Jehovah Givim “Holy Spirit Long Olketa wea Askem Hem”
“Sapos iufala savve hao for givim gudfala present long olketa pikinini bilong iufala nomata iufala wicked, Dadi bilong iufala long heven bae barava givim holy spirit long olketa wea askem hem!”—LUKE 11:13.
1. Long wanem taem nao iumi barava needim holy spirit for helpem iumi?
WASWE, enitaem iu sei olsem: ‘Mi hard nao for deal witim diswan. Holy spirit nomoa bae helpem mi for stand strong long disfala test’? Staka Christian feel olsem. Maet iu garem feeling olsem bihaen iu herem iu garem bigfala sik. Or maet hem taem partner wea iutufala marit for staka year hem dae. Or maet hem taem iu garem sorre feeling wea no savve finis. Long olketa taem olsem, maet iu luksavve hao only samting wea helpem iu for gohed and no givap hem holy spirit bilong Jehovah wea givim iu ‘paoa winim wanem iu garem.’—2 Corinthians 4:7-9; Psalm 40:1, 2.
2. (a) Wanem nao olketa hard samting wea olketa tru Christian feisim? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae story raonem long disfala article?
2 Olketa tru Christian mas deal witim hevi wea kamap moa big from disfala world wea no followim God, and tu, wei wea pipol againstim olketa. (1 John 5:19) Nara samting moa, Satan hem testim olketa follower bilong Christ. Hem gohed for againstim olketa wea “obeyim olketa komandment bilong God and wea garem waka for witness abaotem Jesus.” (Revelation 12:12, 17) Dastawe winim eni narataem, iumi needim sapot from spirit bilong God. Wanem nao iumi savve duim for mek sure iumi gohed for barava kasem holy spirit bilong God? And why nao iumi savve sure Jehovah hem willing tumas for givim iumi strong wea iumi needim taem iumi kasem hard taem? Ansa bilong tufala kwestin hia hem stap long tufala tokpiksa bilong Jesus.
No Givap for Prea
3, 4. Wanem tokpiksa nao Jesus talem, and hao nao hem showimaot datwan hem fitim wei for prea?
3 Wantaem wanfala disaepol bilong Jesus hem ask olsem: “Lord, teachim mifala hao for prea.” (Luke 11:1) Jesus ansarem hem witim tufala tokpiksa wea mekhae long samfala point wea semsem. First wan hem abaotem wanfala man wea lukaftarem fren bilong hem wea visit kam, and mek-tu hem abaotem wanfala dadi wea lisin long son bilong hem. Bae iumi story raonem tufala tokpiksa hia.
4 Jesus hem sei: “Hu long iufala wea garem wanfala fren bae go long hem long midolnaet and sei, ‘Fren, plis iu givim mi thrifala bred, bikos wanfala fren bilong mi hem just arrive from farawe ples bat mi no garem eni samting for givim long hem’? Then man long haos hem sei, ‘Iu no mekem mi hard waka moa. Door hem lok finis, and mi witim olketa smol pikinini bilong mi sleep nao; mi kanduit getap and givim iu eni samting.’ Hem tru, nomata disfala man hem fren bilong hem, bat datwan bae no mekem hem getap and givim samting wea man hia laekem. Samting wea bae mekem hem duim diswan nao hem wei wea man hia no fraet for gohed ask.” Then Jesus explainim wei wea disfala tokpiksa hem fitim wei for prea taem hem sei: “Dastawe mi talem iufala, Gohed for askem samting, and iufala bae kasem datwan; gohed for lukaotem samting, and iufala bae faendem datwan; gohed for noknok, and hem bae open for iufala. From evriwan wea askem samting bae kasem datwan, and evriwan wea lukaotem samting bae faendem datwan, and evriwan wea noknok bae door open for hem.”—Luke 11:5-10.
5. Tokpiksa abaotem man wea no givap for ask hem teachim iumi wanem samting abaotem hao iumi shud ting long prea?
5 Disfala klia tokpiksa abaotem man wea no givap for askem samting hem showimaot tingting iumi shud garem taem iumi prea. Lukim hao Jesus sei datfala man hem win for kasem samting wea hem needim bikos hem “no fraet for gohed ask.” (Luke 11:8) Datfala toktok “no fraet for gohed ask” hem kamap wanfala taem nomoa insaed long Bible. Olketa transleitim from wanfala Greek word wea really minim “wei for no feel shame.” Staka taem wei for no feel shame hem fasin wea nogud. Bat sapos man garem gudfala reason for ask olowe for samting, wei wea hem no shame for duim datwan hem wanfala gud fasin. Hem nao wanem man insaed disfala tokpiksa duim. Hem nating feel shame for ask olowe for samting hem needim. From Jesus storyim disfala man olsem example for iumi followim, iumi mas gohed for prea tu. Jehovah laekem iumi for ‘gohed for askem samting, gohed for lukaotem samting, gohed for noknok.’ Sapos iumi duim datwan, Jehovah bae “givim holy spirit long olketa wea askem hem.”
6. Long taem bilong Jesus, hao nao pipol ting long wei for welkamim olketa visitor?
6 Jesus showim iumi hao iumi shud no fraet for gohed askem samting long Jehovah, and hem showim iumi tu why iumi shud duim datwan. For minim gud diswan, iumi shud luksavve long tingting bilong pipol wea lisin long tokpiksa bilong Jesus saed long wei for welkamim olketa visitor. Staka story insaed Bible showim hao long bifor, wei for lukaftarem olketa visitor hem barava important, main wan nao olketa servant bilong God. (Genesis 18:2-5; Hebrews 13:2) Hem bigfala shame sapos man no welkamim olketa visitor. (Luke 7:36-38, 44-46) Iumi storyim moa tokpiksa bilong Jesus, and tingim hao fasin for welkamim man hem barava important long datfala taem.
7. Why nao man insaed tokpiksa bilong Jesus no feel shame for wekapem fren bilong hem?
7 Wanfala fren hem kam for visitim datfala man long midolnaet. Man hia hem laek for givim kaikai long visitor bilong hem bat hem “no garem eni samting for givim long hem.” Bae hem feel nogud tumas sapos hem no givim eni samting! Hem mas traem best for faendem samfala bred, nomata hem leit tumas olsem. So hem go long wanfala fren bilong hem and no fraet for wekapem hem. Hem singaot olsem: “Fren, plis iu givim mi thrifala bred.” Hem gohed for ask go kasem taem fren bilong hem givim datwan. Taem hem kasem datwan nao hem just feel olsem hem savve lukaftarem gud visitor bilong hem.
Bigfala Need—Ask Staka Taem
8. Wanem nao bae muvim iumi for gohed prea for holy spirit?
8 Wanem nao disfala tokpiksa showimaot abaotem why iumi mas no givap for prea? Datfala man gohed for ask for bred bikos long tingting bilong hem, hem kanduit lukaftarem gud visitor bilong hem sapos hem no garem eni bred. (Isaiah 58:5-7) Hem mas garem bred bifor hem savve duim responsibility bilong hem long wei wea fitim. Olsem tu, from iumi olketa tru Christian luksavve iumi barava needim spirit bilong God for duim ministry bilong iumi , iumi gohed for prea long God and ask for datfala spirit. (Zechariah 4:6) Sapos nomoa, bae iumi no savve duim datwan. (Matthew 26:41) Waswe, iu lukim important point wea iumi savve lanem from disfala tokpiksa? Sapos iumi ting long spirit bilong God olsem samting wea iumi barava needim, bae iumi gohed for ask for datwan evritaem.
9, 10. (a) Storyim wanfala example wea showimaot why iumi need for gohed ask for holy spirit bilong God. (b) Wanem kwestin nao iumi shud askem iumiseleva, and why nao olsem?
9 Wanfala example for diswan hem sapos wanfala member long famili bilong iu hem sik long midolnaet. Waswe, bae iu wekapem wanfala doctor sapos hem smol sik nomoa? Bae iu no duim datwan. Bat sapos hem kasem heart attak, bae iu no shame for tekem hem go long doctor. Why nao olsem? Bikos man hia needim help kwiktaem. Iu luksavve hem barava needim help bilong doctor. Sapos iu no ask for help maet hem dae. Long sem wei, olketa tru Christian barava needim help. Tru nao, Satan hem raraon olsem “wanfala lion wea singaot strong” and laek for kaikaim iumi. (1 Peter 5:8) Iumi barava needim spirit bilong God for stap laef long spiritual wei. Sapos iumi no ask for help bilong God, datwan savve barava putim spiritual laef bilong iumi long danger. Dastawe iumi mas no fraet for gohed askem God for holy spirit bilong hem. (Ephesians 3:14-16) Hem nomoa only wei for gohed strong go “kasem end.”—Matthew 10:22; 24:13.
10 Dastawe hem barava important for iumi askem iumiseleva samfala taem, ‘Waswe, mi gohed for prea evritaem?’ Remember, taem iumi barava luksavve hao iumi needim help bilong God, bae iumi gohed ask for holy spirit.
Samting wea Mekem Iumi Trustim Hao Jehovah Bae Ansarem Iumi
11. Hao nao Jesus markem prea witim tokpiksa abaotem wanfala dadi and son bilong hem?
11 Tokpiksa bilong Jesus abaotem man wea no givap for askem samting hem showimaot tingting bilong man wea prea. Next tokpiksa hem mekhae long tingting bilong man wea herem prea, Jehovah God. Jesus hem ask olsem: “Tru nao, waswe, eni dadi midolwan long iufala bae givim snek long son bilong hem sapos hem ask for wanfala fish? Or sapos hem ask for wanfala egg, bae givim hem wanfala scorpion?” Then Jesus talem mining bilong diswan taem hem sei: “So, sapos iufala savve hao for givim gudfala present long olketa pikinini bilong iufala nomata iufala wicked, Dadi bilong iufala long heven bae barava givim holy spirit long olketa wea askem hem!”—Luke 11:11-13.
12. Long wanem wei nao tokpiksa abaotem dadi wea givim samting wea son bilong hem askem, mekhae long wei wea Jehovah willing for ansarem olketa prea bilong iumi?
12 Long disfala example abaotem samting wea dadi duim taem son askem hem for samting, Jesus hem showimaot feeling wea Jehovah garem for olketa wea prea long hem. (Luke 10:22) Tingim firstaem wei wea tufala tokpiksa hia difren. Man long first tokpiksa no laek for givim help, bat Jehovah hem olsem wanfala dadi wea garem love and willing for givim samting wea pikinini bilong hem askem. (Psalm 50:15) Jesus showimaot go moa wei wea Jehovah, dadi bilong iumi long heven hem winim eni nara dadi. Hem sei sapos wanfala dadi long earth, nomata hem “wicked” bikos long sin wea hem kasem from Adam, savve givim gudfala present long son bilong hem, iumi barava sure Dadi bilong iumi long heven bae givim holy spirit long olketa wea worshipim hem!—James 1:17.
13. Taem iumi prea long Jehovah, iumi savve sure long wanem samting?
13 Wanem nao iumi lanem from diswan? Iumi savve sure hao taem iumi askem Dadi bilong iumi long heven for holy spirit, hem barava willing for givim iumi datwan. (1 John 5:14) Nomata sapos iumi askem hem plande taem, Jehovah bae nating sei: “Iu no mekem mi hard waka moa. Door hem lok finis.” (Luke 11:7) Bat, Jesus hem sei: “Gohed for askem samting, and iufala bae kasem datwan; gohed for lukaotem samting, and iufala bae faendem datwan; gohed for noknok, and hem bae open for iufala.” (Luke 11:9, 10) Tru tumas, Jehovah “bae ansarem iumi long day wea iumi askem hem.”—Psalm 20:9; 145:18.
14. (a) Wanem rong tingting nao samfala wea kasem hard taem olketa garem? (b) Taem iumi kasem hard taem, why nao iumi savve trustim hao Jehovah bae ansarem prea bilong iumi?
14 Tokpiksa bilong Jesus abaotem dadi wea garem love for pikinini hem mekhae tu long wei wea gudfala fasin bilong Jehovah hem winim gudfala fasin bilong eni dadi or mami long earth. Dastawe no eniwan long iumi shud tingse olketa hard samting wea kasem iumi hem showimaot God hem no hapi long iumi. Main enemy bilong iumi Satan nao hem laekem iumi for garem kaen tingting olsem. (Job 4:1, 7, 8; John 8:44) No eni samting long Bible givim reason for man ting daonem hemseleva olsem. Jehovah no duim “nogud samting” long iumi for testim iumi. (James 1:13) Hem no givim iumi wanfala snek or scorpion, wea minim hem no mekem iumi kasem olketa barava hard taem and test. Dadi bilong iumi long heven givim ‘olketa gudfala samting long olketa wea askem hem.’ (Matthew 7:11; Luke 11:13) Tru tumas, taem iumi barava luksavve long gudfala fasin bilong Jehovah and wei wea hem willing for helpem iumi, datwan bae barava muvim iumi for prea long hem and trustim hao hem bae ansarem iumi. Then iumi tu bae talem sem toktok olsem man wea raetem psalm wea sei: “Tru tumas, God hem herem finis; hem lisin long prea bilong mi.”—Psalm 10:17; 66:19.
Wei wea Holy Spirit Helpem Iumi
15. (a) Wanem promis nao Jesus talem abaotem holy spirit? (b) Wanem nao wanfala wei wea holy spirit savve helpem iumi?
15 No longtaem bifor Jesus dae, hem talem samting wea strongim go moa promis wea hem mekhae long hem insaed olketa tokpiksa hia. Hem story abaotem holy spirit taem hem sei olsem long olketa aposol bilong hem: “Mi bae askem Dadi and hem bae givim narafala helper for stap witim iufala olowe.” (John 14:16) So Jesus promis hao datfala helper, wea hem nao holy spirit, bae stap witim olketa follower bilong hem bihaen hem go ap long heven, and kam kasem taem bilong iumi tu. Wanem nao wanfala main wei wea iumi kasem sapot olsem long distaem? Holy spirit hem helpem iumi for gohed strong long olketa hard taem. Long wanem wei? Aposol Paul wea hem tu feisim olketa test storyim insaed wanfala leta wea hem raetem for olketa Christian long Corinth hao spirit bilong God helpem hem. Iumi lukim wanem hem raetem.
16. Long wanem wei nao samting wea kasem iumi maet semsem olsem samting wea kasem Paul?
16 Firstaem, Paul hem talem stret long olketa brata hao hem deal witim “wanfala nila long body,” wea datwan minim hem deal witim wanfala hard samting. Then hem sei: “Thrifala taem nao mi askem Lord [Jehovah] for finisim disfala samting from mi.” (2 Corinthians 12:7, 8) Nomata Paul barava askem God for aotem datfala hard samting, datwan hem no finis. Maet iu feisim semkaen samting distaem. Olsem Paul, maet iu gohed for prea and trustim wei wea Jehovah bae finisim wanfala hard samting wea kasem iu. Bat, nomata iu gohed for ask, datfala problem hem no finis. Waswe, datwan minim Jehovah no ansarem olketa prea bilong iu and spirit bilong hem no helpem iu? Nomoa! (Psalm 10:1, 17) Tingim next samting wea aposol Paul hem talem.
17. Hao nao Jehovah ansarem olketa prea bilong Paul?
17 God sei olsem long Paul: “Kaeness bilong mi wea man no fit for kasem hem inaf for iu; bikos paoa bilong mi kamap perfect long man wea wik.” Paul hem sei: “Dastawe, mi bae hapi tumas for tok hae abaotem olketa samting wea mekem body bilong mi wik, mekem paoa bilong Christ savve stap olsem wanfala tent ovarem mi.” (2 Corinthians 12:9; Psalm 147:5) So Paul hem lukim hao bigfala protection bilong God thru long Christ, hem olsem wanfala tent stap ovarem hem. Long distaem, Jehovah hem ansarem olketa prea bilong iumi long semkaen wei. Protection bilong hem olsem wanfala ruf wea olketa servant bilong hem stap anda long hem.
18. Wanem nao mekem iumi fit for stand strong long olketa hard samting?
18 Tru, wanfala tent no savve stopem rain for foldaon or wind for blow, bat hem protectim olketa wea stap insaed. Olsem tu, “paoa bilong Christ” wea protectim iumi hem no stopem wei for iumi kasem olketa test and hard taem. Nomata olsem, hem protectim iumi long spiritual wei from olketa nogud samting bilong disfala world and olketa wei wea ruler bilong world, Satan, trae for spoelem iumi. (Revelation 7:9, 15, 16) So nomata iu gohed deal witim wanfala hard samting wea no savve ‘finis from iu,’ iu savve sure hao Jehovah hem savve long hard taem wea iu kasem and hem ansarem “singaot bilong iu.” (Isaiah 30:19; 2 Corinthians 1:3, 4) Paul hem raet olsem: “God hem faithful, and hem bae no letem eni temptation kasem iufala wea iufala no fit for winim, bat witim datfala temptation hem bae mekem wei for iufala gohed and no givap.”—1 Corinthians 10:13; Philippians 4:6, 7.
19. Wanem nao iu disaed strong for duim, and why nao olsem?
19 Hem tru, “olketa last day” bilong disfala world wea no followim God hem barava “nogud taem wea hard for deal witim.” (2 Timothy 3:1) Nomata olsem, olketa servant bilong God savve win for deal witim olketa hard taem hia. Hao nao olsem? Bikos long sapot and protection wea iumi kasem from holy spirit wea Jehovah willing tumas for givim long evriwan wea gohed askem hem and wea trustim hao hem bae ansarem olketa. Dastawe iumi mas disaed strong for gohed prea for holy spirit evriday.—Psalm 34:6; 1 John 5:14, 15.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Wanem nao iumi need for duim for kasem holy spirit bilong God?
• Why nao iumi savve sure Jehovah bae ansarem iumi taem iumi ask for holy spirit?
• Long wanem wei nao holy spirit helpem iumi for gohed strong taem iumi kasem olketa hard taem?
[Piksa long page 13]
Wanem nao iumi savve lanem from tokpiksa bilong Jesus abaotem man wea gohed for askem samting?
[Piksa long page 14]
Waswe, iu gohed prea for holy spirit bilong God?
[Piksa long page 15]
Tokpiksa abaotem dadi wea garem love for pikinini teachim iumi wanem samting abaotem Jehovah?