No Kamap Pipol wea Herem Nomoa and Forgetim
“Kamap pipol wea duim word, and no herem nomoa, nogud iufala giamanim iufala seleva witim giaman tingting.”—JAMES 1:22.
1. Wanem nao olketa mirakol wea pipol bilong Israel bifor kasem privilege for lukim?
“KANDUIT forgetim” hem toktok wea fitim olketa mirakol wea Jehovah duim long Egypt bifor. Each wan long Tenfala Trabol hem barava narawe. Bihaen olketa trabol hia hem spesol wei wea pipol bilong Israel sev thru long wata wea open long Red Sea. (Deuteronomy 34:10-12) Sapos iu lukim olketa samting hia, maet bae iu nating forgetim Datwan wea bihaenem evri samting hia. Nomata olsem, man wea raetem psalm hem sing olsem: “Olketa [Israelite] forgetim God wea Sevem olketa, Datwan wea duim olketa bigfala samting long Egypt, olketa nambawan waka long land bilong Ham, olketa samting wea mekem man fraet long Red Sea.”—Psalm 106:21, 22.
2. Wanem nao showimaot wei wea Israel tinghae long olketa strongfala samting wea God duim hem for lelebet taem nomoa?
2 Bihaen olketa katkros long Red Sea, olketa Israelite “start for fraet long Jehovah and putim faith long Jehovah.” (Exodus 14:31) Olketa man bilong Israel joinim Moses long singsing bilong win for Jehovah, and Miriam and olketa nara woman pleim tambourine and dance. (Exodus 15:1, 20) Tru nao, pipol bilong God barava tinghae long olketa strongfala samting wea Jehovah duim. Bat wei wea olketa tinghae long Datwan wea duim olketa samting hia hem for lelebet taem nomoa. No longtaem bihaen planti long olketa duim samting wea mekem hem luk olsem olketa barava forget. Olketa kamap pipol for komplen and tok againstim Jehovah. Samfala worshipim idol and duim dirty fasin.—Numbers 14:27; 25:1-9.
Wanem Nao Savve Mekem Iumi Forget?
3. From iumi no perfect, wanem nao iumi savve forgetim?
3 Wei wea Israel no tinghae hem mekem iumi sapraes. Nomata olsem, sem samting savve happen long iumi. Hem tru, iumi no lukim olketa mirakol bilong God olsem. Bat, long taem wea iumi fren witim God, samfala samting happen wea iumi kanduit forgetim. Samfala long iumi maet rememberim taem wea iumi acceptim truth bilong Bible. Olketa narataem wea iumi hapi hem dedication prea bilong iumi long Jehovah and taem iumi baptaes long wata olsem tru Christian. Planti long iumi experiencem hand bilong Jehovah long olketa narafala taem long laef bilong iumi. (Psalm 118:15) Winim evri samting, thru long dae bilong Son bilong God, Jesus Christ, olsem wanfala sakrifaes, iumi kasem hope bilong salvation. (John 3:16) Nomata olsem, bikos iumi no perfect, taem iumi feisim olketa rong feeling and wari bilong laef, maet hem isi for forgetim evri gud samting wea Jehovah duim finis for iumi.
4, 5. (a) Wanem warning nao James givim abaotem danger for kamap man wea herem nomoa then forgetim? (b) Hao nao iumi savve iusim tokpiksa bilong James abaotem man and mirror?
4 Long leta bilong hem for olketa nara Christian, James, haf brata bilong Jesus givim warning abaotem danger bilong wei for kamap man wea herem nomoa and then forgetim. Hem raet olsem: “Kamap pipol wea duim word, and no herem nomoa, nogud iufala giamanim iufala seleva witim giaman tingting. From sapos eniwan herem word, and no obeyim, hem olsem man wea lukluk long feis bilong hem insaed long mirror. From hem lukim hemseleva, and then hem go and stretawe forgetim hem wanem kaen man.” (James 1:22-24) Wanem nao James minim long olketa toktok hia?
5 Taem iumi getap long morning, planti taem iumi luk insaed long mirror for lukim wanem nao iumi mas duim long lukluk bilong iumi. Taem iumi duim olketa difren samting and tingim olketa nara samting, iumi no tingim samting wea iumi lukim insaed long mirror. Diswan savve happen long spiritual wei tu. Taem iumi luk insaed long Word bilong God, iumi savve markem wei bilong iumi witim wanem Jehovah expectim from iumi. So, iumi feisim olketa wik point bilong iumi. Disfala savve shud muvim iumi for changem fasin bilong iumi. Bat taem iumi go ahed for waka evriday and stragol witim olketa problem bilong iumi, hem isi for no tingting abaotem olketa spiritual samting. (Matthew 5:3; Luke 21:34) Hem olsem iumi forgetim olketa loving samting wea God duim for iumi. Sapos datwan hem happen, hem isi for iumi foldaon long olketa feeling wea lead go long sin.
6. Wanem wei for lukluk long Scripture nao savve helpem iumi for no forgetim toktok bilong Jehovah?
6 Long firstfala leta bilong hem for olketa long Corinth, aposol Paul storyim wei wea olketa Israelite forget insaed long wilderness. Long sem wei wea olketa Christian long first century kasem gudfala samting from toktok bilong Paul, wei for reviewim samting wea hem raetem savve helpem iumi for no forgetim toktok bilong Jehovah. So, letem iumi lukluk long 1 Corinthians 10:1-12.
Rejectim Olketa Samting wea World Laekem
7. Wanem strongfala pruv bilong love bilong Jehovah nao olketa Israelite kasem?
7 Samting wea Paul talem abaotem olketa Israelite hem olsem wanfala warning for olketa Christian. Paul hem raet olsem: “Mi wantem iufala for luksavve, hao olketa laen dadi bilong iumi stap andanit long datfala cloud and evriwan katkros thru long datfala sea and evriwan baptaes insaed long Moses thru long datfala cloud and long datfala sea.” (1 Corinthians 10:1-4) Pipol bilong Israel long taem bilong Moses lukim planti samting wea showimaot klia paoa bilong God. Insaed diswan hem mirakol cloud wea leadim olketa long day and helpem olketa for ranawe thru long Red Sea. (Exodus 13:21; 14:21, 22) Tru nao, olketa Israelite hia kasem strongfala pruv bilong love wea Jehovah garem for olketa.
8. Wanem nao kamaot from wei wea Israel forgetim spiritual saed?
8 “Nomata olsem,” Paul go ahed for sei, “God hem no appruvim planti long olketa, dastawe olketa dae insaed long wilderness.” (1 Corinthians 10:5) Datwan hem barava sorre samting! Planti long olketa Israelite wea lusim Egypt kamap no fit for go insaed long Promis Land. From God no appruvim olketa bikos olketa short long faith, olketa dae insaed long wilderness. (Hebrews 3:16-19) Wanem nao iumi savve lanem from diswan? Paul hem sei: “Olketa samting hia kamap example for iumi, for iumi no kamap man wea wantem olketa samting wea spoelem iumi, olsem olketa wantem.”—1 Corinthians 10:6.
9. Wanem nao Jehovah provaedem for pipol bilong hem, and hao nao Israel ting abaotem diswan?
9 Olketa Israelite garem planti samting for mekem olketa ting strong long spiritual samting taem olketa stap insaed long wilderness. Olketa go insaed wanfala covenant witim Jehovah and kamap wanfala nation wea dedicate long hem. And tu, olketa kasem wanfala sekson bilong priest, wanfala tabernacle olsem main ples bilong worship, and arrangement for offerim olketa sakrifaes long Jehovah. Winim wei for hapi long olketa spiritual present hia, olketa letem olketa seleva for no satisfae long olketa material samting wea God provaedem.—Numbers 11:4-6.
10. Why nao iumi mas evritaem keepim God insaed tingting bilong iumi?
10 No olsem olketa Israelite long wilderness, distaem Jehovah appruvim pipol bilong hem. Bat, olsem man wanwan, hem important tumas for iumi keepim God insaed tingting bilong iumi. Wei for duim olsem bae helpem iumi for rejectim olketa selfish feeling wea savve blokem spiritual wei for lukluk bilong iumi. Iumi mas disaed strong for “rejectim fasin wea no followim God and olketa samting wea world wantem and for live followim stretfala tingting and raeteous fasin and wei for lovem God insaed long system wea stap distaem.” (Titus 2:12) Olketa bilong iumi wea kaban witim Christian kongregeson from taem iumi baby shud nating tingse iumi missim eni gud samting. Sapos kaen tingting olsem kamap insaed mind, hem gud for rememberim Jehovah and olketa nambawan blessing wea hem redyim for iumi.—Hebrews 12:2, 3.
Obeyim Jehovah Evribit
11, 12. Hao nao man savve kamap guilty for worshipim idol nomata hem no worshipim olketa idol?
11 Paul givim iumi narafala warning taem hem raet: “No kamap man for worshipim idol, olsem samfala long olketa duim; olsem olketa raetem finis: ‘Olketa pipol sidaon for kaikai and drink, and olketa garem hapitaem.’” (1 Corinthians 10:7) Paul storyim taem wea olketa Israelite switim Aaron for mekem wanfala gold buluka. (Exodus 32:1-4) Nomata iumi maet no worshipim idol stret, iumi savve kamap man for worshipim idol sapos iumi letem samting wea iumiseleva wantem for tanem iumi from wei for worshipim Jehovah witim full soul.—Colossians 3:5.
12 Long narataem, Paul raet abaotem samfala wea wari nomoa abaotem material samting and no olketa spiritual samting. Abaotem olketa wea “wakabaot olsem enemy bilong torture-stake bilong Christ,” hem raet olsem: “End bilong olketa hem wei for finis evribit, and god bilong olketa hem bele bilong olketa.” (Philippians 3:18, 19) Samting wea olketa worshipim hem no wanfala image. Hem feeling bilong olketa for wantem olketa physical samting. Tru, no evri samting wea man wantem hem rong. Jehovah creatim iumi witim olketa need and wei for enjoyim olketa difren samting. Bat olketa wea putim wei for aftarem samting wea seleva laekem winim wei for fren witim God, kamap pipol wea worshipim idol.—2 Timothy 3:1-5.
13. Wanem nao iumi savve lanem from story bilong datfala gold buluka?
13 Bihaen olketa lusim Egypt, olketa Israelite mekem wanfala gold buluka for worship. Witim warning againstim wei for worshipim idol, narafala important leson stap insaed disfala story. Olketa Israelite no obeyim klia instruction from Jehovah. (Exodus 20:4-6) Nomata olsem, olketa no min for rejectim Jehovah olsem God bilong olketa. Olketa mekem sakrifaes go long datfala image and sei datwan hem wanfala “festival long Jehovah.” Olketa giamanim olketa seleva for tingse God bae ting nating long wei wea olketa no obey. Tingting olsem daonem Jehovah, and mekem hem kros fogud.—Exodus 32:5, 7-10; Psalm 106:19, 20.
14, 15. (a) Why nao olketa Israelite no garem eni excuse for kamap pipol wea herem nomoa and forgetim? (b) Sapos iumi disaed strong for no kamap pipol wea herem nomoa and forgetim, wanem nao bae iumi duim saed long olketa komandment bilong Jehovah?
14 Hem barava difren samting sapos wanfala Jehovah’s Witness joinim wanfala giaman religion. Bat, taem olketa stap insaed kongregeson, samfala maet rejectim instruction bilong Jehovah long olketa narakaen wei. Pipol bilong Israel no garem eni excuse for kamap pipol wea herem nomoa and forgetim. Olketa herem Tenfala Komandment and stap taem Moses talem olketa disfala komand: “Iufala mas no mekem witim mi olketa god bilong silver, and iufala mas no mekem olketa god bilong gold for iufala seleva.” (Exodus 20:18, 19, 22, 23) Nomata olsem, olketa Israelite worshipim datfala gold buluka.
15 Iumi tu bae no garem eni excuse sapos iumi kamap pipol wea herem nomoa and forgetim. Long Bible, God givim instruction for planti part bilong living. Olsem example, Word bilong Jehovah barava tok strong againstim wei for kaon and no peim bak. (Psalm 37:21) Olketa pikinini kasem komand for obeyim parents, and dadi garem responsibility for trainim pikinini long “wei for stretem tingting wea kam from Jehovah.” (Ephesians 6:1-4) Olketa singol Christian kasem instruction for marit “only insaed long Lord,” and olketa servant bilong God wea marit mas: “Letem marit garem honor midolwan long evriwan, and marit bed no kamap dirty, bikos God bae judgem olketa wea duim fornication and adultery.” (1 Corinthians 7:39; Hebrews 13:4) Sapos iumi disaed strong for no kamap pipol wea herem nomoa and forgetim, bae iumi ting strong long olketa instruction hia from God and followim olketa.
16. Wanem nao happen long olketa wea worshipim datfala gold buluka?
16 Jehovah no acceptim wei wea olketa Israelite trae for worshipim hem followim tingting bilong olketa seleva. Bat, 3,000 nao dae, maet from olketa lead for duim samting againstim Jehovah taem olketa worshipim datfala gold buluka. Olketa narawan wea duim rong kasem wanfala trabol from Jehovah. (Exodus 32:28, 35) Datwan hem bigfala leson for eniwan wea readim Word bilong God bat chusim seleva samting wea olketa laek for obeyim!
“Ranawe From Fornication”
17. Wanem nao happen wea 1 Corinthians 10:8 hem story abaotem?
17 Paul storyim narafala wei wea olketa samting wea body wantem savve mekem man forget long spiritual saed taem hem sei: “Iumi mas no duim fornication, olsem samfala long olketa duim fornication, gogo for foldaon, twenti-thri thousand long olketa insaed wan day.” (1 Corinthians 10:8) Long hia Paul hem storyim samting wea happen long Flat Ples bilong Moab long end bilong 40-year wakabaot bilong Israel thru long wilderness. Olketa Israelite just kasem help bilong Jehovah for winim olketa kantri wea stap east long Jordan, bat planti kamap pipol wea herem nomoa then forgetim and no tinghae. Long spialaen bilong Promis Land, pipol switim olketa for duim dirty fasin and for worshipim Baal bilong Peor. Samting olsem 24,000 nao distroe, wea 1,000 nao olketa leader.—Numbers 25:9.
18. Wanem kaen wei nao savve lead go long dirty fasin?
18 Planti savve long pipol bilong Jehovah distaem for hae mark bilong olketa saed long fasin. Bat taem olketa kasem test saed long dirty fasin, samfala Christian no ting abaotem God and olketa principle bilong hem. Olketa kamap man wea herem nomoa and forgetim. Long firstaem, datfala temptation maet no wei for duim dirty fasin. Maet hem feeling for want for lukluk long dirty piksa, for join insaed nogud mekfani or show-off, or for aftarem wei for kaban witim pipol wea wik saed long fasin. Evri samting hia leadim olketa Christian for duim sin.—1 Corinthians 15:33; James 4:4.
19. Wanem kaonsel from Bible nao helpem iumi for “ranawe from fornication”?
19 Sapos iumi kasem temptation for duim dirty fasin, iumi mas no stop for ting abaotem Jehovah. Iumi mas followim olketa kaonsel insaed Word bilong hem. (Psalm 119:1, 2) Olsem olketa Christian, planti long iumi duim best for stap klin saed long fasin, bat for duim samting wea stret long eye bilong God minim man mas waka hard evritaem. (1 Corinthians 9:27) Paul raet olsem for olketa Christian long Rome: “Evriwan luksavve long fasin bilong iufala for obey. Dastawe mi hapi long iufala. Bat mi laekem iufala for kamap wise long samting wea gud, bat no savve long samting wea nogud.” (Romans 16:19) Long sem wei wea 24,000 Israelite dae from sin bilong olketa, pipol wea duim fornication and narafala rong bae klosap nao kasem strongfala judgment bilong Jehovah. (Ephesians 5:3-6) So, winim wei for kamap pipol wea herem nomoa and forgetim, iumi mas go ahed for “ranawe from fornication.”—1 Corinthians 6:18.
Evritaem Tinghae Long Olketa Samting wea Jehovah Provaedem
20. Hao nao olketa Israelite testim Jehovah, and wanem nao kamaot from datwan?
20 Planti Christian nating duim dirty fasin. Nomata olsem, iumi need for careful for no letem iumi seleva followim wanfala wei wea lead for komplen evritaem wea mekem God no appruvim iumi. Paul warnim iumi: “No letem iumi testim Jehovah, olsem samfala long olketa [Israelite] testim hem, gogo olketa snek killim dae olketa. And no kamap pipol for komplen, olsem samfala long olketa komplen, gogo olketa dae from wanfala trabol.” (1 Corinthians 10:9, 10) Olketa Israelite komplen againstim Moses and Aaron—yes, againstim God tu—taem olketa komplen abaotem manna wea olketa kasem thru long mirakol. (Numbers 16:41; 21:5) Waswe, fornication bilong olketa mekem Jehovah feel nogud winim wei wea olketa komplen? Story bilong Bible showimaot hao planti wea komplen dae taem snek baetem olketa. (Numbers 21:6) Bifor datwan, winim 14,700 wea bighed for komplen olketa dae. (Numbers 16:49) So iumi mas no testim patient fasin bilong Jehovah long wei for no respectim samting wea hem provaedem.
21. (a) Wanem encouragement nao spirit muvim Paul for raetem? (b) Olsem James 1:25 talem, hao nao iumi savve barava hapi?
21 Taem hem raet for olketa Christian, Paul endim datfala list bilong olketa warning witim disfala encouragement: “Olketa samting hia go ahed for kasem olketa olsem example, and olketa raetem olsem warning for iumi wea stap long end bilong system. Dastawe man wea tingse hem standap mas lukaot nogud hem foldaon.” (1 Corinthians 10:11, 12) Olsem olketa Israelite, iumi kasem planti blessing from Jehovah. Bat, long wei wea difren from olketa, iumi mas nating forgetim and fail for tinghae long olketa gudfala samting wea God go ahed for duim for iumi. Taem olketa hevi bilong laef mekem iumi feel wikdaon, iumi mas tingting long olketa nambawan promis wea stap insaed Word bilong hem. Iumi mas rememberim spesol wei wea iumi fren witim Jehovah and go ahed for duim waka for preachim Kingdom. (Matthew 24:14; 28:19, 20) Kaen gogo olsem bae givim iumi tru hapi, bikos olketa Scripture promis olsem: “Man wea luk insaed long perfect law bilong freedom and wea go ahed long diswan, disfala man, from hem kamap, no man wea herem samting and forgetim, bat man wea duim datfala waka, hem bae hapi taem hem duim datwan.”—James 1:25.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Wanem nao savve mekem iumi kamap pipol wea herem nomoa and forgetim?
• Why nao wei for obeyim God evribit hem important tumas?
• Hao nao iumi savve “ranawe from fornication”?
• Wanem nao shud tingting bilong iumi long olketa samting wea Jehovah provaedem?
[Piksa long page 15]
Olketa Israelite forgetim olketa strongfala samting wea Jehovah duim for olketa
[Piksa long page 16]
Pipol bilong Jehovah disaed strong for keepim hae mark saed long fasin