Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w04 2/1 pp. 28-31
  • Iu Savve Deal Witim Feeling for No Sure

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Iu Savve Deal Witim Feeling for No Sure
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Reason for No Sure
  • “Garem Full Trust Long Datfala Hope”
  • Blessing Distaem Long Spiritual Sef Living
  • Trustim Jehovah From End Hem Klosap
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Jehovah, ‘Strongfala Haos Bilong Iumi Long Taem Bilong Trabol’
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Hao Strong Nao Trust Bilong Iu Long God?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Hope Long Jehovah, and No Fraet
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
w04 2/1 pp. 28-31

Iu Savve Deal Witim Feeling for No Sure

“FOR SURE!” “No problem!” “Dae wan!” Maet iu herem kaen toktok olsem planti taem. Bat, long evriday living bilong iumi, iumi no savve sure long staka samting. From iumi no savve wanem bae kasem laef bilong iumi, diswan mekem iumi no fit for barava sure long eniting. Daot and wei for no sure luk olsem hem part bilong laef.

Dastawe, planti pipol barava laekem sef and hapi living for olketa seleva and famili bilong olketa. Olketa waka hard tumas for kasem olketa samting wea olketa ting bae mekem olketa hapi and feel sef—planti taem diswan hem selen and material samting. Bat, wanfala earthquake, cyclone, accident, or raf fasin savve finisim kwiktaem olketa material samting. Big sik, divorce, or wei for no garem waka savve kwiktaem nomoa changem laef. Hem tru, maet olketa samting olsem no happen long iu. Bat, for savve samting olsem savve kamap hem mekem iumi feel nogud and wari. Bat no datwan nomoa.

Wei for no sure hem sem olsem daot, and wanfala dictionary minim “daot” olsem “wei for no sure long tingting wea planti taem savve stopem wei for mekem disison.” And tu, olsem buk Managing Your Mind talem “wei for no sure long wanfala important samting hem savve mekem wari kamap.” Wei for no stretem samting wea iu daotem savve lead go long wari, feel wiki, and kros. Tru nao, wari abaotem samting wea maet happen or no happen savve spoelem tingting and physical health.

From diswan, samfala pipol garem difren tingting. Olketa olsem wanfala young wan long Brazil wea sei: “Why nao iumi wari abaotem samting wea bae happen? Tuday hem tuday, and tumoro hem tumoro.” Diskaen wei for tingim “kaikai and drink” nomoa, savve lead go long wei for feel nogud, wari tumas, and gogo dae. (1 Corinthians 15:32) Hem moabeta for iumi tan go long Creator, Jehovah God, wea Bible sei Hem “no savve change olsem shadow.” (James 1:17) Sapos iumi lukluk long Word bilong God, Bible, iumi savve faendem nambawan advaes and direction long hao for deal witim wei for no sure long laef. Hem savve helpem iumi for minim tu why nao feeling for no sure hem kamap big tumas.

Reason for No Sure

Bible helpem iumi for ting long laef long stretfala wei and helpem iumi for garem stretfala tingting abaotem wei for no feel sure and abaotem wei for change. Nomata maet iumi feel sef from famili bilong iumi, position long community, savve wea iumi garem, gud health, and samfala samting moa, Bible showimaot hao iumi no fit for tingim olketa samting olsem bae go ahed gud for olowe or iumi expectim bae iumi garem sef laef. Wise King Solomon sei: “Olketa wea kwiktaem tumas no savve winim resis, and olketa strong wan no winim faet, and olketa wea wise no garem kaikai tu, and olketa wea minim samting no kamap rich, and olketa wea garem savve no kasem favor.” Why nao olsem? “Bikos taem and samting wea iumi no expectim hem kasem evriwan long olketa.” So, Solomon givim disfala warning: “Olsem olketa fish wea pas insaed wanfala nogud net, and olsem olketa bird wea pas insaed wanfala trap, hem olsem tu for olketa son bilong man wea trap insaed olketa taem bilong bigfala trabol, taem seke nomoa hem kasem olketa.”—Ecclesiastes 9:11, 12.

Jesus Christ tu storyim wanfala taem bilong bigfala wari and wei for no sure wea bae kasem full genereson bilong pipol. Long klia wei, hem sei: “Olketa saen bae kamap long sun and moon and olketa star, and long earth olketa nation bae fraet tumas, olketa no savve wanem for duim from sea hem mekem bigfala noise and no stap kwaet, semtaem olketa man kamap wik from olketa fraet tumas and weitim evri samting wea bae happen evriwea long earth; from olketa paoa bilong heven bae seksek.” Bat, Jesus point go long samting wea encouragem pipol distaem wea garem honest heart: “Taem iufala lukim olketa samting hia happen, iufala savve hao kingdom bilong God hem kam klosap nao.” (Luke 21:25, 26, 31) Olsem tu, winim wei for fraetem future wea iumi no sure long hem, iumi garem faith long God wea helpem iumi for luk go long wanfala nambawan, sef future wea iumi savve sure long hem.

“Garem Full Trust Long Datfala Hope”

Nomata iumi no savve sure long evriting wea iumi herem, readim, or lukim, iumi garem gudfala reason for trust long Creator. Hem no Most Hae Wan nomoa bat hem wanfala loving Dadi wea kea for olketa pikinini bilong hem long earth. God talem diswan abaotem toktok bilong hem: “Hem bae no kam bak nating long mi, bat hem bae barava duim wanem mi laekem, and hem bae barava win long wanem mi sendem hem for duim.”—Isaiah 55:11.

Planti wea lisin long Jesus Christ trustim and sure long wei wea hem teachim truth from God. For example, wanfala sekson bilong olketa Samaritan wea garem honest heart talem datfala woman wea lisin firstaem long Jesus: “Mifala no biliv from story bilong iu nomoa; from mifala seleva herem and mifala barava savve disfala [man] nao man wea bae sevem world.” (John 4:42) Olsem tu distaem, nomata iumi stap long taem wea no sef, iumi savve sure long wanem iumi bilivim.

Planti pipol tingim hao saed long religion iumi mas biliv nomoa and no trae for minim. Bat, man wea raetem Bible, Luke, nating agree witim diswan. Hem duim study and faendem stretfala information mekem nara pipol maet “savve evribit long olketa samting wea” hem raetem. (Luke 1:4) From olketa famili and fren wea no garem sem biliv olsem iumi maet wari hao iumi bae lusim trust and no hapi, hem important for savve hao for defendim faith bilong iumi. (1 Peter 3:15) Iumi savve helpem narawan for trust long God only sapos iumi firstaem savve long stretfala reason for wanem iumi bilivim. Bible storyim Jehovah olsem: “Datfala Rok, waka bilong hem perfect, from evri wei bilong hem followim justice. Wanfala God bilong faithful fasin, wea showimaot justice evribit; hem nao raeteous and stret.”—Deuteronomy 32:4.

Tingim olketa last toktok hia: “Hem nao raeteous and stret.” Waswe, iumi garem eni pruv for sure long diswan? Aposol Peter barava sure. Hem talem wanfala bigman long army bilong Rome: “Tru nao, mi luksavve hao God hem no saed witim eniwan, bat long evri nation man wea fraet long hem and duim raeteous fasin nao hem acceptim.” (Acts 10:34, 35) Peter talem olketa toktok hia from hem just lukim hao God mekem wanfala Gentile famili, wea bifor pipol ting long olketa olsem no klin and olketa no acceptim, kamap pipol wea Hem acceptim. Olsem Peter, iumi tu savve sure long fasin bilong God for no teksaed and for raeteous taem iumi lukim seleva “wanfala big crowd” bilong pipol—winim six million—from winim 230 kantri raonem earth wea lusim laef bilong olketa bifor and wakabaot long road bilong raeteous fasin.—Revelation 7:9; Isaiah 2:2-4.

From iumi olketa tru Christian, iumi want for hambol and balance, and no krangge followim eni teaching nomoa. Iumi barava sure long wanem iumi bilivim and wanem bae happen long future. Aposol Paul raet olsem long olketa Christian long first century: “Mifala laekem evriwan long iufala for showimaot semkaen fasin for waka hard mekem iufala savve garem full trust long datfala hope go kasem end.” (Hebrews 6:11) Olsem tu, disfala gud nius from Bible givim iumi “full trust long datfala hope.” Datfala hope, wea kam from Word bilong God, “hem nating fail,” olsem Paul explainim.—Romans 5:5.

And tu, iumi barava sure wei for teachim narawan gud nius from Bible bae givim olketa strong for fren witim God, and feel sure saed long feeling and physical wei. Iumi savve joinim Paul wea sei: “Gud nius wea mifala preachim hem no kam long iufala thru long toktok nomoa bat witim paoa and witim holy spirit and strongfala biliv.”—1 Thessalonians 1:5.

Blessing Distaem Long Spiritual Sef Living

Nomata iumi no savve garem barava sef living distaem, samfala samting stap wea iumi savve duim wea bae helpem iumi for garem stedy and sef living. For example, wei for kaban evritaem witim Christian kongregeson long olketa meeting helpem iumi for stap stedy bikos long there nao iumi lanem olketa stret and gud principle and fasin. Paul raet: “Givim order long olketa wea rich long disfala system for no praod, and for putim hope bilong olketa, no long riches wea bae finis, bat long God, wea givim iumi evri samting for mekem iumi hapi.” (1 Timothy 6:17) From planti lane for putim trust long Jehovah and no long olketa material samting or hapitaem wea bae finis, olketa stap free from wari and nogud feeling wea olketa garem bifor.—Matthew 6:19-21.

Insaed kongregeson iumi feelim fasin bilong love from olketa brata, wea givim iumi hope and sapot long planti wei. Long wanfala taem insaed ministry bilong hem, aposol Paul and olketa wea gogo witim hem feelim “barava bigfala hevi” and olketa “no sure for laef bilong [olketa] tu.” From wea nao Paul kasem sapot and strong? Hem tru, trust bilong hem long God nating fail. Bat hem kasem encouragement and comfort from olketa nara Christian wea helpem hem. (2 Corinthians 1:8, 9; 7:5-7) Taem olketa natural disaster or nara nogud samting happen distaem, planti taem olketa Christian brata bilong iumi nao first for arrive for givim help saed long material and spiritual wei long olketa nara Christian and tu olketa narawan.

Narafala wei for kasem help for deal witim samting wea kamap long laef hem nao prea. Long enitaem wea iumi kasem hevi iumi savve tan go long loving Dadi bilong iumi long heven. “Jehovah bae kamap wanfala haefala sef ples for eniwan wea kasem hevi, wanfala hae sef ples long taem bilong trabol.” (Psalm 9:9) Parents maet fail for protectim pikinini bilong olketa. Bat, God hem willing for helpem iumi witim olketa samting wea iumi fraetem and no sure long hem. Taem iumi talem wari bilong iumi long Jehovah thru long prea, iumi savve sure hem bae “duim barava planti moa samting winim evri samting wea iumi askem or tingim.”—Ephesians 3:20.

Waswe, iu savve tan go long God thru long prea? Iu sure hao God bae herem prea bilong iu? Wanfala girl long São Paulo sei: “Mami bilong mi talem mi for prea long God. Bat mi askem miseleva, ‘Why nao mi mas story long samwan wea mi nating savve long hem?’ Bat, Proverbs 18:10 helpem mi for luksavve hao iumi needim help bilong God and iumi mas story long hem insaed long prea.” Datfala scripture sei: “Nem bilong Jehovah nao hem strongfala taoa. Man wea raeteous ran go long diswan and kasem protection.” For tok stret, hao nao iumi savve mekem grow trust long Jehovah sapos iumi no mekem wei for story witim hem kamap olsem samting iumi duim evritaem? For enjoyim olketa blessing distaem long spiritual sef living, iumi need for mekem wei for prea evriday from heart samting wea kamap evritaem. Jesus sei: “Stap wekap, and prea evritaem mekem iufala savve win for missim evri samting hia wea mas happen, and for standap front long Son bilong man.”—Luke 21:36.

Nara samting wea iumi savve sure long hem nao Kingdom bilong God. Lukim olketa toktok long Daniel 2:44: “God bilong heven bae startim wanfala kingdom wea bae nating savve finis. And datfala kingdom bae no go long eni narafala pipol. Hem bae smasem and finisim evri kingdom hia, and hemseleva nao bae stap olowe.” Datfala hope hem strong and samting wea iumi savve sure long hem. Promis bilong man savve fail, bat iumi fit for trustim toktok bilong Jehovah. Iumi savve depend long God olsem strongfala rok wea iumi fit for trustim. Iumi savve feel olsem David, wea sei: “God bilong mi hem rok bilong mi. Mi bae stap sef long hem, shield bilong mi and horn bilong salvation bilong mi, hae ples for mi stap sef, and ples for mi ran go long hem, Savior bilong mi; from raf fasin iu sevem mi.”—2 Samuel 22:3.

Buk wea iumi storyim bifor Managing Your Mind go ahed for sei: “Taem pipol ting abaotem olketa nogud samting wea maet kamap, hem luk moa hard for deal witim olketa.” No tinghevi long olketa wari and daot bilong disfala world. Bat, changem samting wea iumi no sure long hem long disfala world go long samting wea iumi sure long hem wea God provaedem. Taem iumi hol strong long faith bilong iumi long olketa promis bilong God wea no savve fail, iumi sure long diswan: “No eniwan wea putim faith long hem bae feel sorre.”—Romans 10:11.

[Blurb long page 29]

Word bilong God promisim olketa blessing long future for olketa man

[Blurb long page 30]

“No eniwan wea putim faith long hem bae feel sorre”

[Piksa long page 31]

Gud nius abaotem Kingdom helpim pipol for feel sef

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem