Why Nao God Hapi Long Noah? Why Nao Iumi Mas Tingim Datwan?
STAKA long iumi no savve forgetim taem wea iumi herem wanfala important nius. Iumi savve tingim yet ples wea iumi stap, samting wea iumi duim long datfala taem, and tu, wanem nao iumi duim bihaen iumi herem datfala nius. Noah tu hard for forgetim datfala day wea hem herem nius from Jehovah God, Ruler bilong universe. And no eni nius hem winim datwan! Jehovah talem bae hem finisim “evri man.” Hem talem Noah for wakem wanfala mamaeti ark mekem hem, famili bilong hem, and staka difren kaen animal tu savve stap laef.—Genesis 6:9-21.
Wanem nao Noah hem duim? Waswe, hem hapi taem hem herem datfala nius or nomoa? Wanem nao hem talem long waef and famili bilong hem taem hem storyim datfala nius long olketa? Bible no talem. Samting wea Bible talem nao olsem: “Noah barava duim evri samting wea God talem hem for duim.”—Genesis 6:22.
Disfala samting wea Bible talem hem showimaot why nao God hapi long Noah. Noah hem hapi for duim samting wea God askem hem for duim. (Genesis 6:8) Wanem moa mekem God hapi long Noah? Iumi mas savve long diswan bikos sapos iumi no laek dae taem God finisim nogud pipol moa, iumi mas olsem Noah. So firstaem bae iumi storyim wei bilong pipol long taem bilong Noah bifor Flood hem kam.
Olketa Demon Kam Long Earth
Noah hem born long samting olsem wan thousand year bihaen God wakem firstfala man long disfala earth. Pipol long datfala taem no kaen man wea stap insaed olketa cave wea olketa garem staka hair long body, no savve toktok gud, and karem wanfala stik taem olketa wakabaot raraon. Pipol long datfala taem garem olketa tul wea olketa wakem from iron and copper, and maet Noah hem iusim olketa tul hia for wakem datfala ark. Olketa savve pleim music, olketa marit, garem pikinini, wakem garden, and keepim olketa animal. Olketa savve salem and peim samting tu. Olketa samting hia wea pipol duim long datfala taem hem olsem nomoa samting wea pipol duim distaem.—Genesis 4:20-22; Luke 17:26-28.
Bat samfala samting long datfala taem hem barava difren from distaem. Wanfala nao pipol laef for barava longtaem. Man savve laef winim 800 year. Noah hem laef kasem 950 year, Adam hem laef kasem 930 year, and grani bilong Noah, Methuselah hem laef kasem 969 year.a—Genesis 5:5, 27; 9:29.
Genesis 6:1, 2, hem storyim nara samting long datfala taem wea difren from distaem. Hem sei: “Gogo staka man nao stap long earth and olketa garem olketa gele. Taem olketa son bilong trufala God lukim olketa gele hia olketa naesbola, olketa kam tekem olketa gele wea olketa laekem and maritim olketa.” Olketa “son bilong trufala God” hem olketa angel long heven wea kam daon long earth and mekem body bilong olketa olsem man. God no sendem olketa kam long earth, and no eni gud samting nomoa olketa kam for hem. Bat from olketa laek duim sex witim olketa naesbola woman long earth, olketa “lusim ples bilong olketa” long heven. Long datfala taem nao olketa kamap olketa demon.—Jude 6.
Olketa demon hia olketa bighed, laek durong, strong tumas, and garem savve winim olketa man. Olketa barava spoelem olketa man. Luk olsem olketa bossim tu olketa man. Olketa no duim samting haed olsem wanfala criminal wea no laekem pipol for savve hu nao hem, bat olketa showimaot klia nomoa bighed wei bilong olketa.
Olketa son bilong God hia duim sex witim olketa woman long earth and gogo olketa woman hia bonem olketa pikinini wea kamap pipol wea strong fogud. Nem bilong olketa pikinini hia long Hebrew languis nao hem “Nephilim.” Bible hem sei: ‘Olketa Nephilim stap long earth long datfala taem. Olketa hia pikinini bilong olketa woman wea sleep witim olketa son bilong trufala God. Olketa nao olketa maeti man long bifor, olketa man wea garem bignem.’ (Genesis 6:4) Pipol barava fraetem olketa Nephilim hia. Datfala word “Nephilim” hem minim “Fellers,” wea datwan minim olketa savve mekem pipol foldaon. Olketa hia pipol for killkill and luk olsem raf samting wea olketa duim nao staka kastom story long bifor storyim.
Why Gud Pipol Feel Sorre
Wei bilong pipol long datfala taem hem nogud tumas. Bible hem sei olsem: “Wei bilong pipol long earth hem barava nogud tumas and tingting bilong olketa hem nogud olowe. . . . Staka raf pipol stap long earth. . . . Nogud wei bilong olketa man barava spoelem living bilong pipol.”—Genesis 6:5, 11, 12.
Noah hem stap witim kaen pipol olsem. Bat Noah hem no olsem olketa from hem “wanfala gud man” and hem “followim trufala God.” (Genesis 6:9) Hem no isi samting for gudfala man stap midolwan long pipol wea duim nogud samting. Masbi Noah hem feel nogud tumas taem hem herem nogud samting wea pipol talem and lukim nogud wei bilong olketa! Noah hem garem sem tingting tu olsem nara gud man wea stap bihaen long Flood, wea nem bilong hem Lot. Lot hem stap long Sodom witim pipol wea garem barava nogud wei and hem ‘feel nogud from pipol hia olobaot tumas.’ And “nogud samting wea hem lukim and herem pipol hia duim taem hem stap witim olketa evriday hem mekem hem feel nogud tumas.” (2 Peter 2:7, 8) Masbi Noah tu hem garem sem tingting.
Waswe, iu feel nogud tumas taem iu herem olketa nogud samting happen or from pipol duim olketa nogud samting? Sapos olsem, iu minim tingting bilong Noah. Masbi hem no isi for Noah faithful from hem stap midolwan long nogud pipol for 600 year bifor Flood hem kam. Masbi hem laek tumas for olketa nogud pipol finis!—Genesis 7:6.
Noah No Fraet for Difren
Noah “duim stret samting taem hem stap midolwan pipol long datfala taem.” (Genesis 6:9) Long tingting bilong God, Noah hem gudfala man midolwan long pipol long datfala taem. Bat long tingting bilong pipol long datfala taem, wei bilong Noah hem difren tumas. Noah hem no garem sem tingting olsem olketa, and hem nating join insaed tu long nogud hapitaem and enikaen samting wea olketa duim long datfala taem. Masbi olketa laflaf and tok spoelem hem taem hem wakem ark! Olketa nating bilivim tu samting wea hem talem bae happen.
Nara samting tu, Noah hem barava biliv long God and laek storyim datwan long pipol. Bible sei hem “man wea preach abaotem stretfala samting.” (2 Peter 2:5) Noah savve pipol bae againstim hem. Grani bilong dadi bilong hem, Enoch, hem tu wanfala gud man wea talem pipol hao God bae finisim nogud pipol. From Enoch hem talem diswan pipol againstim hem. Nomata olsem, God no letem olketa for killim hem dae. (Genesis 5:18, 21-24; Hebrews 11:5; 12:1; Jude 14, 15) From Satan, olketa demon, Nephilim, and pipol long datfala taem againstim Noah, hem mas barava bilivim Jehovah bae protectim hem and hem mas no fraet tu.
Pipol wea no worshipim God savve againstim pipol bilong hem. Pipol heitim Jesus Christ tu witim olketa wea followim hem. (Matthew 10:22; John 15:18) Noah no fraet for worshipim God nomata staka no duim datwan. Hem laekem God nao for hapi long hem, no pipol wea againstim God. And God hapi tumas long Noah.
Noah Hem Lisin
Iumi storyim finis hao Noah hem no fraet for preach long pipol. Wanem nao olketa duim taem olketa herem samting wea hem talem? Bible hem sei bifor Flood hem kam, pipol “gohed kaikai and drink, olketa man and woman marit, go kasem taem wea Noah hem go insaed long ark; and olketa nating lisin gogo flood hem kam and tekem olketa go.” Olketa no laek herem datfala warning.—Matthew 24:38, 39.
Jesus talem pipol bae olsem tu long taem bilong iumi. Winim wan handred year finis Olketa Jehovah’s Witness talemaot Jehovah bae duim bigfala samting mekem gudfala pipol nomoa stap long disfala earth. Staka million pipol followim samting wea olketa lanem, bat staka billion pipol long earth no lisin. “Olketa no laek savve” datfala Flood hem samting wea happen bifor and why hem gud for olketa mas tingim datwan.—2 Peter 3:5, 13.
Bat Noah hem lisin long God. Hem bilivim wanem Jehovah God talem long hem and from hem obeyim God hem stap laef. Aposol Paul talem olsem: “Noah biliv long God dastawe hem obeyim hem taem God warnim hem abaotem olketa samting wea no eniwan lukim yet. Hem fraet long God and hem wakem wanfala ark for sevem famili bilong hem.”—Hebrews 11:7.
Iumi Laek Followim Hem
Noah hem wakem wanfala mamaeti ark. Long bilong hem winim wanfala soccer field and tol bilong hem olsem wanfala building wea thri story. Long bilong hem winim 30 meter, wea diswan hem winim eni boat wea olketa man wakem long timba. Nomata datfala ark hem no wanfala ship, hem mas float antap wata. Dastawe man needim bigfala savve for wakem datwan. And Noah mas kavarem insaed and aotsaed bilong datfala ark witim tar. Maet Noah wakem datfala ark for winim 50 year.—Genesis 6:14-16.
Noah mas hipimap tu inaf kaikai for famili bilong hem and olketa animal fitim wanfala year. Bifor Flood hem kam, Noah mas go faendem olketa animal and tekem olketa kam long ark. “Noah duim evri samting wea Jehovah talem hem for duim.” Masbi hem hapi tumas taem evri samting redi and Jehovah hem satem door bilong datfala ark!—Genesis 6:19-21; 7:5, 16.
Then nomoa Flood hem kam nao. Hem rain for 40 day and 40 naet. Evriwan mas stap insaed long datfala ark for wanfala year go kasem taem wata hem drae. (Genesis 7:11, 12; 8:13-16) Evri nogud pipol dae nao. Noah and famili bilong hem nomoa laef and stap long earth wea no eni rabis man stap.
Bible talem datfala Flood wea happen long taem bilong Noah hem piksarem ‘samting wea bae kam.’ Hao nao olsem? Hem sei: “Skae and earth wea stap distaem redi for finis long fire and weitim day bilong judgment and taem wea olketa man wea no followim God bae finis.” Bat olsem long taem bilong Noah, bae samfala laef tu. Iumi barava bilivim “Jehovah savve hao for sevem pipol wea lovem hem from hard taem.”—2 Peter 2:5, 6, 9; 3:7.
Noah hem man wea lovem God, and hem duim stret samting nomata hem stap midolwan long nogud pipol. Hem obeyim God long evri samting. Hem no fraet for duim stret samting nomata hem savve pipol wea no worshipim God bae heitim hem and tok spoelem hem. Sapos iumi followim Noah long olketa samting hia, bae God hapi long iumi tu and bae iumi go insaed long niu world wea klosap for kam.—Psalm 37:9, 10.
[Footnote]
a Lukim disfala story “Did They Really Live That Long?” insaed Awake! bilong July 2007, page 30.
[Blurb long page 5]
Luk olsem olketa raf samting wea Nephilim duim nao staka kastom story long bifor storyim
[Piksa long page 7]
Sapos iumi biliv olsem Noah, God bae hapi long iumi
[Piksa Credit long page 5]
Alinari/Art Resource, NY