“Me e Kaiou Tero Taau, E Tutaki Tero”
“I TEIANEI ao kare e apinga papu mari ra ko te mate e te tero.” Ko te tuatua ia a tetai arataki poritiki i Marike ko Benjamin Franklin i te 18 anere mataiti ra e tangata kite i te maani i te au apinga ou. E putuputu tana au tuatua i te taikuia, kua akakite mai kare i te kore anake e rauka kia kopae keia te au tero mari katoa ra ko te tu taitaia ta te reira ka pati mai. No te aronga e manganui, e meangiti ua te akaaoanga no te tutakianga tero i to te mateanga.
Noatu rai e peea te reka kore o te tutakianga tero, ko tetai apainga teia te rave mouia ra e te au Kerititiano tiratiratu ma te ngakau tae. Kua tata atu te apotetoro ko Paulo ki te putuputuanga Kerititiano i Roma: “E oronga atu ki te au tangata ravarai i taau e kaiou ra kiaia: Me e kaiou tero taau, e tutaki tero; me e tautaunga, ei tautaunga ia; me e kauraro, ei kauraro ia; me e akangateitei; ei akangateitei ia.” (Roma 13:7, New International Version) E ko Iesu Karaiti te taiku tika tika atura i te au tero iaia i tuatua ra: “Ka apai mari i ta Kaisara ra kia Kaisara; e ta te Atua ra, e apai ïa ki te Atua.”—Mareko 12:14, 17.
Kua akatika a Iehova i te “aronga mana taoonga” kavamani kia vai mai e te umuumu ra kia kauraro kotingaia tona au tavini kia ratou. Eaa ra, i reira, i akaue ei te Atua i tona aronga akamori kia tutaki i te tero? Kua taiku maira Paulo e toru nga tumu anga: (1) te “mate” no ko mai i te “aronga mana taoonga” ra i te akautunga anga i te aronga rave i te kino ra; (2) te akava ngakau Kerititiano, te ka kore e ma me ka pikikaa aia i tana au tero ra; (3) te mea tau kia tutaki i teia aronga “tavini” no te raveanga i te au angaanga e te tamouanga i tetai tuanga no te tu mako. (Roma 13:1-7) E manganui penei kare e inangaro i te tutaki tero. Inara, e meangiti katoa to ratou inangaro kia noo ki tetai enua kare ra e akava me kare e paruru anga i te ai, kare e akatikatika anga mataara, kare e au are apii, kare e akatere anga mere. Kua tuatua tetai tangata no te pupu akavaanga ko Oliver Wendell Holmes no Marike na teia mataara: “Ko te tero ta tatou e tutaki ana no te totaiete akaaerenga mako ra.”
Kare te tutaki anga tero i tetai apinga ou no te au tavini o te Atua ra. Kua tutaki te aronga noo ki Iseraela i taito ra i tetai tero ei turu i to ratou au ariki, e kua akateiaa tetai papaki o taua aronga tutara ra i te au tangata na te tuku anga tero tau kore ua. Kua tutaki katoa te au ngati Iuda i te au taunga e te au tero ki te au mana enua ke ra tei tutara ki rungao ia ratou ra, mei ia Aiphiti rai, ia Peresia, e Roma oki. No reira kua kite pu te au Kerititiano o to Paulo tuatau ra eaa tana i tuatua ana i tona taiku anga i te tutakianga tero. Kua kite ratou e noatu me te tau ra te au tero e me kare ra, e noatu e akapeea ta te kavamani akapou anga i te reira moni, ka tutaki rai ratou i te tero ta ratou e kaiou ra. Mei te reira katoa oki te tau ra ki te au Kerititiano i teia tuatau nei. Inara, eaa te au kaveinga te ka oronga mai i te arataki anga no tatou i te tutakianga i ta tatou au tero i teia tuatau tuke tuke nei?
E Rima Kaveinga Aratakianga
Kia mako. Te tavini nei tatou e te aru nei ia Iehova, kare oki “te Atua i te tumu o te kononinoni pu ua, no te au ra.” (1 Korinetia 14:33; Ephesia 5:1) Ko te tu mako e tumu puapinga maata ia no runga i te pae o te tutakianga tero. Te oti meitaki ra ainei taau au pepa, te tano ra, e te papa meitaki ra? E mea matauia, e kare e anoanoia tetai papa anga oko maata. Penei e papa anga okotai taau kua tataia no te au tu pepa tataki tai (mei te au retiti rai ma te akapapaanga i te au moni taau i tutaki ana). Penei ka rava ua kia akaputu i te reira ki roto i te au papaanga mamaata no te au mataiti tataki tai. I te au enua e manganui e mea anoanoia kia tiaki marie i taua au papaanga ra no etai mataiti e penei ka iki te kavamani kia akara matatio i te au pepa tataia i te tuatau kua topa ra. No reira auraka e titiri ua i tetai apinga kia papu roa ia koe e kare te reira e anoanoia.
Kia tiratiratu. Kua tata a Paulo: “E pure ia matou: kia kite tikai oki matou e, te [“tiratiratu,” NW] nei to matou akava-ngakau i te akakoro anga e, ei akono [“tiratiratu,” NW] ta matou i te au mea katoa nei.” (Ebera 13:18) Na te anoano ngakau tikai kia tiratiratu ka tau ei arataki i te au iki anga ravarai ta tatou ka rave i te tutakianga i ta tatou au tero. Te mea mua, e akamanako ana i te au tero kia tutakiia no runga i te au apinga tau kia ripotiia. I te au enua e manganui, ko te moni kapitiia mai—tei oronga uaia mai, te au angaanga takake, te au okooko anga—te tau ra kia teroia me ka tere atu i tetai moni akatakaia maira. Ko te Kerititiano e ‘akava-ngakau tiratiratu’ tona ka kimi kia kite e eaa te moni tau ra kia teroia i te ngai tana e noo ra e ka tutaki aia i te tero te tau ra.
Te rua, te vaira te tumu no te au kiriti anga. Te mea matauia te akatika ra te au kavamani kia kiriti te aronga tutaki tero i etai akapou anga moni mei roto mai i ta ratou moni i koi ana tei tau ra kia teroia. I teianei ao tiratiratu kore, e manganui kare e kite ana i te kino no te “manako ua anga” i te tataanga i taua au kiriti anga ra. Ko tetai tangata i te Unaite Teite kua oko putuputu i tetai pereue uru manu oko maata no tana vaine, e kua akatautau i te reira i tana ngai angaanga no te ra okotai kia rauka iaia i te kiriti i te moni tutaki ei tu “akamanea” no te ngai angaanga ra! Ko tetai atu tangata kua tata aia i te moni pou no te akaipoipo anga o tana tamaine ei kiriti anga no te pitiniti ra. Te vaira tetai atu tei tauta ra kia kiriti i te au moni i pou no te aere kapiti anga tana vaine ma ia katoa no etai marama i te enua Itinga Mamao ra, noatu rai e i reira ua tana vaine no etai akakoroanga kapiti anga e te tamataora anga. I te akara anga kare e openga ki teia au tupu anga. Ei akakite ua anga, ko te tapaanga i tetai apinga ei kiriti anga pitiniti me ko te tika kare ia i te reira te tu e tu pikikaaia—ko tetai apinga te reka kore takiri ra to tatou Atua ko Iehova i te reira.—Maseli 6:16-19.
Kia matakite. Kua raurau atura Iesu i tana au pipi “kia [“matakite,” NW] kotou mei te ovi, e te apa kore mei te kukupa ra.” (Mataio 10:16) Ka tau te reira ako kia akonoia i ta tatou au ravenga tutakianga tero. E maata oki i te au enua puapingaia ra, kua tere atu e te tere atura te au tangata i teia tuatau nei te tutaki ra i te aronga akapapa me kare te aronga kite kia akapapa i ta ratou au tero ka tutaki. I reira ka taina ua ratou i te au pepa e ka tuku atu i te moni. Ka tau teia ei atianga kia akono i te matakite tei tataia ra ia Maseli 14:15: “Te akarongo ra te kite kore i te au tuatua katoa ra: te akara meitaki ra te tangata akono [“kite,” NW] ra i tona takainga.”
E manganui te aronga tutaki tero kua o atu ki te manamanata ma te kavamani no te mea ‘kua akarongo ratou i te au tuatua katoa ra’ a te aronga akapapa pira tau kore me kare ki te aronga kite kore i te akapapa anga tero. Mei teaa ra te meitaki kia akono kite! Akamanako matakite i toou takainga na te tatau marie anga i tetai ua atu pepa i mua ake ka tainaʼi koe i te reira. Me te akara anga tuke ra kia koe tetai tataanga ki roto, akaruke anga ki vao, me kare kiriti anga, e pati kia akatakaia mai—kia putuputu me ka anoanoia—kia merengo roa koe e te tiratiratu ra ia e te tau ra i te ture. E tika ra, i te au enua e manganui kua riro mai te au ture tero kia ngata roa te maramaia, inara i te ngai te ka rauka, ko te ravenga pakari kia koe i tetai ua atu apinga te ka tainaia e koe ra. I etai au tu, ka kitea e koe e ka rauka i tetai taeake Kerititiano te matau ra i te ture tero i te oronga mai i tetai kite oonu. Kua tuatua poto ua mai e te taka meitaki tetai Kerititiano pakari te akono ra i te au apinga tero ei roia: “Me ka akakite mai taau tangata akono pira i tetai apinga te akarongo meitaki roaia e kia riro ei mea tika, penei te pera ra ia!”
Kia mako meitaki. “Ei runga iaia uaorai ta te tangata ravarai apainga,” ta te apotetoro ko Paulo i tata. (Galatia 6:5) No te tutakianga tero, tei runga i te au Kerititiano tataki tai ta ratou uaorai apainga no te tiratiratu e te tau i te ture. Kare teia i te tumu na te aronga pakari o te putuputuanga kia akara matatio i te anana i raro ake i ta ratou akaaere anga. (Akaaite ia 2 Korinetia 1:24.) Kare ratou e tuku ia ratou uaorai kia o atu ki roto i te au tumu no te tero na te tupu anake tetai tu kino no te rave tarevake, penei ka riro ei tuatua akakino anga na te au tangata, e ka akakiteia mai kia ratou. Ko te mea matauia, ko teia tetai ngai te tau ra na tetai Kerititiano uaorai tana apainga no te taangaanga tika i tona akava ngakau akamatauia ra i te akonoanga i te au kaveinga no te Tuatua Tapu. (Ebera 5:14) Te kapiti ra teia i te matakite e ko te tainaanga i tetai pepa tero—noatu rai naai i akapapa i te reira—penei e akakiteanga i tetai tataanga ture e kua tatau koe i taua pepa ra e kua irinaki e te tika ra te au apinga i roto.a
Kia apa kore. E mea tika kia “apa kore” te au akaaere Kerititiano ra e tau ei no to ratou taoonga. Mei te reira katoa oki, te putuputuanga katoa ka tau rai kia apa kare ki mua i te aroaro o te Atua ra. (1 Timoteo 3:2; akaaite ia Ephesia 5:27.) Ka tauta ratou kia tamou marie i te ingoa meitaki i to ratou ngai, pera katoa oki i te tutakianga tero. Na Iesu Karaiti uaorai i akanoo mai te akaraanga meitaki no teia tu. Kua uiia ki tana pipi kia Petero me te tutaki ra a Iesu i te tero no te iero, e apinga meangiti ua i te titerama. Inara, ko te aiteanga tikai kare a Iesu i anoanoia kia tutaki i teia tero, no te mea ko te iero ra ko te are ia o tona Metua e kare e ariki e tuku i te tero ki runga i tana uaorai tamaiti. Kua akakite ra a Iesu i te reira; inara kua tutaki aia i taua tero ra. Ko te tika ra, kua rave aia i tetai temeio kia rauka mai te moni tei anoanoia ra! Eaa ra i tutaki ei i te tero kare ra te reira i umuumuia mei iaia? Mei ta Iesu ra i tuatua ra, “ko te kinokino mai aea ratou ia tatou nei.”—Mataio 17:24-27.b
Tamou Marie i Tetai Tu Akono Akangateitei i te Atua
Mei te reira katoa te Au Kite o Iehova i teia tuatau te akamanako ra kia kore etai ke ra e turori ia ratou. Kare i te mea poitirere, i reira, ei katoa anga, te rekareka ra ratou i te tuatua meitakiia i te ao katoa nei ei aronga tiratiratu, e au tangata tutaki tero. Ei akatauanga, kua akakite mai te nutipepa Paniora El Diario Vasco no tetai kopae anga maata i te tutaki tero i te enua Paniora, inara kua akatakaia mai: “Ko te Au Kite o Iehova anake ua kare i pera. Me oki mai ratou e me oko atu, i tetai [apinga] ka akakite ratou i te moni tika tikai.” Mei te reira katoa, te nutipepa U.T. San Francisco Examiner kua akakite mai i etai mataiti kua topa e: “Ka tau koe kia manako i te [Au Kite o Iehova] ei aronga akaraanga. Te tutaki tika nei ratou i te au tero, te akono nei i tei maki ra, te tauta nei kia akakore atu i te tu kite kore.”
Kare te Kerititiano mou ra e anoano kia rave i tetai apinga te ka taero i teia ingoa meitaki tei rauka ngata maira. Me ka aro atu ki tetai iki anga, ka rave tau kore ua ainei koe e penei ka kitea mai ei tangata pikikaa i te tero kia rauka mai ei tetai manga moni? Kare. E mea tika tikai ka manako koe e meitaki atu te ngere i te moni i to te tarepoia to ingoa meitaki e ka tuku ei i toou au meitaki e pera katoa taau akamori anga ia Iehova ki roto i tetai tu kino.
E tika rai, na te tamou marieanga i tetai ingoa meitaki ei tetai tangata tuatua tau e te tiratiratu penei ka pou te moni ia koe i etai taime. Mei ta te tangata apii Ereni taito ko Plato i akakite i etai 24 anere mataiti kua topa ra: “Me e tero tetai no te moni i rauka maira, ka maata atu ta te tangata tuatua tau te ka tutaki e ka meangiti mai ta te tangata tuatua tau kore ka tutaki no taua moni rai i rauka maira.” Penei kua kapiti katoa mai aia e kare te tangata tuatua tau ra i manamanata i te tutakianga i te moni no te tuatua tau ra. Ko te rauka anga te ingoa meitaki ra te tau ra te moni i tutakiia. Ko te tika rai teia no te au Kerititiano. Ko to ratou ingoa meitaki e apinga oko maata ia kia ratou no te mea te akangateitei ra i to ratou Metua i te rangi ra e ka tauturu kia taki mai ia etai ke ra ki to ratou tu oraanga e ki to ratou Atua oki, kia Iehova.—Maseli 11:30; 1 Petero 3:1.
Inara, ko te mea maata katoa, te manako maata ra te au Kerititiano mou i to ratou uaorai pirianga ma Iehova. Te kite ra te Atua i te au apinga ravarai ta ratou e rave ra, e te anoano ra ratou kia akamareka iaia. (Ebera 4:13) No reira, ka kopae ratou i te timataanga kia tamata i te pikikaa i te kavamani ra. Te kite ra ratou e te mareka ra te Atua i te tiratiratu, e te tu akono tika ra. (Salamo 15:1-3) E i te mea te anoano ra ratou kia akarekareka i te ngakau o Iehova, te tutaki ra ratou i te au tero katoatoa ta ratou e kaiou ra.—Maseli 27:11; Roma 13:7.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Penei ka oronga mai teia i tetai akaaoanga ki te au Kerititiano te ka akapapa kapiti i te au pepa tero ma tetai tokorua akarongo kore ra. Ka tauta te vaine Kerititiano kia rave kia tau te kaveinga upoko anga ma tei anoanoia kia akono i te au ture tero a Kaisara. Inara, ka tau aia kia matakite, i te au akautunga a te ture penei ka tupu mai no te tainaanga i tetai pepa pikikaa ma te akakoroia.—Akaaite ia Roma 13:1; 1 Korinetia 11:3.
b E mea meitaki ra kia akamanakoia, ko ta Mataio anake ua te Evangeria tei tata i teia i to Iesu ra oraanga ki te enua nei. Ei tangata koi tero aia uaorai i mua ana, kare e ekoko anga kua manako meitaki a Mataio i to Iesu ra tu no teia tumu.