Pipol Bilong Jehovah ‘Mas Lusim Olketa Samting wea No Stret’
“Evriwan wea trust long nem bilong Jehovah mas lusim olketa samting wea hem no stret.”—2 TIM. 2:19.
1. Wanem nao hem barava spesol long olketa wea worshipim Jehovah?
LONG staka ples long world, nem bilong Jehovah hem stap long olketa building and long olketa oldfala samting long samfala museum. Maet iu sapraes and hapi sapos iu lukim datfala nem long olketa ples olsem. Nem bilong God hem barava spesol long olketa wea worshipim Jehovah. Iumi olketa Witness nomoa iusim nem bilong God, Jehovah. Bat iumi savve man wea garem datfala nem garem responsibility tu for duim samting wea bae mekem God kasem praise.
2. From iumi garem privilege for garem nem bilong God, wanem nao responsibility bilong iumi?
2 Sapos iumi laekem God for hapi long iumi, hem no inaf for iumi iusim nem bilong hem nomoa. Iumi mas followim olketa standard bilong hem and “lusim olketa nogud samting.” (Ps. 34:14) Paul storyim disfala responsibility taem hem sei: “Evriwan wea trust long nem bilong Jehovah mas lusim olketa samting wea hem no stret.” (Readim 2 Timothy 2:19.) So, from iumi pipol bilong God, wanem nao iumi savve duim for mek sure iumi lusim olketa samting wea no stret?
‘MUV FROM OLKETA NOGUD MAN HIA’
3, 4. Wanem raeting nao samfala savveman interest for savve long hem, and why nao olsem?
3 Long 2 Timothy 2:19, Paul sei: “God nao putim strongfala faondeson.” Tufala raeting nao stap long disfala faondeson. Firstfala raeting wea sei, “Jehovah hem savve gud long olketa bilong hem,” hem kam from Numbers 16:5. (Lukim study bifor diswan.) Bat mek-tu raeting wea sei, “Evriwan wea trust long nem bilong Jehovah mas lusim olketa samting wea hem no stret,” hem kam from wea? Diswan hem samting wea samfala savveman interest for savve long hem for longtaem finis. Why nao olsem?
4 Hem luk olsem Paul tekem datfala mek-tu raeting from narafala verse long olketa Hebrew Scripture. Bat no eni verse long olketa Hebrew Scripture hem semsem witim datfala mek-tu raeting. So wanem nao Paul story abaotem taem hem sei: “Evriwan wea trust long nem bilong Jehovah mas lusim olketa samting wea hem no stret”? Firstfala raeting wea Paul storyim hem kam from Numbers chapter 16, and hem story abaotem taem wea Korah hem againstim Moses and Aaron. So waswe, datfala mek-tu raeting wea Paul storyim hem join tu witim disfala samting wea happen long taem bilong Korah?
5-7. Wanem samting wea happen long taem bilong Moses nao Paul story abaotem long 2 Timothy 2:19? (Lukim piksa long start bilong study.)
5 Dathan and Abiram sapotim Korah for leadim olketa wea bighed for againstim Moses and Aaron. (Num. 16:1-5) Olketa no respectim Moses and olketa les for obeyim hem nomata God nao markem Moses for leadim olketa. From olketa hia stap yet witim pipol bilong Jehovah, datwan savve spoelem spiritual saed bilong olketa nara Israelite wea faithful. Taem Jehovah redi for showimaot hu nao olketa wea faithful for worshipim hem, hem talem wanfala komand for olketa.
6 Bible sei: “Then Jehovah sei long Moses: ‘Story long olketa Israelite and talem olketa, “Iufala mas muv from olketa tent bilong Korah, Dathan, and Abiram!”’ Then Moses standap and go long Dathan and Abiram, and olketa elder bilong Israel go witim hem. Moses talem olketa Israelite: ‘Plis iufala mas muv from olketa tent bilong olketa nogud man hia and no tasim eni samting bilong olketa, mekem iufala no dae bikos long sin bilong olketa.’ Semtaem nomoa evriwan wea stap raonem tent bilong Korah, Dathan, and Abiram olketa muv from datfala ples nao.” (Num. 16:23-27) Then Jehovah killim dae evriwan hia wea bighed. Bat olketa wea faithful long God olketa no dae bikos olketa muv from olketa wea bighed, and diswan showimaot olketa ‘lusim olketa samting wea no stret.’
7 Paul tekem disfala toktok “Jehovah hem savve gud long olketa bilong hem” from Numbers 16:5. And taem hem sei: “Evriwan wea trust long nem bilong Jehovah mas lusim olketa samting wea hem no stret,” luk olsem hem story abaotem olketa samting wea Numbers 16:5, 23-27 storyim. So luk olsem tufala raeting wea Paul talem long 2 Timothy 2:19 story abaotem datfala samting wea happen long taem bilong Moses. Wanem nao iumi lanem from tufala raeting hia? Jehovah savve wanem nao insaed long heart bilong olketa man. Hem savve hu nao olketa wea faithful long hem, and hem expectim olketa for stap difren from nogud pipol.
‘NO JOIN INSAED WEI FOR ARGUE AND KWESTINIM SAMTING’
8. Why nao hem no inaf for iusim nem bilong Jehovah and for part bilong wanfala kongregeson nomoa?
8 Paul storyim olketa samting wea happen long taem bilong Moses for helpem Timothy luksavve hem need for protectim wei wea hem fren witim Jehovah. Long sem wei wea hem no inaf for pipol bilong God long taem bilong Moses for iusim nomoa nem bilong Jehovah, hem no inaf tu for olketa Christian part bilong wanfala kongregeson nomoa. Evriwan wea worshipim God mas “lusim olketa samting wea hem no stret.” Wanem nao Timothy mas duim for followim datwan? And wanem nao iumi savve lanem from disfala toktok bilong Paul?
9. Hao nao “wei for argue and kwestinim samting” affectim olketa Christian long first century?
9 Long leta wea Paul raetem for Timothy hem talem gudfala advaes long hao for lusim olketa samting wea no stret. Olsem example, Paul talem Timothy hem no stret for “argue abaotem olketa word” and hem talem hem for “no lisin long olketa iusles toktok.” (Readim 2 Timothy 2:14, 16, 23.) Why nao Paul talem datwan? Samfala long kongregeson kamap apostate and teachim olketa laea teaching. Olketa narawan talemaot samfala idea wea kam from tingting bilong olketa seleva. Nomata olketa idea hia no againstim teaching long Bible, diswan mekem raoa kamap wea mekem olketa long kongregeson no wan mind. Dastawe Paul encouragem Timothy for “no join insaed kaen iusles wei for argue and kwestinim samting.”
10. Wanem nao iumi shud duim sapos enitaem iumi lukim or herem olketa idea bilong olketa apostate?
10 Long taem bilong iumi, wei for garem olketa apostate insaed kongregeson hem no samting wea kamap staka taem. Nomata olsem, maet samfala taem iumi lukim or herem olketa idea wea againstim olketa teaching bilong Bible. Bat iumi mas rejectim olketa. Hem no wise for story witim olketa apostate, nomata maet long Internet or long eni nara wei. Nomata maet iumi garem tingting for laek helpem samwan wea apostate, sapos iumi story witim hem, datwan minim iumi no obeyim God nao. Hem givim komand long iumi for barava stap klia long olketa apostate.
No story witim olketa apostate (Lukim paragraf 10)
11. Wanem nao savve mekem kongregeson no garem wan mind, and hao nao olketa elder savve showimaot gudfala example long diswan?
11 Hem no olketa apostate tingting nomoa wea savve spoelem peace insaed long kongregeson. Olsem example, maet samfala long kongregeson garem difren tingting abaotem wanem kaen hapitaem nao hem fitim Christian. Sapos olketa trae for forcem tingting bilong olketa long narawan, datwan savve mekem “kaen iusles wei for argue and kwestinim samting” hem kamap. Bat waswe sapos samwan long kongregeson hem encouragem narawan for duim hapitaem wea againstim olketa Bible principle? Olketa elder bae givim kaonsel long man wea duim datwan, nomata maet datfala man no agree long datfala kaonsel. (Ps. 11:5; Eph. 5:3-5) Nomata olsem, olketa elder bae no forcem narawan tu for followim idea bilong olketa seleva. Olketa elder followim disfala kaonsel long Bible wea sei: “Lukaftarem olketa sheepsheep bilong God wea hem nao markem iufala for lukaftarem. . . . Iufala mas no bossim olketa pipol bilong God bat iufala mas showimaot gudfala example for olketa sheepsheep.”—1 Pet. 5:2, 3; readim 2 Corinth 1:24.
12, 13. (a) Olketa wanem Bible principle nao helpem iumi for mekem olketa wise disison saed long hapitaem? (b) Hao nao olketa Bible principle long paragraf 12 savve helpem iumi for mekem olketa wise disison abaotem olketa nara samting long laef?
12 Organization bilong iumi no chekim olketa movie, olketa video game, buk, or song for disaedem which wan nao iumi mas stap klia long hem. Why nao olsem? Bikos Bible encouragem iumi wanwan for “iusim evritaem tingting bilong [iumi] . . . for luksavve long wanem hem stret and wanem hem no stret.” (Heb. 5:14) Iumi savve iusim olketa Bible principle for helpem iumi for mekem olketa wise disison abaotem hapitaem. Long evri samting iumi duim, iumi mas “gohed for mek sure [iumi] savve long samting wea Lord hapi long hem.” (Eph. 5:10) Bible hem sei tu famili hed nao garem raet for disaedem samting for famili, so hem savve disaedem wanem hapitaem nao no fitim famili.a—1 Cor. 11:3; Eph. 6:1-4.
13 Olketa Bible principle wea iumi just storyim savve helpem iumi for mekem olketa wise disison abaotem olketa nara samting long laef tu. Olsem example, staka garem difren tingting abaotem kaleko, lukluk, health and healthy kaikai, and olketa nara samting olsem. Samfala maet laek for forcem tingting bilong olketa abaotem olketa samting hia long nara pipol, and diswan savve mekem raoa kamap. Bat sapos samting wea samwan laek duim hem no brekem eni Bible principle, iumi shud no argue abaotem wanem iumi ting hem shud duim. Bible sei: “Wakaman bilong Lord mas no raoa, bat hem mas kaen long evriwan.”—2 Tim. 2:24.
NO ASSOCIATE WITIM NOGUD PIPOL
14. Wanem tokpiksa nao Paul iusim for showimaot iumi mas no associate witim nogud pipol?
14 Wanem nao nara samting wea pipol bilong God mas duim for “lusim olketa samting wea hem no stret”? Hem nao for no associate witim nogud pipol. Paul iusim wanfala tokpiksa for mekhae long diswan. Bihaen Paul talem disfala toktok “God nao putim strongfala faondeson,” hem story abaotem wanfala “bigfala haos.” Insaed datfala haos “staka pot hem stap. Samfala olketa wakem long gold or silver, and olketa narawan olketa wakem long clay or from tree. Samfala pot olketa wakem for putim gud samting insaed, and nara pot for putim olketa rabis samting insaed.” (2 Tim. 2:20, 21) Then Paul talem olketa Christian for “no go klosap long olketa pot wea garem olketa rabis samting insaed.”
15, 16. Wanem nao iumi savve lanem from datfala tokpiksa abaotem wanfala “bigfala haos”?
15 Wanem nao tokpiksa bilong Paul hem minim? Datfala “bigfala haos” hem olsem Christian kongregeson. Olketa “pot” insaed datfala haos olketa olsem each brata and sista long kongregeson. Long wanfala haos, samfala container savve kamap dirty sapos man putim rabis samting insaed. Taem datwan happen, man long haos mas separatem container wea dirty from olketa klin container wea hem savve iusim long kitchen.
16 Pipol bilong Jehovah mas duim sem kaen samting tu distaem. Sapos iumi laek for klin long evri samting wea iumi duim long laef bilong iumi, iumi mas stap klia long eniwan long kongregeson wea gohed for no followim olketa principle bilong Jehovah. (Readim 1 Corinth 15:33.) From iumi mas no associate witim pipol wea no obeyim God insaed long kongregeson, hem barava important for no associate witim pipol aotsaed long kongregeson. Datwan hem bikos staka pipol aotsaed long kongregeson ‘laekem tumas selen, no obeyim dadi and mami, no faithful, laea for spoelem narawan, raf, no laekem gud samting, spoelem fren bilong olketa, and no lovem God bat interest nomoa for enjoyim seleva’!—2 Tim. 3:1-5.
JEHOVAH BLESSIM WEI WEA IUMI FAITHFUL
17. Wanem nao showimaot olketa Israelite wea faithful olketa againstim samting wea no stret?
17 Taem Jehovah givim komand for olketa Israelite “mas muv from olketa tent bilong Korah, Dathan, and Abiram, . . . semtaem nomoa” olketa Israelite wea faithful “muv from datfala ples nao.” (Num. 16:24, 27) Olketa no hol bak and no delay for muv from olketa bighed sekson hia. “Evriwan wea stap raonem tent bilong Korah, Dathan, and Abiram olketa muv from datfala ples nao.” Olketa wea faithful barava laek for obey. Olketa showimaot klia olketa sapotim Jehovah and againstim samting wea no stret. Wanem nao iumi savve lanem from disfala example?
18. Why nao Paul talem Timothy for “ranawe from olketa samting wea young pipol laekem”?
18 From iumi barava tinghae long wei wea iumi fren witim Jehovah and laek for protectim datwan, iumi mas no hol bak for duim samting wea stret. Diswan nao wanem Paul encouragem Timothy for duim taem hem talem Timothy for “ranawe from olketa samting wea young pipol laekem.” (2 Tim. 2:22) Long datfala taem, maet Timothy hem winim 30 year finis. So why nao Paul talem datfala toktok long Timothy? Bikos pipol wea no young tu savve duim olketa krangge samting. Paul talem Timothy taem hem laek for duim rong samting wea body laekem, hem mas “ranawe” from datwan. Hem mas “lusim olketa samting wea hem no stret.” Jesus talem semkaen samting taem hem sei: “Sapos eye bilong iu mekem iu for sin, aotem datwan and torowem.” (Matt. 18:9) Olketa Christian wea laek for obeyim wanem Jesus talem and protectim wei wea olketa fren witim God mas no hol bak for duim samting wea stret.
19. Wanem nao samfala duim for protectim wei wea olketa fren witim Jehovah?
19 Wanem nao samfala Christian duim for protectim wei wea olketa fren witim Jehovah? Samfala wea garem problem saed long alcohol disaed for no tasim moa alcohol. Samfala wea garem olketa nara wik point disaed for stap klia long eni hapitaem wea maet mekem olketa for laek duim rong samting. (Ps. 101:3) Olsem example, bifor wanfala brata kamap Witness, hem laek tumas for go long olketa party wea pipol dance and duim olketa dirty samting. Bihaen hem kam insaed truth, hem disaed for no dance, nomata long olketa hipap bilong olketa Witness tu. Datwan hem bikos hem laek stap klia long eni samting wea maet mekem hem laek for duim rong samting. Hem tru, hem no rong for drinkim alcohol, dance, or duim olketa nara samting olsem. So no evri Christian need for stap klia long olketa samting hia. Bat iumi evriwan mas careful and protectim wei wea iumi fren witim Jehovah.
20. Nomata hem no isi for ‘lusim olketa samting wea no stret,’ wanem nao encouragem iumi?
20 Hem wanfala privilege for iumi garem disfala nem Olketa Jehovah’s Witness, and iumi savve man wea garem datfala nem garem responsibility. Iumi mas ‘lusim olketa samting wea no stret,’ and “lusim olketa nogud samting.” (Ps. 34:14) Hem no evritaem isi for duim datwan. Bat from iumi savve Jehovah bae gohed lovem “olketa bilong hem” wea obeyim hem, datwan barava encouragem iumi.—2 Tim. 2:19; readim 2 Chronicles 16:9a.
a Lukim article long jw.org Web site wea garem title, “Waswe, Olketa Jehovah’s Witness Tambuim Samfala Movie, Buk, or Song?” anda long ABAOTEM MIFALA > OLKETA KWESTIN WEA STAKA PIPOL ASKEM.