I Apii Ana Ainei te Ekaretia Mua e e Toru Tai te Atua?
Tuanga 2—I Apii Ana Ainei te Au Metua Apotetoro i te Apiianga Akonoanga o te Toru Tai?
I roto i Te Punanga Tiaki o Noema 1, 1991, kua uriuri te Tuanga 1 o teia papaanga e me kua apii ana rai a Iesu e tana au pipi i te apiianga akonoanga Toru Tai—te manako anga e ko te Metua, te Tamaiti, e te vaerua tapu e nga peretana e toru anake ia mari ra okotai Atua. Te karanga ra te tika papu no roto mai i te Puka Tapu, mei te au tangata tuatua enua, e pera katoa te aronga apiipii akonoanga e kare ratou i apii ana i te reira. Akapeea i reira te au arataki o te au ekaretia tei aru mai i muri mai—i apii ana rai ratou i tetai Toru Tai?
KO TE “Au Metua Apotetoro” te taoonga tei raveia no te au tangata ekaretia tei tata no runga i te akonoanga Kerititiano i te openga o te au anere mataiti mua e te rua i to tatou Tuatau Noa Nei. Etai ia ratou ko Clement o Roma, Ignatius, Polycarp, Hermas, e Papias.
Kua karangaia ratou e e au taeake piri vaitata no etai o te au apotetoro. No reira, e tau i reira e kua matau ratou i te au apiianga apotetoro. No runga i ta teia au tangata i tata, kua tuatua The New Encyclopædia Britannica e:
“Me kapitiia te au tataanga a te Au Metua Apotetoro e puapinga maata atu te reira i te tuatua enua i tetai ua atu puka Kerititiano i vao ake i te Koreromotu Ou.”1
Naringa taua au apotetoro i apii i te apiianga akonoanga o te Toru Tai, e tau i reira e kia apii katoa rai taua Au Metua Apotetoro i te reira. E tau kia riro te reira e mea puapinga maata i roto i ta tatou apiianga, i te mea e kare e mea puapinga rava atu i te akakiteanga ki te au tangata e koai te Atua. No reira i apii ana ainei ratou i te apiianga akonoanga o te Toru Tai?
Tetai Akakite Anga Mua o te Akarongo
Tetai o te au akakite anga mua o te akarongo Kerititiano kare no roto i te Puka Tapu kua kitea te reira i roto i tetai puka e 16 au pene poto ua tei kitea e ko The Didache, me kare te Teaching of the Twelve Apostles (Apiianga a te Tai Ngauru ma Rua au Apotetoro). Te tuku ra etai au tata tuatua enua i te reira i mua ake me kare i te mataiti 100 T.N. Kare tona tata i kitea.2
Te tuatua The Didache no runga i te au mea ta te au tangata ka anoano i te kite e riro mai e ei au Kerititiano. I roto i te pene 7, te akakite maira i te papetito anga “na roto i te ingoa o te Metua e te Tamaiti e te Vaerua Tapu,” aiteite ki te au tuatua a Iesu i roto ia Mataio 28:19.3 Inara kare e ngai e tuatua ra no runga i tetai toko toru te aiteite anga i te tu mutu kore, te ririnui, te taoonga, e te kite pakari. I roto i te pene 10, te kapiti maira The Didache i te tatara anga o te akarongo na roto i tetai pure:
“Te akameitaki nei matou ia koe, te Metua Tapu ra, no toou Ingoa tapu taau i maani kia mou ki roto i to matou au ngakau; e no te kite e te akarongo e te tu mate kore taau i akakite mai kia matou na roto ia Iesu toou Tavini. Te kaka kia koe e tuatau ua atu! Ko koe, e te Pu Mana Katoatoa, tei anga i te au mea ravarai no toou ra Ingoa . . . E kia matou kua oronga mai koe i te kai e te vai i te pae vaerua e te oraanga mutu kore na roto ia Iesu toou Tavini.”4
Kare e Toru Tai i roto i teia. I roto i The Influence of Greek Ideas on Christianity (Te Mana o te Manako Ereni ki Runga i te Akonoanga Kerititiano), kua taiku a Edwin Hatch i te tuatua te ka aru mai e kua karanga e:
“I roto i te rave anga a te akonoanga Kerititiano kare ua atu e ngai e te akamaataia atu ra teia au manako ngoie. Te apiianga akonoanga tei tuatua maataia, e ko te Atua oki ia, e Koia okotai rai, e Koia tei mana katoatoa e te mutu kore, nana i anga te ao katoa, e ko Tona tu akaaroa kua kitea Tana au angaanga ravarai. Kare e ngai no tetai uriuri anga maani ua.”
Clement o Roma
Ko Clement o Roma tei manakoia e ko tetai “epitekopo” i roto i te reira oire, koia tetai tumu mua o te au tataanga akonoanga Kerititiano. Kua irinakiia e kua mate aia i te 100 T.N. I roto i te tata anga tei tamanakoia e nana i tata, kare rava aia i taiku tikai ana me kare ra i tetai ua atu tu no runga i tetai Toru Tai. I roto i te First Epistle of Clement to the Corinthians (Te Reta Mua o Clement ki te au Korinetia), kua akakite aia:
“Kia akangateiteiia koe, e kia akamaataia te au, mei ko mai i te Atua Mana Katoatoa na roto ia Iesu Karaiti.”
“Kua tutu aere te au apotetoro i te Evangeria kia tatou no ko mai i te Atu ra ko Iesu Karaiti; kua rave a Iesu Karaiti i teia mei ko mai i te Atua. No reira kua tonoia mai a Karaiti e te Atua, e ko te au apotetoro ra na Karaiti ia i tono mai.”
“Kia tika i te Atua ra, tei kite i te au mea ravarai, e tei Tutara i te au vaerua ravarai e te Atu o te au tangata ravarai—tei iki i to tatou Atu ra ko Iesu Karaiti e tatou katoa na roto Iaia ei iti tangata takake—kia oronga mai ki te au meta ravarai tei kapiki i Tona Ingoa kaka e te tapu ra, te akarongo, te mataku, te au, te tiaki marie, e te akakoromakianga roa.”6
Kare a Clement i karanga ana e e aiteite a Iesu me kare te vaerua tapu ki te Atua. Te akakite maira aia i te Atua Mana Katoatoa (kare ei “Metua” anake ua) ei tuke mei te Tamaiti. Kua karangaia te Atua e ko tei maata atu, i te mea e ko Karaiti “tei tonoia mai” e te Atua, e na te Atua i “iki” ia Karaiti. Te akaarianga e e takake te nga toko rua koia oki te Atua raua ko Karaiti e kare i aiteite, kua karanga a Clement e:
“Ka pati tatou ma te pure akatenga e te pati akaaka anga e ka akono Tei Anga ra i teianei ao katoa e pini ua ake i tona au tangata i teianei ao katoa, na roto i tana Tamaiti akaperepere ko Iesu Karaiti. . . . Te kite nei matou e ko koe [te Atua] anake ra ‘tei teitei rava atu i rotopu i tei teitei rava’ . . . Ko koe anake te paruru o te au vaerua e te Atua o te au tangata ravarai.”
“E tuku ua i te au pa enua kia kite e ko koe anake rai te Atua, e ko Iesu Karaiti taau Tamaiti.7
Te kapiki ra a Clement i te Atua (kare anake ua ko te “Metua”) “ko tei teitei rava,” e te kapiki ra ia Iesu e ko te “Tamaiti” a te Atua. Te kite katoa ra aia no runga ia Iesu e: “I te mea te akaata ra aia i te manea o te Atua, e teitei atu aia i te au angera pera katoa tona taoonga e tuke rai mei to ratou.”8 Te akaata ra a Iesu i te manea o te Atua, inara kare aia e aiteite atu ana ki te reira, mei te marama te akaata anga i te marama o te ra kare ra e aiteite atu ki te tumu o te reira marama, koia oki te ra.
Naringa te Tamaiti a te Atua i aiteite ki te Atua, koai i reira te Metua i te rangi, kare i reira e anoanoia no Clement kia karanga e e teitei atu a Iesu i te au angera, i te mea e te papu ua ra te reira i te kitea. E te akaari maira tana au tuatua e kua kite aia e koi vai ei te Tamaiti ei teitei atu i te au angera, e meangiti atu aia i te Atua Mana Katoatoa.
Te kite uaia ra to Clement manako: E meangiti ake te Tamaiti i tona Metua e koia te rua mei iaia. Kare rava a Clement i manako ana ia Iesu i te kapitianga ki roto i tetai upoko atua ma tona Metua. Te akaari maira aia e te irinaki ra te Tamaiti ki runga i te Metua, koia oki, ko te Atua, e te karanga ra ma te papu e ko te Metua koia ‘te Atua anake ua,’ kare e kapiti mai i tetai ua atu ki Tona taoonga. E kare rava e ngai te karanga anga a Clement e e aiteite te vaerua tapu ki te Atua. No reira kare rava e Toru Tai i roto i ta Clement au tataanga.
Ignatius
Kua noo a Ignatius koia tetai epetikopo o Anetioka, mei te rotopu o te anere mataiti mua T.N. ki te akamata anga o te rua anere mataiti. Me e tika tikai te au tataanga katoa nona kare rava e ngai i roto ia ratou e aiteite ra ki te Metua, te Tamaiti, e te vaerua tapu.
Pera katoa naringa a Ignatius i tuatua e te aiteite ra te Tamaiti ki te Metua i roto i te tu mutu kore, te ririnui, te taoonga, e te kite pakari, kare rai te reira e riro ei Toru Tai, no te mea kare rava aia i tuatua ana e e aiteite te vaerua tapu ki te Atua i te reira au tu. Inara kare a Ignatius i tuatua ana e te aiteite ra te Tamaiti ki te Atua koia oki te Metua i teia au tu me kare i tetai atu. Mari ra, kua akaari mai aia e te kauraro ra te Tamaiti ki Tei teitei atu iaia, koia te Atua Mana Katoatoa.
Kua kapiki a Ignatius i te Atua Mana Katoatoa e ko “te Atua mou anake ua, tei kare i anauia mai e kare e rauka i te itae, te Atu o te katoatoa, te Metua e Tei Anau mai i te Tamaiti anau tai anakeia,” te akaarianga mai i te tuke i rotopu i te Atua e Tana Tamaiti.9 Te tuatua ra aia “i te Atua koia te Metua, e te Atu ko Iesu Karaiti.”10 E kua akakite aia: “Te vaira okotai Atua, te Mana Katoatoa, tei akaari mai Iaia uaorai kia Iesu Karaiti Tana Tamaiti.”11
Kua akaari a Ignatius e kare te Tamaiti i mutu kore ei peretana inara kua angaia aia, no te mea kua rongoia te Tamaiti te karanga anga e: “Na te Atu [te Atua Mana Katoatoa] i anga Iaku nei, te akamataanga o Tana au tu.”12 Aiteite rai, kua karanga a Ignatius e: “Te vaira tetai Atua o teianei ao e pini ua ake, te Metua o Karaiti, ‘koia oki te au mea ravarai;’ e okotai rai Atu ko Iesu Karaiti, to tatou Atu, ‘nana oki te au mea ravarai.’”13 Kua tata katoa aia:
“Kare te Vaerua Tapu e tuatua ana i Tana uaorai au mea, inara ko ta Karaiti ra, . . . pera katoa mei te Atu ra i akakite mai kia tatou i te au mea Tana i rauka mai mei te Metua ra. No te mea te tuatua ra aia [te Tamaiti ra], ‘te tuatua ta kotou i rongo ra kare ia Naku, mari ra na te Metua ra tei tono mai Iaku.’”14
“Te vaira okotai Atua tei akaari iaia uaorai na roto i tana Tamaiti ko Iesu Karaiti, koia oki ko tana Tuatua tei akamata te muteki anga e i te au tu ravarai tei akamareka iaia [te Atua] tei tono mai iaia. . . . Kua kauraro a Iesu Karaiti i tona Metua.”15
E tika, kua kapiki a Ignatius i te Tamaiti ko “te Atua te Tuatua.” Inara te taangaanga anga i te tuatua “Atua” no te Tamaiti kare te aite anga e e aiteite aia ki te Atua Mana Katoatoa. Te kapiki katoa ra te Puka Tapu iaia ko te Tamaiti a “te Atua” ia Isaia 9:6. Te kapiki ra a Ioane 1:18 i te Tamaiti e ko “te tamaiti anau tai a te atua.” Te oronga angaia ma te ririnui e te mana akaaere no ko mai i te Atua ko Iehova, koia oki te Metua, ka rauka meitaki i reira te Tamaiti i te tuatuaia e ko “tei mana,” koia oki te aite anga o “te atua.”—Mataio 28:18; 1 Korinetia 8:6; Ebera 1:2.
Inara, e tika tikai ainei te au reta 15 a Ignatius. I roto i The Ante-Nicene Fathers, Voriumu I, kua akakite te nga etita ko Alexander Roberts e James Donaldson e:
“Te manako teia o te aronga akaapaapa i teianei ao e pini ua ake, te mea mua o te au reta e varu tei tamanakoia na Ignatius e pikikaa ua ia. I roto ia ratou uaorai te au akapapu anga tika e e angaanga no tetai tuatau i mua ana . . . e i teianei kua kopaeia ratou e te katoatoa ei mea maani ua.”
“O te itu au Reta tei akatikaia e Eusebius . . . , e rua uriuri anga Ereni akaapa anga, e poto ua tetai e roangarere tetai. . . . Noatu te mea poto ua . . . kua ariki noa uaia te reira i te mea roangarere, te vai katoa ra tetai au manako maata i rotopu i te aronga apiipii, e kare e rauka i te manako i te reira e kua matara tikai mai mei te au kapiti anga tuatua, me kare ei mea tika tikai tei kore i ekokoia.”16
Me ka ariki tatou i te urianga poto ua o tana au tataanga e e tika tikai, ka akakore te reira i tetai tuatua (i te urianga roangarere) tei akaari mai e i raro ake a Karaiti i te Atua, inara kare te reira toenga o te urianga poto ua, e akari mai i tetai Toru Tai. Noatu e i te mea e e tika tikai te reira au tataanga, te akaari maira te reira e kua irinaki a Ignatius i tu rua i te Atua e tana Tamaiti. Kare tikai teia i te tu aiteite taki rua, no te mea te akakite uaia ra te Tamaiti e e meangiti ake i te Atua e tei raro ake iaia. No reira, noatu e eaa ta tetai ka manako no runga i te au tataanga a Ignatius, kare e apiianga akonoanga Toru Tai i roto i te reira.
Polycarp
Kua anauia a Polycarp o Semurina i te tuanga toru openga o te tai anere mataiti mua e kua mate aia i rotopu i te rua anere mataiti mua. Kua karangaia e kua aravei aia i te apotetoro ko Ioane, e kua karangaia e nana i tata i te Epistle of Polycarp to the Philippians.
E apinga ainei tetai i roto i ta Polycarp tataanga tei akakite mai i tetai Toru Tai? Kare, kare e taiku anga no te reira. E tikai, tana i tuatua ra kua au te reira ki tei apiiia e Iesu e tana au pipi e te au apotetoro. Ei akaraanga, i roto i tana Epistle, kua akakite a Polycarp:
“Kia tika i te Atua e te Metua o to tatou Atu ra ko Iesu Karaiti, ko Iesu Karaiti uaorai, te Tamaiti a te Atua, . . . e akamaroiroi ia kotou i te akarongo e te tuatua mou.”17
Ka akara ana, mei ia Clement ra, kare a Polycarp i tuatua ana no runga i tetai piri anga Toru Tai “Metua” e te “Tamaiti” aiteite i roto i tetai upoko atua. Mari ra, kua tuatua aia no tetai “Atua e te Metua” o Iesu, kare anake ua no ‘te Metua o Iesu.’ No reira kua takake aia i te Atua mei ia Iesu, mei ta te au tata Puka Tapu i rave ma te taokioki ua. Kua karanga a Paulo ia 2 Korinetia 1:3: “Kia akameitakiia te Atua, te Metua o to tatou Atu ra o Iesu Mesia.” Kare aia i tuatua anake ua e: ‘Akameitakiia te Metua o Iesu’ mari ra, “Kia Akameitakiia te Atua, te Metua” o Iesu.
Pera katoa, kua karanga a Polycarp e: “Ei au mei ko mai i te Atua Mana Katoatoa, e mei ko mai i te Atu ra ko Iesu Karaiti, to tatou Akaora.”18 I konei akaou, te tuke ra a Iesu mei te Atua Mana Katoatoa, kare aia i tetai peretana toru tai aiteite i roto i te upoko Atua.
Hermas e Papias
Tetai Metua Apotetoro ko Hermas, tei tata i te tuanga mua o te rua anere mataiti. I roto i tana angaanga te Shepherd (Tiaki), me kare Pastor (Orometua), te tuatua ra ainei aia no tetai ua atu mea te ka arataki i tetai kia irinaki e kua marama aia i te Atua ei Toru Tai? Ka akara ana i etai au akaraanga i tana i tuatua:
“Noatu me inangaro te tangata ra i te vaerua kia tuatua ka tuatua ainei te Vaerua Tapu, inara ka tuatua anake ua te reira me inangaro te Atua i te reira kia tuatua. . . . Kua tanu te Atua i te aua vine, koia oki kua anga Aia i te au tangata, e kua oronga ia ratou ki Tana Tamaiti; e kua akataoonga te Tamaiti ra i Tana au angera kia tiaki ia ratou.”19
“E pakari ake te Tamaiti a te Atua i tana au mea i anga ravarai.”20
I konei te tuatua ra a Hermas e me inangaro te Atua (kare anake ua i te Metua) i te vaerua kia tuatua, ka tuatua ia, te akaarianga i to te Atua tu teitei maata i rungao i te vaerua. E kua karanga aia e kua oronga te Atua i te aua vine ki tana Tamaiti, te akaarianga i to te Atua tu teitei maata i rungao i te Tamaiti. Te akakite katoa ra aia e e pakari ake te Tamaiti a te Atua i tana, ta te Tamaiti ra au mea i angaia, koia oki, te au mea ta te Tamaiti a te Atua ra i anga ei Pu Angaanga na te Atua, “e nana oki i anga i te apinga tini ravarai nei, ko to te rangi, e to te enua nei.” (Kolosa 1:15, 16) Te tika ra e kare te Tamaiti i mutu kore. Kua angaia aia ei mea vaerua i te taoonga teitei, i mua ake i tetai atu au mea vaerua, mei te au angera, tei angaia na roto iaia.
I ta Early Christian Doctrines (Te au Apiianga Akonoanga Kerititiano i Mua Ana), kua tata a J. N. D. Kelly i te manako o Hermas no runga i te Tamaiti a te Atua:
“I roto i tetai au tuatua anga ka tatau tatou no runga i tetai angera tei teitei atu i te ono au angera te akatupuanga i to roto ra i te konitara o te Atua, e tei akatutu putuputuia e ko ‘tei ngateitei rava’, ‘tapu’, e te ‘kaka’. Kua orongaia te ingoa o teia angera e ko Mikaela, e i te openga e aka angaanga i te ora atu e kua tamanako a Hermas iaia e ko te Tamaiti a te Atua e kua akaaite atu iaia ki te angera maata ko Mikaela.”
“Te vaira te tika anga katoa . . . o te au tauta anga no te tuatua ia Karaiti e tu angera teitei . . . Ei apiianga akonoanga o te Toru Tai i te tu arairai ra e kare tikai ra e akairo.”21
Kua karanga katoaia e kua kite a Papias i te apotetoro ko Ioane. Te akaraanga e kua tata aia i te akamata anga o te rua anere mataiti, inara e meangiti ua tana au tataanga e vaira i teia tuatau. I roto i te reira kare e ngai te tuatua ra no runga i tetai apiianga akonoanga Toru Tai.
Apiianga Tamou
I roto i te tu teitei maata o te Atua e tona pirianga ma Iesu, te mako meitaki ra e te tamou i te apiianga a te au Metua Apotetoro ki te apiianga a Iesu, te au pipi, e te au apotetoro, tei papaia i roto i te Puka Tapu. Te tuatua katoatoa ra ratou i te Atua, kare ei Toru Tai, mari ra ei Mea takake, mutu kore, mana katoatoa, te kite katoatoa i te au mea. Te karanga katoa ra ratou i te Tamaiti a te Atua ei mea takake, meangiti ake, ei mea vaerua tei angaia e te Atua no te tavini Iaia no te akatupu i Tona anoano. E kare rava e ngai tei kapitiia atu te vaerua tapu kia aiteite ki te Atua.
No reira, i roto i te au tataanga o te openga o te anere mataiti mua e te akamata anga te rua o te anere mataiti a te au Metua Apotetoro, kare e ngai te turu ra i te Toru Tai a Kerititome. Te tuatua ra ratou no runga i te Atua, Iesu, e te vaerua tapu mei ta te Puka Tapu rai. E akara ana, ei akaraanga, ia Angaanga 7:55, 56:
“Ki anga a Setephano i te Vaerua Tapu, kua akara atu aia ki te rangi e kua kite atu aia i te kaka o te Atua, e Iesu te tuanga i te tua katau i te Atua. ‘Te kite nei au i te rangi i te tuera anga mai,’ i nana ei, ‘e te Tamaiti a te Tangata ra i te tuanga i te tua katau o te Atua.’”—Jerusalem Bible Katorika.
Kua kite a Setephano i tetai orama o te Atua i te rangi ma Iesu te tuanga i te pae Iaia. Te tu ua ra te Tamaiti i te pae i Tei karangaia, kare anake ua ko te “Metua,” mari ra ko “te Atua,” tei takake takiri i te akataka anga mei ia Iesu. E kare te toru peretana i kiteaia i te rangi ma Iesu e tona Metua.
Kua aiteite te reira kia Apokalupo 1:1, te akakite ra: “Teia te akakite anga tei orongaia e te Atua kia Iesu Karaiti.” (The Jerusalem Bible) I konei akaou, kua akaariia mai a Karaiti tei akatuia mai ei takake katoa mei te Atua, e kare te vaerua tapu i taikuia. Naringa a Iesu e ko te rua peretana o tetai Toru Tai, te kite i te au mea katoatoa, akapeea i reira e kia “orongaia” tetai akakite anga kiaia?
Te au Tuatua Tapu mei teia te akaari papu maira e kare e Toru Tai. E kare e irava i roto i te katoa anga o te Puka Tapu te tuatua ra i te Atua ei tetai Toru Tai. Te akaata maira te au tataanga a te au Metua Apotetoro i teia. Kare tikai ratou i apii ana i ta Kerititome Toru Tai.
Kua aere mai te au tataanga puapinga no runga i te akonoanga Kerititiano i muri mai i te rua anere mataiti. E au angaanga teia a te au tangata ekaretia tei kapiki ia ratou e ko te au tangata paruru i te akarongo. I apii ana ainei ratou i tetai Toru Tai? I roto i tetai itiu a mua mai, ka tuatua ia te Tuanga 3 o teia papaanga no runga i ta ratou au apiianga.
Au Papaanga Tuatua:
1. The New Encyclopædia Britannica, Tataanga 15, 1985, Puka Papaanga Meangiti, Voriumu 1, kapi 488.
2. A Dictionary of Christian Theology, etitiia e Alan Richardson, 1969, kapi 95; The New Encyclopædia Britannica, Tataanga 15, 1985, Puka Papaanga Meangiti, Voriumu 4, kapi 79.
3. The Apostolic Fathers, Voriumu 3, na Robert A. Kraft, 1965, kapi 163.
4. Ibid., au kapi 166-7.
5. The Influence of Greek Ideas on Christianity, na Edwin Hatch, 1957, kapi 252.
6. The Ante-Nicene Fathers, Alexander Roberts e James Donaldson, au etita, American Reprint of the Edinburgh Edition, 1885, Voriumu I, au kapi 5, 16, 21.
7. The Library of Christian Classics, Voriumu 1, Early Christian Fathers, uriia e te etitaia e Cyril C. Richardson, 1953, au kapi 70-1.
8. Ibid., kapi 60.
9. The Ante-Nicene Fathers, Voriumu I, kapi 52.
10. Ibid., kapi 58.
11. Ibid., kapi 62.
12. Ibid., kapi 108.
13. Ibid., kapi 116.
14. Ibid., kapi 53.
15. The Apostolic Fathers, Voriumu 4, na Robert M. Grant, 1966, kapi 63.
16. The Ante-Nicene Fathers, Voriumu I, au kapi 46-7; Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, na John McClintock e James Strong, nenei akaouia e Baker Book House Co., 1981, Voriumu IV, au kapi 490-3; The Catholic Encyclopedia, 1910, Voriumu VII, au kapi 644-7.
17. The Ante-Nicene Fathers, Voriumu I, kapi 35.
18. Ibid., kapi 33.
19. The Ante-Nicene Fathers, Voriumu II, au kapi 27, 35.
20. The Apostolic Fathers (Loeb’s Classical Library) ma tetai Urianga reo Peritane na Kirsopp Lake, 1976, kapi 249.
21. Early Christian Doctrines, na J. N. D. Kelly, Tataanga Rua, 1960, au kapi 94-5.