Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • bsi07 pp. 8-10
  • Bible Buk Namba 27—Daniel

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Bible Buk Namba 27—Daniel
  • “Evri Scripture” Tru and Givim Help, Volume 15
  • Subheding
  • WEI WEA HEM HELPEM IUMI
“Evri Scripture” Tru and Givim Help, Volume 15
bsi07 pp. 8-10

Bible Buk Namba 27​—Daniel

Man wea Raetem: Daniel

Ples Hem Raetem: Babylon

Taem Hem Finis Raetem: c. 536 B.C.E.

Taem Hem Storyim: 618–c. 536 B.C.E.

LONG disfala taem wea olketa nation bilong earth stap klosap long disaster, buk bilong Daniel hem mekhae long olketa barava important profesi toktok. Olketa Bible buk bilong Samuel, Kings, and Chronicles garem faondeson long olketa record from man wea lukim history bilong Kingdom bilong God long earth (datfala rul bilong laen bilong David), bat Daniel point go long olketa nation bilong world and storyim olketa vision abaotem wei wea olketa ruler stragol for paoa from taem bilong Daniel go kasem “taem bilong end.” Hem history bilong world wea man raetem bifor hem happen. Hem lead go long wanfala barava interesting end taem hem showimaot wanem nao bae happen “long lastfala part bilong olketa day.” Olsem Nebuchadnezzar, olketa nation mas lanem long hardfala wei hao “Most Hae nao hem Ruler long kingdom bilong olketa man” and hao long end hem bae givim long wan wea “olsem son bilong man,” datfala Messiah and Leader, Christ Jesus. (Dan. 12:4; 10:14; 4:25; 7:13, 14; 9:25; John 3:13-16) Sapos iumi tingting strong long wei wea olketa profesi long buk bilong Daniel fulfill, iumi bae barava minim gud paoa bilong Jehovah for givim profesi and olketa promis bilong hem for protectim and blessim pipol bilong hem.—2 Pet. 1:19.

2 Disfala buk hem garem nem followim man wea raetem. “Daniel” (Hebrew, Da·ni·ye’lʹ) hem mining “Judge Bilong Mi Hem God.” Ezekiel, wea laef long semtaem, strongim hao Daniel hem wanfala really person, taem hem kolem nem bilong hem witim nem bilong Noah and Job. (Ezek. 14:14, 20; 28:3) Daniel putim date wea hem startim buk bilong hem olsem “mek-thri year long rul bilong Jehoiakim king bilong Judah.” Diswan hem long 618 B.C.E., mek-thri year wea Jehoiakim rul olsem king anda long Nebuchadnezzar.a Olketa profesi vision bilong Daniel go ahed kasem mek-thri year bilong Cyrus, long 536 B.C.E. (Dan. 1:1; 2:1; 10:1, 4) Barava staka samting nao happen insaed olketa year wea Daniel hem laef! Long firstfala part long laef bilong hem, hem stap anda long kingdom bilong God long Judah. Bihaen, olsem wanfala young prince, witim olketa fren bilong hem wea kam from laen bilong olketa bigman long Judah, olketa tekem hem long Babylon for stap long taem bilong kamap and foldaon bilong datfala mek-thri world paoa long history bilong Bible. Daniel go ahed for stap laef for serve olsem wanfala wakman for gavman insaed long mek-foa world paoa, Medo-Persia. Luk olsem Daniel laef for klosap wan handred year.

3 Buk bilong Daniel hem bin stap olowe insaed long list bilong olketa Jew bilong olketa Scripture wea kam from God. Olketa faendem olketa smol haf bilong Daniel midolwan long olketa nara Bible buk wea insaed long olketa Dead Sea Scroll, samfala olo fogud and stap kam from first haf bilong first century B.C.E. Nomata olsem, wanfala barava important pruv for pruvim hao disfala buk hem tru hem insaed long wei wea olketa Christian Greek Scripture story abaotem. Jesus hem barava kolem nem bilong Daniel insaed long profesi bilong hem abaotem “taem bilong end bilong disfala system,” then hem go ahed for talem samfala toktok wea kam from disfala buk.—Matt 24:3; lukim tu Dan. 9:27; 11:31; and 12:11—Matt. 24:15 and Mark 13:14; Dan. 12:1—Matt. 24:21; Dan. 7:13, 14—Matt. 24:30.

4 Nomata samfala wea againstim Bible trae for kwestinim sapos buk bilong Daniel hem followim history, samting wea olketa faendem insaed olketa year wea go pas from wei for studyim olketa oldfala samting hem barava stopem toktok bilong olketa. Olsem example, olketa man hia wea laek tok againstim Bible tok daonem wei wea Daniel talem hao Belshazzar nao king long Babylon long taem wea pipol sei Nabonidus nao hem ruler. (Dan. 5:1) Wei for studyim olketa oldfala samting hem pruvim hao Belshazzar hem wanfala really person and hao hem rul witim dadi bilong hem Nabonidus long olketa last year bilong Rul Bilong Babylon. Example nao wanfala oldfala cuneiform raeting wea olketa kolem “Olketa Story Verse bilong Nabonidus” hem talemaot klia hao Belshazzar hem go ahed for rul olsem king long Babylon and hem minim tu wei wea hem kamap ruler witim dadi bilong hem Nabonidus.b Samfala nara pruv from olketa cuneiform raeting hem saportim tingting hao Belshazzar hem duim olketa waka bilong king. Wanfala ston raeting, wea date bilong hem, mek-12 year bilong Nabonidus, garem wanfala promis wea olketa talem long nem bilong king Nabonidus, and Belshazzar, son bilong king, diswan hem showimaot hao Belshazzar hem garem position witim dadi bilong hem.c Diswan hem mekem iumi interest tu from hem minim why Belshazzar hem offer for mekem Daniel kamap “olsem mek-thri wan long kingdom” sapos hem savve minim datfala raeting long wall. Nabonidus nao hem first wan, Belshazzar nao hem mek-tu, and Daniel nao olketa talemaot olsem mek-thri ruler. (5:16, 29) Wanfala man for duim research hem sei: “Wei wea olketa cuneiform raeting story abaotem Belshazzar hem help for showimaot klia wanem nao part bilong hem insaed long history. Planti raeting stap wea showimaot hao Belshazzar hem klosap semsem witim Nabonidus long saed bilong position and wei wea pipol tinghae long hem. Wei wea tufala evriwan rul tugeta insaed long lastfala Niu Rul Bilong Babylon rul hem wanfala trufala pruv. Nabonidus nao garem barava haefala paoa and hem rul from haos bilong hem long Tema long Arabia, long semtaem Belshazzar hem join for rul witim dadi bilong hem long homland bilong hem and Babylon nao hem main ples wea hem garem paoa. Hem barava showimaot klia hao Belshazzar hem no wanfala wik man wea stand for king; bat olketa markem hem ‘for rul.’”d

5 Samfala trae for tokspoelem story bilong Daniel abaotem datfala bigfala fire (chap. 3), olketa sei diswan hem wanfala kastom story nomoa. Insaed long wanfala part bilong wanfala leta bilong Old-Babylon hem story olsem: “Rîm-Sin lord bilong iu hem sei olsem: From hem torowem wanfala slave-boy insaed long oven, bae iu torowem slave insaed long fire.” Hem interesting for lukim hao, taem G. R. Driver minim diswan, hem sei disfala wei for givim panis “hem kamap insaed long story bilong Thrifala Holy Man (Dan. III 6, 15, 19-27).”e

6 Olketa Jew putim buk bilong Daniel, no witim Olketa Profet, bat witim Olketa Raeting. Long narasaed, English Bible followim list bilong Greek Septuagint and Latin Vulgate taem olketa putim Daniel midolwan long olketa main profet and olketa smol profet. For tok stret buk hia garem tufala part. First part bilong diswan, chapter 1 go kasem 6, hem story followim taem bilong olketa samting wea Daniel and olketa fren bilong hem duim taem olketa waka for gavman from 617 B.C.E. go kasem 538 B.C.E. (Dan. 1:1, 21) Mek-tu part, hem from chapter 7 go kasem 12, Daniel hem raet abaotem hemseleva hao hem nao diswan wea raetem and storyim olketa vision and olketa interview witim olketa angel wea Daniel kasem from klosap 553 B.C.E.f go kasem klosap 536 B.C.E. (7:2, 28; 8:2; 9:2; 12:5, 7, 8) Tufala part hia join tugeta for mekem buk bilong Daniel kamap olsem wanfala buk.

WEI WEA HEM HELPEM IUMI

19 Evriwan wea disaed strong for keepim faithful fasin insaed long disfala world wea difren bae kasem gud samting sapos olketa ting raonem olketa nambawan example bilong Daniel and thrifala fren bilong hem. Nomata taem danger hem big tumas, olketa go ahed for live followim olketa principle bilong God. Taem laef bilong olketa stap long danger, Daniel duim samting “witim kaonsel and gudfala tingting” and witim respect for haefala paoa bilong king. (2:14-16) Taem olketa laek forcem olketa, thrifala Hebrew willing for bone long fire winim wei for worshipim idol, and Daniel hem willing for go insaed hol bilong olketa lion winim wei for lusim privilege for prea long Jehovah. Long evritaem olketa samting hia happen Jehovah hem protectim olketa. (3:4-6, 16-18, 27; 6:10, 11, 23) Daniel seleva hem provaedem nambawan example long wei for depend long Jehovah thru long prea.—2:19-23; 9:3-23; 10:12.

20 Taem iumi lukluk gud long olketa vision bilong Daniel, hem mekem iumi barava hapi and savve strongim faith bilong iumi. Firstaem, tingim fofala vision abaotem olketa world paoa: (1) Disfala vision bilong image wea luk nogud tumas, wea gold hed bilong hem piksarem laen bilong olketa king bilong Babylon wea start witim Nebuchadnezzar, then bihaen thrifala nara kingdom kamap, olsem olketa nara part bilong disfala image hem piksarem. Olketa nao kingdom wea disfala “ston” bae smasem, then bae hem kamap “wanfala kingdom wea bae nating savve finis,” Kingdom bilong God. (2:31-45) (2) Bihaen diswan Daniel garem olketa vision bilong hemseleva, first wan nao hem datwan abaotem fofala wild animal, wea piksarem “fofala king.” Olketa hia olsem wanfala lion, wanfala bear, wanfala leopard witim fofala hed, and wanfala wild animal wea garem iron teeth wea big, tenfala horn, and bihaen wanfala smolfala horn. (7:1-8, 17-28) (3) Next wan, hem nao vision bilong man sheep (Medo-Persia), disfala man goat (Greece), and disfala smol horn. (8:1-27) (4) Last samting, iumi garem disfala vision bilong king bilong south and king bilong north. Daniel 11:5-19 barava storyim klia fasin for enemy midolwan olketa bilong Egypt and olketa bilong Seleucia wea kamaot from Greek rul bilong Alexander bihaen hem dae long 323 B.C.E. From chapter 11 verse 20 profesi go ahed for followim gogo bilong olketa wea bihaen kamap olketa nation bilong south and north. Wei wea Jesus hem story abaotem “datfala barava rabis samting wea spoelem evribit” (11:31), long profesi bilong hem abaotem saen bilong taem wea hem bae stap moa, hem showim hao disfala wei wea tufala king hia stragol for paoa hem go ahed kasem “taem bilong end bilong disfala system.” (Matt. 24:3) Iumi savve kasem comfort from promis bilong profesi hao “taem bilong trabol bae barava kamap wea nating happen bifor start from taem wea wanfala nation kamap go kasem datfala taem,” wea Michael seleva bae standap for aotem olketa nation wea no followim God and givim peace long olketa man wea obey!—Dan. 11:20–12:1.

21 Then, iumi lukim profesi bilong Daniel abaotem “seventi week.” Bihaen 69 week “Messiah disfala Leader” hem shud kamap. Iumi sapraes fogud, from 483 year (69 taems 7 year) bihaen “taem wea toktok go aot” for buildim bak Jerusalem, olsem Artaxerxes hem garem paoa for talemaot insaed mek-20 year bilong hem and wea Nehemiah hem go duim long Jerusalem, Jesus bilong Nazareth hem baptaes insaed long Jordan River and holy spirit anointim hem, long datfala taem hem kamap Christ, or Messiah (hem nao, Anointed Wan).g Datwan hem long year 29 C.E. Bihaen datfala taem, olsem Daniel hem talemaot, “wanfala wei for finis evribit” hem kamap long taem wea olketa spoelem evribit Jerusalem long 70 C.E.—Dan. 9:24-27; Luke 3:21-23; 21:20.

22 Long dream bilong Nebuchadnezzar abaotem disfala tree wea olketa katem, wea Daniel raetem long chapter 4, hem storyim hao datfala king wea hem tok praod abaotem olketa samting wea hem duim and wea trustim strong bilong hemseleva, Jehovah God mekem hem kamap hambol. Hem mas live olsem wanfala animal long field go kasem taem hem luksavve hao “Most Hae nao hem Ruler long kingdom bilong olketa man, and long man wea hem wantem, hem givim datwan.” (Dan. 4:32) Waswe, bae iumi olsem Nebuchadnezzar and go ahed for tok praod abaotem olketa samting iumi duim and putim trust bilong iumi long strong bilong olketa man, mekem God mas givim panis long iumi, or bae iumi luksavve long wisefala wei hao Hem nao Ruler long kingdom bilong olketa man and putim trust bilong iumi long datfala Kingdom?

23 Full buk bilong Daniel mekhae long disfala Kingdom hope long wei wea hem savve strongim faith bilong iumi! Hem showimaot Jehovah God olsem barava haefala man for rul wea savve startim wanfala Kingdom wea bae nating savve finis and wea bae smasem evri nara kingdom. (2:19-23, 44; 4:25) Nomata olketa heathen king Nebuchadnezzar and Darius tu mas luksavve long haefala position bilong Jehovah. (3:28, 29; 4:2, 3, 37; 6:25-27) Hem mekhae long Jehovah and givim glory long hem olsem Man From Taem Bifor Kam wea judgem disfala kwestin abaotem Kingdom and hem givim long “samwan wea olsem son bilong man” disfala “paoa for rul and honor and kingdom, mekem evri pipol, nation and languis mas servem hem” olowe. “Olketa holy wan bilong Most Hae Wan” nao bae share witim Christ Jesus “Son bilong man,” insaed long Kingdom. (Dan. 7:13, 14, 18, 22; Matt. 24:30; Rev. 14:14) Hem nao Michael disfala nambawan prince, wea showimaot paoa bilong Kingdom bilong hem for smasem and finisim olketa kingdom bilong disfala old world. (Dan. 12:1; 2:44; Matt. 24:3, 21; Rev. 12:7-10) Wei for minim olketa profesi and vision hia shud encouragem olketa wea lovem raeteous fasin for muvim olketa seleva for lukluk insaed olketa page long word bilong God for faendem olketa barava “nambawan samting” abaotem olketa purpose bilong Kingdom bilong God wea showaot long iumi insaed long disfala buk bilong Daniel wea kam from God and savve barava helpem iumi.—Dan. 12:2, 3, 6.

[Olketa Footnote]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 1269.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 283.

c Archaeology and the Bible, 1949, George A. Barton, page 483.

d The Yale Oriental Series · Researches, Vol. XV, 1929.

e Archiv für Orientforschung, Vol. 18, 1957-58, page 129.

f Luk olsem Belshazzar hem start for rul witim dadi bilong hem from mek-thri year bilong Nabonidus. From olketa ting Nabonidus hem start for rul long 556 B.C.E., luk olsem mek-thri year bilong hem for rul and “firstfala year bilong Belshazzar” hem long 553 B.C.E.—Daniel 7:1; lukim Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 283; Vol. 2, page 457.

g Nehemiah 2:1-8; Insight on the Scriptures, Vol. 2, page 899-901.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem