“No Peim Bak Nogud Samting Witim Nogud Samting Long Eniwan”
“No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan. Evri man shud lukim hao iumi duim gud samting.”—ROMANS 12:17.
1. Wanem nao staka pipol duim?
TAEM wanfala pikinini pushim nara pikinini, plande taem, nara pikinini hia bae pushim hem go bak tu. Bat sorre nao, kaen wei for changem bak samting hem no fasin bilong pikinini nomoa. Plande bigman garem fasin olsem tu. Taem samwan mekem olketa feel nogud, olketa laek for pei bak. Hem tru, maet olketa no attakim man olsem wei wea pikinini pushim narawan, bat plande pipol savve pei bak long olketa nara wei. Maet olketa gossip abaotem man wea mekem olketa feel nogud, or tingim eni wei for stopem hem for kasem position wea moa hae, maet long bisnis or long eni nara samting. Nomata long eni difren wei wea olketa duim datwan, goal bilong olketa hem semsem nomoa—for pei bak.
2. (a) Why nao olketa tru Christian againstim feeling for laek pei bak? (b) Olketa wanem kwestin and wanem chapter insaed Bible bae iumi storyim?
2 Nomata feeling for laek pei bak savve strong tumas, olketa tru Christian no letem datwan winim olketa. Olketa traem best for followim disfala encouragement bilong aposol Paul: “No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan.” (Romans 12:17) Wanem nao bae helpem iumi for live followim datfala hae standard? Hu nao olketa wea iumi mas barava no pei bak long olketa? Wanem nao olketa gud samting iumi bae kasem sapos iumi no pei bak? For ansarem olketa kwestin hia, iumi bae lukluk gud long full story bilong Paul long Romans chapter 12 wea showimaot hao wei for no pei bak hem stret samting for duim, and hem showimaot love and hambol fasin. Iumi bae storyim each wan long thrifala samting hia.
“Dastawe . . . Mi Encouragem Iufala”
3, 4. (a) Start long Romans chapter 12, wanem samting nao Paul storyim, and why nao wei wea hem iusim datfala word “dastawe” hem important? (b) Long wanem wei nao kaenfala fasin bilong God shud affectim olketa Christian long Rome long datfala taem?
3 Start long chapter 12, Paul hem storyim nara fofala subject wea join witim wei for no pei bak and wea affectim laef bilong olketa Christian. Hem storyim wei wea iumi savve stap gud witim Jehovah, olketa narawan wea biliv, olketa wea no biliv, and olketa long gavman. Paul showimaot hao wanfala main reason hem stap for why iumi shud againstim olketa feeling wea rong, wea wanfala nao hem feeling for laek pei bak. Hem sei: “Dastawe, bikos long kaenfala fasin bilong God, mi encouragem iufala olketa brata.” (Romans 12:1) Paul hem sei, “dastawe,” wea minim “taem iumi tingim datwan.” So hem olsem hem sei, ‘From samting wea mi just explainim long iufala, mi encouragem iufala for duim next samting wea mi bae talem.’ Wanem nao Paul explainim long olketa Christian long Rome?
4 Insaed first 11-fala chapter long leta bilong hem, Paul storyim nambawan chance wea stap for olketa Jew and Gentile kamap olketa ruler witim Christ insaed Kingdom bilong God, wea datwan hem wanfala hope wea datfala nation bilong Israel no acceptim. (Romans 11:13-36) Samting wea mekem chance kamap for olketa kasem datfala privilege hem “kaenfala fasin bilong God.” Long wanem wei nao kaenfala fasin bilong God wea man no fit for kasem and wea big tumas shud affectim olketa Christian? Heart bilong olketa shud barava tinghae and thankiu long datwan, wea diswan bae muvim olketa for duim next samting wea Paul talem: “Givim body bilong iufala olsem sakrifaes wea laef, holy, and wea God acceptim, wanfala holy service wea iufala duim from gudfala tingting bilong iufala.” (Romans 12:1) Bat hao nao olketa Christian hia savve givim olketa seleva long God olsem wanfala “sakrifaes”?
5. (a) Long wanem wei nao man savve givim hemseleva olsem wanfala “sakrifaes” long God? (b) Wanem samting nao shud affectim fasin bilong olketa Christian?
5 Paul gohed for sei olsem: “Finis for followim disfala world and kamap difren evribit from iufala changem tingting bilong iufala, mekem iufala savve pruvim long iufala seleva wanem nao datfala gud and stretfala and perfect will bilong God.” (Romans 12:2) Winim wei for letem spirit bilong world affectim tingting bilong olketa, olketa mas letem tingting bilong Christ nao affectim tingting bilong olketa. (1 Corinthians 2:16; Philippians 2:5) Diswan hem samting wea shud affectim evri samting wea olketa tru Christian duim, olketa Christian long datfala taem, and olketa Christian distaem tu.
6. From samting wea Paul talem long Romans 12:1, 2, wanem nao muvim iumi for no pei bak?
6 Long wanem wei nao samting wea Paul talem long Romans 12:1, 2 hem helpem iumi? Olsem olketa Christian long Rome wea spirit anointim, iumi barava thankiu long God for wei wea hem gohed for kaen tumas long iumi evri day. Dastawe, heart wea barava thankiu long God bae muvim iumi for servem hem witim full strong and savve bilong iumi, and witim olketa samting wea iumi garem. And tu, datfala feeling long heart muvim iumi for traem best bilong iumi for garem sem tingting olsem Christ, no tingting bilong world. And taem iumi garem sem tingting olsem Christ, datwan bae affectim wei wea iumi deal witim olketa narawan—nomata olketa servem Jehovah or nomoa. (Galatians 5:25) For example: Sapos iumi garem sem tingting olsem Christ, datwan bae muvim iumi for againstim feeling for laek pei bak.—1 Peter 2:21-23.
“Iufala Mas No Garem Hypocrite Fasin Taem Iufala Showimaot Love”
7. Wanem kaen love nao Paul storyim long Romans chapter 12?
7 Iumi stap klia long wei for pei bak no just bikos datwan hem stret samting for duim, bat bikos hem showimaot love tu. Lukim hao next toktok bilong Paul hem abaotem wei wea love savve muvim man for no pei bak. Long buk bilong Romans, Paul hem plande taem iusim datfala word “love” (a·gaʹpe long Greek languis) taem hem storyim love bilong God and Christ. (Romans 5:5, 8; 8:35, 39) Bat long chapter 12, Paul hem iusim a·gaʹpe taem hem storyim difren samting. Hem iusim datfala word taem hem storyim love wea man savve showimaot long narawan. Bihaen Paul storyim hao olketa spiritual present wea man kasem olketa difren, and hao samfala kasem olketa present hia, hem talem wanfala fasin wea olketa Christian shud no garem. Hem sei: “Iufala mas no garem hypocrite fasin taem iufala showimaot love.” (Romans 12:4-9) Wei for showimaot love hem wanfala main mark bilong olketa tru Christian. (Mark 12:28-31) Paul encouragem iumi for mek sure love wea iumi showimaot hem tru wan.
8. Long wanem wei nao iumi savve showimaot love wea tru, no love wea hypocrite?
8 Nara samting, Paul storyim wei wea iumi savve showimaot love wea tru. Hem sei: “Barava heitim wicked samting, hol strong long gudfala samting.” (Romans 12:9) “Barava heitim” and “hol strong” hem olketa strong toktok. Iumi mas heitim samting wea kamaot from wei for duim nogud samting, and tu, iumi mas heitim nogud samting. (Psalm 97:10) Olketa transleitim datfala toktok “hol strong” from wanfala Greek word wea minim for “pasim samting long nara samting witim glue.” So from hem barava kamap wei bilong wanfala Christian wea showimaot love for garem and showimaot gudfala fasin, hem olsem datfala fasin hem pas long hem and no savve aot.
9. Wanem encouragement nao Paul hem talem plande taem?
9 Paul hem plande taem storyim wanfala wei for showimaot love. Hem sei: “Gohed for blessim olketa wea persecutim iufala; blessim olketa narawan, no tok spoelem olketa.” “No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan.” “Iufala wea mi lovem, no pei bak.” “No letem nogud fasin hem winim iu, bat gohed for winim nogud fasin witim gudfala fasin.” (Romans 12:14, 17-19, 21) Toktok bilong Paul showimaot klia no just hao iumi shud deal witim olketa wea no biliv, bat hao iumi shud deal witim olketa wea againstim iumi tu.
“Gohed for Blessim Olketa wea Persecutim Iufala”
10. Long wanem wei nao iumi savve blessim olketa wea persecutim iumi?
10 Long wanem wei nao iumi savve followim disfala encouragement bilong Paul for ‘Gohed blessim olketa wea persecutim iumi’? (Romans 12:14) Jesus hem sei olsem long olketa follower bilong hem: “Gohed for lovem olketa enemy bilong iufala and for prea for olketa wea persecutim iufala.” (Matthew 5:44; Luke 6:27, 28) Samfala wea persecutim iumi no savve long truth insaed Bible. So wanfala wei wea iumi savve blessim olketa, hem for prea for olketa, and askem God for mekem pipol wea duim diswan luksavve long truth. (2 Corinthians 4:4) Hem tru, maet firstaem, hem no mas feel stret for askem God for duim datwan. Bat gogo, taem tingting bilong iumi abaotem diswan barava start for olsem tingting bilong Christ, bae iumi laek for showimaot love long olketa enemy bilong iumi. (Luke 23:34) Wanem samting nao savve kamaot from wei for showimaot love olsem?
11. (a) Wanem nao iumi savve lanem from example bilong Stephen? (b) Wei wea Saul change and kamap aposol Paul hem showimaot wanem abaotem samfala wea persecutim iumi?
11 Stephen hem man wea prea for olketa wea persecutim hem, and gud samting kamaot from prea bilong hem. No longtaem bihaen Pentecost 33 C.E., olketa wea againstim Christian kongregeson kasholem Stephen, tekem hem go aot from Jerusalem, and sutim hem witim olketa ston. Bifor hem dae hem singaot olsem: “Jehovah, forgivim olketa for disfala sin.” (Acts 7:58–8:1) Wanfala long olketa man wea Stephen prea for olketa long datfala day hem Saul. Saul tingse hem stret for olketa killim dae Stephen and hem stap taem olketa duim datwan. Bihaen, Jesus wea hem resurrect finis showim hemseleva long Saul. Saul hem lusim datfala wei for persecutim pipol and hem kamap wanfala follower bilong Christ. Hem kamap aposol Paul, wea hem nao man wea raetem leta go long olketa long Rome. (Acts 26:12-18) For fitim samting wea Stephen prea for hem, luk olsem Jehovah forgivim Paul for wei wea hem persecutim pipol. (1 Timothy 1:12-16) Dastawe Paul sei olsem long olketa Christian: “Gohed for blessim olketa wea persecutim iufala”! Hem savve hao samfala wea persecutim olketa narawan savve change and kamap olketa servant bilong God, bikos hem nao samting wea hem duim. Long distaem tu, samfala wea persecutim iumi bifor start for worshipim God bikos long gudfala fasin bilong olketa servant bilong Jehovah.
“Stap Long Peace Witim Evri Man”
12. Long wanem wei nao toktok long Romans 12:9 hem join witim toktok long verse 17?
12 Next samting wea Paul talem saed long hao for deal witim olketa wea biliv and olketa wea no biliv, hem olsem: “No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan.” Samting wea hem talem hia hem barava join witim samting wea hem talem bifor datwan. Hem sei: “Barava heitim wicked samting.” Tru nao, hard for man sei hem barava heitim samting wea wicked, or nogud, sapos hem duim samting wea wicked or nogud for pei bak long narawan! Wei for duim olsem hem barava difren tumas from wei for showimaot love wea tru. Then Paul hem sei: “Evri man shud lukim hao iumi duim gud samting.” (Romans 12:9, 17) Hao nao iumi savve followim toktok hia?
13. Pipol shud fit for lukim hao iumi garem olketa wanem kaen fasin?
13 Long leta wea Paul raetem for olketa long Corinth, hem raet abaotem persecution wea olketa aposol feisim. Hem sei: “Iumi kamap wanfala pablik show for world, and for olketa angel, and olketa man. . . . Taem pipol tok nogud long iumi, iumi blessim olketa, taem pipol persecutim iumi, iumi stand strong, taem pipol tok spoelem iumi, iumi tok kaen long olketa.” (1 Corinthians 4:9-13) Olsem tu, pipol long world distaem lukluk long olketa tru Christian. Taem pipol lukim olketa samting wea iumi duim, nomata long taem wea olketa narawan spoelem iumi tu, maet datwan mekem olketa interest long Christian message bilong iumi.—1 Peter 2:12.
14. Iumi mas willing for duim wanem mekem iumi savve stap long peace witim olketa narawan?
14 Iumi shud willing for duim wanem mekem iumi stap long peace witim olketa narawan? Iumi shud willing for duim eni samting wea iumi fit for duim. Paul hem sei olsem long olketa Christian brata: “Traem best bilong iufala for stap long peace witim evri man.” (Romans 12:18) Datfala toktok, “traem best bilong iu” showimaot hao maet samfala taem iu bae no fit for stap long peace witim narawan. Olsem example, bae iumi no brekem wanfala komand bilong God for mekem iumi stap long peace witim olketa man. (Matthew 10:34-36; Hebrews 12:14) Nomata olsem, iumi bae duim wanem iumi fit for duim long wei wea no againstim eni raeteous principle for mekem iumi stap gud “witim evri man.”
“No Pei Bak”
15. Romans 12:19 talem wanem reason for no pei bak?
15 Paul hem talem nara important reason why iumi shud no pei bak. Wei for duim olsem showimaot hambol fasin. Hem sei: “No pei bak, iufala wea mi lovem, bat letem kros bilong God nao deal witim datwan; bikos olketa raetem finis: ‘Jehovah hem sei, mi nao bae pei bak.’” (Romans 12:19) Christian wea trae for pei bak hem praod. Hem tingse hem fit for duim samting wea God nomoa fit for duim. (Matthew 7:1) And tu, wei wea hem laek for duim datwan showimaot hem no really trustim hao Jehovah hem sei: “Mi nao bae pei bak.” Olketa tru Christian trustim hao Jehovah bae “mekem justice kamap for olketa wea hem chusim.” (Luke 18:7, 8; 2 Thessalonians 1:6-8) Olketa hambol nomoa, and weit for God nao pei bak.—Jeremiah 30:23, 24; Romans 1:18.
16, 17. (a) Wanem nao hem minim for putim “olketa sakol wea hot tumas” long hed bilong samwan? (b) Waswe, enitaem iu lukim hao kaenfala fasin hem affectim heart bilong samwan wea againstim truth, and mekem hem changem tingting bilong hem? Sapos olsem, talem wanfala example.
16 Sapos iumi pei bak long wanfala enemy, maet tingting and heart bilong hem worse go moa, bat sapos iumi kaen long hem, maet hem savve kasem bak gudfala tingting and garem gudfala heart. Why nao olsem? Tingim samting wea Paul talem long olketa Christian long Rome. Hem sei: “Sapos enemy bilong iu hem hangre, feedim hem; sapos hem thirsty, givim hem samting for drinkim; from taem iu duim diswan hem olsem iu putim olketa sakol wea hot tumas long hed bilong hem.” (Romans 12:20; Proverbs 25:21, 22) Wanem nao diswan hem minim?
17 Disfala toktok “putim olketa sakol wea hot tumas long hed bilong hem” hem wanfala tokpiksa wea kam from wei for mekem iron. Olketa putim go gravol wea garem iron insaed long wanfala big oven wea garem fire insaed, and olketa putim olketa hot sakol andanit and antap long datwan. Olketa hot sakol hia mekem datfala oven hem hot tumas, and from datwan, gravol hia hem melt and iron hem kamaot from datfala gravol. Olsem tu, taem iumi duim olketa naes samting for man wea againstim iumi, datwan hem olsem fire wea meltim olketa nogud fasin bilong hem and mekem wei for olketa gudfala fasin savve showaot. (2 Kings 6:14-23) Tru nao, samting wea mekem plande long Christian kongregeson distaem interest long tru worship firstaem, hem kaenfala fasin wea olketa servant bilong Jehovah showimaot long olketa.
Why Iumi No Pei Bak
18. Why nao wei for no pei bak hem showimaot man hem wise, hambol, and garem love?
18 Long disfala story from Romans chapter 12, iumi lukim samfala important reason why iumi mas “no peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan.” First samting, wei for no pei bak hem stret samting for duim. Taem iumi tingim wei wea God hem showimaot bigfala mercy long iumi, hem stret and fitim for givim iumiseleva long Jehovah and willing for obeyim olketa komandment bilong hem, wea wanfala nao hem for lovem olketa enemy bilong iumi. Mek-tu, wei for no pei bak hem showimaot love. Taem iumi stap klia long wei for pei bak and trae for stap gud witim narawan, datwan showimaot iumi hope for helpem olketa wea barava againstim iumi kamap olketa wea worshipim Jehovah. Mek-thri, wei for no pei bak hem showimaot hambol fasin. Wei for pei bak bae showimaot man hem praod and no trust long God, bikos Jehovah hem sei: “Mi nao bae pei bak.” Bible hem talem tu disfala warning: “Waswe, man hem praod? Sapos olsem bae hem kasem shame, bat olketa wea hambol nao wise.” (Proverbs 11:2) Taem iumi wise and letem God stretem wei wea samwan spoelem iumi, iumi showimaot iumi hambol.
19. Wanem nao bae iumi storyim long next article?
19 Paul hem talem wanfala last samting abaotem wei wea iumi shud deal witim olketa narawan. Hem sei olsem long olketa Christian: “No letem nogud fasin hem winim iu, bat gohed for winim nogud fasin witim gudfala fasin.” (Romans 12:21) Wanem nao olketa nogud samting wea iumi feisim distaem? Long wanem wei nao iumi savve win againstim olketa? Bae iumi kasem ansa for olketa kwestin hia and olketa nara kwestin abaotem diswan long next article.
Waswe, Iu Savve Explainim?
• Wanem encouragement nao Paul talem plande taem insaed long Romans chapter 12?
• Wanem nao bae muvim iumi for no pei bak?
• Wanem gudfala samting nao iumi and olketa narawan bae kasem sapos iumi no “peim bak nogud samting witim nogud samting”?
[Box long page 20]
Romans chapter 12 storyim wei wea wanfala Christian savve stap gud witim
• Jehovah
• olketa nara worshiper
• olketa wea no biliv
[Piksa long page 22]
Wanem nao iumi savve lanem from example wea disaepol Stephen showimaot?
[Piksa long page 23]
Leta wea Paul raetem for olketa long Rome givim olketa Christian gudfala kaonsel