin for luksavve, wanem gud samting nao bae kamaot?
Last samting, tingim tu-thri teaching wea Luke raetem:
23. 8:11, 14 Sapos mi letem wari, riches, and hapitaem bossim laef bilong mi, wanem nao savve happen?
24. 9:1-6 Nomata Jesus garem paoa for healim sik pipol, wanem nao moa important long hem winim diswan?
25. 9:52-56 Waswe, hem isi for mi feel nogud long pipol? Waswe, mi stap klia from feeling for pei bak?
26. 9:62 Hao nao mi shud ting long responsibility bilong mi for story abaotem Kingdom bilong God?
27. 10:29-37 Hao nao mi savve showaot mi wanfala neiba, no wanfala stranger?
28. 11:33-36 Olketa wanem change nao mi savve duim mekem laef bilong mi kamap moa simpol?
29. 12:15 Wanem part nao material samting savve duim or no duim long laef?
30. 14:28-30 Sapos mi tek-taem for ting raonem samting bifor mi disaed, wanem nao mi savve stap klia from hem, and wanem gud samting nao bae kamaot from diswan?
31. 16:10-12 Olketa wanem gud samting nao mi savve kasem from wei for keepim faithful fasin?
[Olketa Piksa long page 10]
Waka for sevem laef anda long yoke bilong Jesus hem strongim man